Povežite se sa nama

FOKUS

TEROR LAŽNIH DOJAVA: Utjerivanje straha

Objavljeno prije

na

Prvi put u Crnoj Gori prekinut je jedan sportski događaj zbog dojave o postavljenoj bombi. Košarkaški meć Budućnost-Mornar završio se deset minuta nakon početka. U Sportskom centru Morača u isto vrijeme je zakazana polumaturska svečanost O.Š. ,,Vuk Karadžić”. Zabrinuti roditelji su čekali sa djecom da specijalci pregledaju svečanu salu. Jedna od majki komentarisala je: ,,Lažna dojava, a što će biti ako jednom ne bude, pa pukne”. Panici se ne gleda u zube, ona zna biti stvarna baz obzira da li su realni razlozi za nju.

Učestale dojave uzbunjuju javnost u Podgorici posljednjih mjesec dana. Uoči prvomajskih praznika evakuisano je i Specijalno državno tužilaštvo. Dojavu o bombi policija je prvo dobila iz Srbije, da bi nešto kasnije osoba iz Bosne i Hercegovine zvala i tužioce. Uzbunjivači su toliko drski da su prilikom jedne od ranijih dojava zvali direktno u sjedište Specijalne antiterorističke jedinice.

Pored ove dvije lažne dojave, tokom aprila na udaru su konstantno bili šoping centri Delta siti i Kapital plaza, hoteli Hemera, Hilton i Ramada, te diskoteka Bigl. Fos media je izvijestila da je 1. maja oko 21 sat Ambasada SAD uputila upozorenje da je postavljena bomba u hotelu Splendid u Bečićima. Uprava hotela je to demantovala.

Iako je serija dojava o bombama startovala prije mjesec, javnost ne zna da li ima pomaka u istrazi. Iz policije su saopštili da su svi pozivi registrovani sa pripejd kartica iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koje su korištene samo u tu svrhu i više nijesu u funkciji.

Policija je uz pomoć Interpola i međunarodne policijske saradnje od Srbije i BiH zatražila identifikovanje odgovornih.

Stručnjaci za telekomukacije su objasnili da to što neko posredstvom pripejd broja uputi prijetnju, ne znači da ne može biti otkriven. Međutim, kako su pozivi došli iz okruženja, neophodno je uključivanje tamošnjih policija. I pored toga što se naši zvaničnici hvale da imaju odličnu saradnju sa regionalnim bezbjednosnim službama, ova istraga, iako je prioritet, teče sporo.

,,Neophodno je da služba hitno reaguje. Iako su se pozivi desili sa teritorija zemalja u okruženju, treba sve učiniti da se što prije utvrdi ko su počinioci. Ako se to ne uradi u skorije vrijeme, Crna Gora će biti u ozbiljnom problemu”, kaže za Monitor privatni detektiv Vladan Pavićević.

On napominje da je na testu i poštovanje kolega iz okruženja prema crnogorskim službama. ,,Postoje naučni, forenzički metodi da se otkriju počinioci, no vidjećemo da li će to službe susjednih zemalja uraditi. Ukoliko ne urade i ne odgovore na zahtjeve Crne Gore, ostaje mrlja na saradnji ali i poštovanju crnogorske strane. Svakako treba biti svjesan da je Crna Gora izložena bezbjednosnom riziku”.

Dok stručnjaci upozoravaju da je na djelu specijalni rat, te da ovakav način uznemiravanja javnosti spada u jednu vrstu terorizma, nadležni uglavnom ćute. A i kada se oglase najodgovorniji, premijer i ministar MUP-a, hrabre sebe i nas izjavama o bezbjednosnoj situaciji na zavidnom nivou.

Čak i provladini mediji pišu da do sada serija lažnih dojava nije ozbiljno shvaćena i da je bilo propusta u istrazi. Pobjeda navodi da iako je crnogorska policija stupila u kontakt sa kolegama iz Srbije i Bosne i Hercegovine, nadležna tužilaštva u tim državama nijesu naložila istragu u ovim slučajevima. Navodno, još im nije stigao zahtjev iz Crne Gore, shodno međunarodnoj pravnoj pomoći!

Crnogorski Nacionalni centralni biro Interpola je saopštio da ne isključuje nijedan motiv serije lažnih dojava o navodno postavljenim bombama u Podgorici. Pavićević ističe da ove pojave imaju tri komponente rizika.

Prva je ekonomski lobi i mogućnost nanošenja štete konkurenciji. Kako su na meti bili šoping molovi, hoteli i diskoteka ovaj motiv ne treba isključiti. Monitoru su iz menadžmenta Delte kazali da nijesu pravili računicu koliko su novca izgubili zbog tri evakuacije šoping centra u posljednjih mjesec dana. I ranije je bilo lažnih dojava o bombama kao vida slabljenja konkurencije, slučajevi zabilježeni za doček Nove 2015. u budvanskim diskotekama.

Pavićević navodi da je druga mogućnost obračun kriminalnih grupa. Podsjeća na nedavni slučaj aktiviranja bombe u vozilu u pokretu usred bijela dana na prometnoj saobraćajnici u Herceg Novom. ,,Ovdje su obračuni kriminalnih grupa na nivou terorizma. Oni imaju sve elemente aktivnosti koje su odlika određenih terorističkih grupacija”, kaže Pavićević.

U obračunima kriminalnih klanova česte su bile lažne dojave o postavljenim bombama u primorskim diskotekama Maksimus, Sparta, Trokadero. Kriminalni klanovi su ovom metodom znali prekidati licitacije o zakupu objekata, tokom 2014, lažnim dojavama o postavljenoj bombi u zgradi Direkcije za izgradnju i uređenje Kotora.

Ipak, nije bilo dojave kada je u septembru 2015. oko 1.50 noću ispred kafića Grand na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici detonirala eksplozija. Grand je bio simbol ovog režima. Povrijeđenih nije bilo, a šteta je načinjena u lokalu, stanovima i vozilima parkiranim ispred. Inspektori su tada ukazali na sumnje da je napadač koristio dinamit i plastični eksploziv jake razorne moći i da je ovo bilo svojevrsno upozorenje, najvjerovatnije vlasnicima lokala.

Nakon niza nerasvijetljenih ubistava koja se vezuju za obračune kriminalnih grupa, te eksplozija u kojima su letjeli i automobili državnih službenika i policajaca, sada je na djelu teror lažnih dojava. Premijer Duško Marković obećao je nakon što je nedavno u vazduh odletio automobil načelnika CB Bar Ivana Đokovića da će država snažno odgovoriti kriminalnim grupama. Odgovora nema, a bezbjednosno stanje sve je gore.

Kao treću opasnost, Pavićević navodi moguću aspiraciju neke terorističke organizacije, što se može dovesti i u kontekst učlanjenja u NATO. ,,Na djelu je psihološko opipavanje, navikavanje građana. Sada, umjesto da su građani zabrinuti, zbijaju šale povodom učestalih dojava o bombama. Nastaja ravnodušnost na tu prijetnju. A s druge strane neko daje do znanja, posebno pozivom SDT-u, da u svakom trenutku, danju ili noću, može da ih destabilizuje”.

Prije izglasavanja ulaska u NATO, sredinom februara, zasijedanje Skupštine Crne Gore na Cetinju je kasnilo zbog dojave o postavljenoj bombi u sali. Krajem prošlog mjeseca policija je uhapsila Podgoričanina V.K. (41) nakon što je na Fejsbuk profilu objavio da je u zgradi parlamenta na Cetinju ostavljena bomba.

Stručnjaci sa kojima je Monitor razgovarao upozoravaju da su sve preventivne radnje jasno definisane u Zakonu o zaštiti lica i imovine. Međutim, kao i u mnogim slučajevima do sada lako se prepisuju evropska pravila ali se teško primjenjuju. Do sada se nije puno radilo na preventivi mogućih napada koji su sada u domenu lažnih najava. Stručnjaci ukazuju da nam u pripremi za najgore scenarije ne može pomoći ni NATO, niti bilo koja druga međunarodna organizacija. Za to moramo sami imati sistem i obučene institucije i pojedince. Međunarodne organizacije mogu jedino da traže odgovornost ljudi u lokalnim strukturama ukoliko se usljed neadekvatne zaštite i neprimjene zakona desi neki incident.

Po mišljenju stručnjaka već je trebalo pooštriti inače blage kazne za ovakva krivična djela. Kriminolog Velimir Rakočević je upozorio da je preblaga kaznena politika jedan od osnovnih problema u slučaju lažnih dojava o postavljenim bombama. U ovom slučaju može se raditi o dva krivična djela – izazivanje panike i lažno prijavljivanje. Za oba djela predviđena je novčana kazna ili maksimalna kazna zatvora u trajanju do godinu dana.

Nadležni ponavljaju da, za sada, nema mjesta panici. Prve evakuacije iz šoping centra Delta ličile su, kažu svjedoci, na stampedo. Srećom nije bilo povrijeđenih. Nakon serije lažnih dojava građanstvo se naviknulo pa je manje paničnog reagovanja, ali i više rizika.

U narednim mjesecima očekuju nas brojni sportski događaji, međunarodne utakmice, muzički festivali, turistička sezona… Što ako se ni do tada ne otkriju počinioci?

GOJKO PEJOVIĆ, BIVŠI GLAVNI INSPEKTOR ANB-A
Specijalni rat

Danas se s razlogom mnogi, prateći iz dana u dan anonimne prijetnje vezane sa postavljanjem eksploziva u brojnim privatnim i državnim objektima, pitaju da li se to protiv naše države vodi specijalni rat i ko ga vodi.

Dakle, specijalni rat, po definiciji, vodi država agresor protiv napadnute države prije, za vrijeme ili nakon oružanog sukoba. Razni su oblici specijalnog rata – psihološki rat, obavještajne akcije, paravojne aktivnosti, granični incidenti manjeg ili većeg intenziteta, ekonomski pritisak… Ako bismo analizu radili na osnovu pisanja medija, odnosno na osnovu podataka sa kojim nas dnevno zasipaju, ne bi bilo dileme da se protiv naše države vodi specijalni rat. Tu ima svega po malo, i paravojnih akcija, i obavještajnih aktivnosti i ekonomskoh prijetinji, i, na kraju, psihološkog rata izazivanjem nesigurnosti i poticanjem straha.

Direktno nadležni i odgovorni da se suprotstave ovim tajnim, organizovanim i protivustavnim aktivnostima su službe bezbjednosti i Državno tužilaštvo. Oni su naravno dužni da ova krivična djela procesuiraju nadležnim sudovima na ocjenu. Naravno, zadaci službi su mnogo širi. Oni imaju obaveze da djeluju i preventivno, da ove aktivnosti presjecaju i suzbijaju u samom začetku.

Psihološki rat mogu da vode osim države, političke, kriminalne, idološke i brojne druge interesne grupe protiv svojih protivnika, što opet, u principu, pokaže da se iza svega ne nalazi neka država.

U ovom trenutku jasno je da nadležne službe i organi, još uvijek, nijesu dali jasan odgovor na pitanje ima li ga, i ako ima, ko to vodi specijalni rat protiv naše države i naših građana. Situacija postaje svakim danom sve ozbiljnija i vrijeme da daju jasan odgovor im ističe, u suprotnom postaviće se ozbiljno pitanje ima li političke volje ili je u pitanju nesposobnost. Oboje bi bilo vrlo opasno.

Lažne dojave

Tokom prošle godine zabilježeno je tek nekoliko lažnih upozorenja o postavljenim bombama. U septembru 13-godišnji dječak iz Podgorice zvao je turističku agenciju na Svetom Stefanu i slagao ih da je u grad-hotelu postavljena bomba. Policija je ubrzo identifikovala ,,šaljivdžiju”. Sredinom jula na aerodromu u Golubovcima uhapšeni su turski državljanini Jurtkan Kaner (35) i Emin Eltutan (35). Njih dvojica su se prije polijetanja aviona posvađali međusobno, a kada je utvrđeno da su u alkoholisanom stanju skinuti su sa leta. Tada su prijavili da je u avionu bomba. Policija je utvrdila da je riječ o lažnoj dojavi. O bombi na podgoričkom aerodromu, putem mejla, stigla je lažna prijava i u februaru prošle godine. Tivatska policija osumnjičila je, u novembru 2015, Podgoričanina G.D. da je lažno prijavio da je na Trgu magnolija u centru Tivta postavljena bomba. Inspektori su tokom istrage otkrili da je Podgoričanin, koji je bliski srodnik zakupca jednog od lokala na šetalištu Pine, lažno prijavio da je postavljena bomba, kako bi spriječio da se proda imovina njegovog rođaka. Proteklih godina lažne dojave o bombama zabilježene su pored aerodroma i u pojedinim hotelima, autobuskim stanicama, stambenim zgradama. Septembra 2015. uhapšen je Kotoranin S. R. (23) zbog sumnje da je lažno prijavio da je u diskoteci Maximus za vrijeme Refresh festivala postavljena bomba. Tom prilikom je iz diskoteke evakuisano 3.000 ljudi. Bilo je slučajeva i da nezadovoljni klijent dojavi da će banka biti dignuta u vazduh ili da svjedok u sudskom procesu, kako bi odgodio suđenje, javi da je u zgradi Višeg suda u Podgorici postavljena bomba. No, sve su ovo pojedinačni slučajevi koji su ubrzo i otkriveni i koji se ne mogu upoređivati sa aktuelnom organizovanom akcijom uznemiravanja i zastrašivanja javnosti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Lideri Demokratskog fronta, valjda ekskluzivni distributeri sprskog sveta za Crnu Goru, jedini su se iz parlamentarne većine oglasili povodom Vulinove izjave. Dok je region vrvio od  kritika, Andrija Mandić je pružio podršku srpskom ministru unutrašnjih poslova. „Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Republike Srpske, Srbi iz Makedonije, te granice koje postoje među nama da ne postoje u njihovim glavama, a onda ćemo bolje sarađivati, bićemo bliži jedni drugima, na kraju jedan smo narod“, prokomentarisao je Mandić. On je u izjavi za N1 poručio da se već radi na realizaciji srpskog sveta.

Poruke Vučićevog ministra, ali i njihove ovdašnje filijale, koje su ove prostore već koštale krvavih devedesetih, nijesu komentarisali iz crnogorske Vlade.

Krivokapić je ponovio da on neće odustati od ekspertske vlade.

„Ovu Vladu niko ne može tako jednostavno zamijeniti nekom drugom Vladom jer bi to govorilo o ličnim partijskim interesima”, prokomentarisao je pregovore o prevazilaženju političke krize.

Premijer je međutim, već narednom rečenicom objasnio da su „lični partijski interesi”, itekako odredili karakter postavgustovske vlasti. I da su jedan od razloga zbog kojih avgustovski pobjednici urušavaju sami sebe.

„Moram da kažem i prvi put to iskazujem kao svoj stav, sve dubinske funkcije dobili su kako su željeli”, kazao je Krivokapić, komentarišići zahtjeve lidera Demokratskog fronta. „Jedino nijesu u ovom trenutku zadovoljni što nijesu vidljivi u Vladi, što nemaju neka potpredsjednička mjesta i neka ministarstva“, kazao je premijer.

Za promjenu prmijera je i Miodrag Lekić, lider Demosa. „Po mom mišljenju je  Krivokapić apsolutno nekompetentan, i koristi svoju poziciju za obračunavanje jer napada jednu komponentu parlamentarne većine i koja mu, istina, ne ostaje dužna“.

U sve tri vladajuće grupacije postoje političari koji mogu biti kompetentni predsjednici Vlade, kazao je Lekić. „Da budem konkretan, mislim na Aleksu Bečića, Slavena Radunovića, Dritana Abazovića“. Još bi samo nedostajao Radunović koji negira genocid i bojkotuije parlament zbog rezolucije o Srebrenici, pa da se brže krene nazad ka devedesetima.

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni. Nakon što je smijenjen ministar Leposavić zbog negiranja genocida i donijeta Rezolucija o Srebrenici, Demokrate su predložile da se u parlamentu izglasa Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici.

Predlog rezolucije podnijeli su poslanici te partije: Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Zdenka Popović i Dragan Krapović.

U obrazloženju se navodi da je „prema nepobitnim dokazima, u Pivi u junu 1943. godine ubijeno 1.290 civila, među kojima 550 djece, a u Velici godinu kasnije, 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica“.

„Ovo je civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora. Nema i ne smije biti relativizaicije bilo kog zločina. Očekujem podršku svih poslanika u Skupštini Crne Gore”, kazao je između ostalog Martinović.

Predlog Rezolucije u stvari je formalizacija stava mitropolita Joanikija, nakon donošenja Rezolucije o Srebrenici. On je, upitan da prokomentariše njeno usvajanje u parlamentu, tada ocijenio: „A gdje su Jasenovac, Jadovno, Velika..”

Predlog da se nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici donece i ova o Pivi i Velici, nije, kako to obrazlažu Demokrate „civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora“. To je, u stvari, novi krug podjele mrtvih i živih na naše i njihove. Da se započne rat rezolucijama. Istovremeno, ispod svega nazire se pokušaj prekrajanja istorije i odnosa prema četničkom pokretu. Mitropolit Joanikije nedavno je izjavio da se nada da se nazire kraj „crvenoj komunističkoj aždaji“.

Većina partija nije se još izjasnila o tome hoće li glasati za Predlog rezolucije. Podršku su najavile manje partije vladajuće većine: PzP i Prava Crna Gora. Demokratski front je kazao da će se oni o tome izjasniti tek kada se okonča politčka kriza.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević saopštio je da je prijedlog Demokrata zakašnjela inicijativa „koja sadrži elemente pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici“.

Iz Stranke pravde i pomirenja, koja je u koaliciji sa URA, pozvali su Demokrate da u prijedlog uvrste i zločine nad Bošnjacima u Crnoj Gori. Lider Prave Crne Gore Marko Milačić je najavio da će uskoro podnijeti Skupštini prijedlog rezolucije o osudi zločina prema Srbima na području Bratunca i Podrinja od 1992. do 1995.

Godinu dana nakon avgustovskih izbora jasno je da nova vlast nije uradila obećano. Ne samo da se dublje potonulo u podjele, nego se nije uradilo mnogo ni na oslobađanju institucija. One u koje se ušlo, osvojile su nove partijske vojske. One netaknute možda takve i ostanu.

Još ćemo, po svemu sudeći, dugo čekati na tužilaštvo koje će, recimo, ispitati skorašnju izjavu Vilijama Montgomerija, bivšeg ambasadora SAD u Srbiji i Crnoj Gori. Montgomeri je rekao u intervjuu za hrvatski Večernji list, objaljenom u nedjelju, da je Zapad, uključujući i Italiju, tokom „Miloševićevih godina” počeo dopuštati masovnim krijumčarima duvana da operišu iz Crne Gore. Naglasio je da su svi znali šta se događa, ali su to dopuštali jer je to donosilo novac koji je Đukanoviću trebao protiv tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Tako se začelo stvranje države mafije. Nova vlast je imala šansu da pokrene promjene. Umjesto toga svojski se potrudila da uruši samu sebe. To joj ide od ruke.

 

Šta je srpski svet Aleksandra Vulina

Nakon izjave ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina da je zadatak nove generacije političara stvaranje srpskog sveta, uslijedile su brojne reakcije u regionu.

Ministrica spoljnih poslova Bih Bisera Turković javno je zatražila od  predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se ogradi od ovakve vrste izjava.

„Ukoliko to ne učini, to će samo potvrditi da je njegova i zvanična politika Srbije rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja ima za cilj pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Srbiji. Vulinova izjava kojom je decidno rekao da ujedinjenje Srba znači jedinstvenu državu, flagrantno je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, destabiliziranje cijele regije Zapadnog Balkana i zloslutna prijetnja građanima Bosne i Herecegovine koji su se prije 26 godina branili od agresije i genocida”, kazala je Turković.

Po njenom mišljenju retorika Aleksandra Vulina čini potpuno besmislenim izjave srbijanskog predsjednika u kojima tvrdi da Srbija želi mir i dobrosusjedske odnose sa Bosnom I Hercegovinom.

Reagovali su i intelektualci iz regiona. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da su opasne Vulinove poruke. „Ovako otvoreno izvikivanje ratne politike okrenuto prema svim susedima ujedno je i testiranje dokle se može ići u datim međunarodnim okolnostima”, smatra Biserko.

Sociolog i politički analitičar iz Banjaluke Srđan Puhalo, kratko je, povodom Vulinovog istupa, napisao: „U moje vrijeme to se zvalo zvalo Velika Srbija”.

Politički analitičar Agon Maljići u razgovoru za RSE je ocijenio da Vulin već duže artikuliše na direktniji način ono što je, zapravo, stav Aleksandra Vučića.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NEVOLJA NEVOLJU STIŽE, OD AGROBUDŽETA DO POŽARA: Zašto gori crnogorska poljoprivreda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. I još mnogo, mnogo toga

 

Radisav – Rašo Miljanić i članovi njegovog domaćinstva još sređuju utiske i, polako dolaze sebi nakon nesreće koja ih je zadesila. U požaru koji je na farmi Miljanić u Podbožuru, dvadesetak kilometara od Nikšića, izbio u nedjelju rano poslijepodne, izgorela je štala površine 800 kvadrata sa svim što se u njoj nalazilo. Oprema za mužu, 2.500 bala sijena i  oko 300 koza sa jaradima po kojima su ova farma i njeni vlasnici bili prepoznati u regionu.

Gubitak je mnogo veći od vrijednosti imovine koja je nestala u plamenu, kaže  Miljanić. „Možda neko neće razumjeti ovo što pričam, ali samo stočari znaju kakav je osjećaj kada u sekundi izgubite stoku koju volite“, prebira riječi naš sagovornik dok govori o izgubljenom stadu koje je stvarao deset godina. „Da su koze ostale žive sve bi ovo bilo lakše“.

Odustajanja nema, odlučan je Miljanić. „Jednom smo već počinjali od nule pa ćemo opet…“. Sirara Miljanić  u kojoj se proizvodi vrhunski kozji sir nastavlja sa radom. Umjesto mlijeka sa svoje farme, nastaviće da prerađuju kozje mlijeko dobijeno od kooperanata iz nikšićkog kraja. To je dobro uhodan posao. S početkom turističke sezone krenula je i bolja prodaja, hrabre se Miljanići. Nije kao 2019. ali je dobro.

Uz pomoć mehanizacije koju je obezbjedila Opština Nikšić rašćišćeno je zgarište i, u prisustvu nadležnih inspektora, pokopani ostaci uginule stoke i izgorele opreme. Prijatelji iz Crne Gore i Srbije već su ponudili pomoć za formiranje novog stada, ali prvo treba izgraditi objekat za njihov smještaj. Mjesto požara koji je, prema prvim procjenama vještaka, izazvala električna instalacija u ponedjeljak su obišli i pomoćnici ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića. I obećali pomoć „u skladu sa zakonom i postojećim mogućnostima“. Ministar se nije ni javio ni pojavio. Baš kao ni predstavnici Elektroprivrede, najvećeg nikšićkog i crnogorskog preduzeća. Makar da provjere priču o neispravnim instalacijama.

Prema prvim, neslužbenim, procjenama šteta od požara na farmi Miljanić mogla bi iznositi i svih 200 hiljada eura. Farma nije bila pokrivena osiguranjem, objašnjava njen vlasnik, pošto se nalazila na imanju koje je pod zakupom i izgrađeni objekti su bili privremeni (drveni) pa ih prema važećim propisima nije bilo moguće osigurati.

Nekoliko dana ranije, problemi sa strujom uzrokovali su velike nevolje, i znatnu štetu, kod još jednog renomiranog poljoprivrednog proizvođača. Na jednom od šest objekata Agromont farme u Martinićima, u kojima je smješteno 240.000 koka nosilja (najveći proizvođač jaja u Crnoj Gori) došlo je do kvara na instalacijama rashladnih uređaja i uginuća dijela jata.

,,U okviru ove nezgode, nakon procedure interne kontrole, utvrđeno je da je došlo do uginuća od 15 odsto od ukupnog kараciteta koka nosilja (više od 35.000 kokošaka)“, saopšteno je iz Agromonta. Iz kompanije je još rečeno da su već obezbijedili novo jato od 40 hiljada nosilja koje će biti useljeno najkasnije za 10 dana, „odmah nakon pripreme objekta u kome se desila nezgoda“ i da neće doći do nestašice jaja na tržištu. Zato izgleda da su prve procjene, o šteti od približno milion eura, bile preuveličane. Iako ona, svakako, nije mala. Kao i u slučaju požara na farmi Miljanić, iz Ministarstva poljoprivrede najavljena je pomoć i podrška. Za sada bez konkretnih poteza.

U sjenci ovih događaja ostala je vijest da su, tek u prvoj dekadi jula, crnogorski poljoprivrednici, konačno, dobili Agrobudžet za 2021. Veći od onoga što je Vlada predložila krajem marta, ali i znatno manji od očekivanja poljoprivrednih proizvođača.

Oni su se  u ponedjeljak okupili u Podgorici, treći put od proljetos. Ponavljajući stare zahtjeve i najavljujući nove, radikalnije, proteste ukoliko Vlada i resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne pokažu više razumijevanja za njihove nevolje.

Bivši ministar poljoprivrede i član Unije stočara Budimir Mugoša kaže kako će poljoprivrednici tek odlučiti o načinu na koji će, ako do toga dođe, manifestovati svoje nezadovoljstvo. ,,Vidjećemo, da li svakodnevnim protestima, blokadama važnih saobraćajnica ili prestankom isporuke mlijeka mljekarama”. Mugošu i njegove kolege najviše boli to što resorni ministar ignoriše njihove zahtjeve. Pa im je, na traženu pomoć i podršku, odgovorio pitanjem treba li on da ide da im preveže krave?

„Ministar nijednom nije sjeo sa nama da razgovara“, objašnjava Mugoša. „Prave se mrtvi, a oni žive od nas. I mi od njih”. Usvojeni Agrobudžet nije smirio strasti. On ne rješava krupna, suštinska pitanja, kaže bivši ministar. ,,Osnovna stvar zbog koje mi dolazimo ovdje je da se povede ozbiljan razgovor, kojeg do sada nije bilo, jer se stvari prebacuju na političke podjele, na mi i vi“.

U Vladi i Ministarstvu poljoprivrede, opet, računaju da su napravili dobar posao. U okviru mogućeg. Ovogodišnji budžet Crne Gore teži nepune 2,5 milijarde eura, a za poljoprivredu  se izdvaja nepunih dva odsto. Ili tek nešto više od jedan odsto ako se iz Agrobudžeta izuzmu donacije i krediti (ukupno 17,6 miliona). Poljoprivreda, donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, ne računajući kumulativne efekte kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima.

Prema podacima Monstata za 2020, prošlogodišnji izvoz hrane bio je vrijedan skoro 30 miliona eura, što je za 12,7 odsto više u odnosu na 2019. Tome je doprinijela loša turistička sezona zbog koje poljoprivrednici nijesu mogli plasirati svoje proizvode na domaćem tržištu, ali i rast konkurentnosti i orjentacija ka izvozu proizvoda sve prepoznatljivijih i u regionu. Hrana je postala naš četvrti izvozni artikal. Odmah poslije sirovina:  aluminijuma, struje i boksita. Prije, recimo, čelika. Istovremeno, uvezli smo hranu vrijednu skoro 400 miliona (u dobrim turističkim sezonama uvoz je veći za makar 100 miliona). Samo za uvezene proizvode i prerađevine od mesa, mlijeka i jaja dali smo skoro 150 miliona eura. Prostora za jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje ima.

Stvari možemo posmatrati i ovako:  ovogodišnji Agrobudžet preko dva puta je veći od onog kojim je, 2011, baratala Vlada Igora Lukšića (nepunih 20 miliona). Ali je  za trećinu manji od lanjskog, posljednjeg koji je pripremila Vlada Duška Markovića (61 milion). Iz Vlade, ipak, stiže računica prema kojoj će sva direktna davanja (subvencije) poljoprivrednicima biti veća nego prošle godine. „Niti su oni prošli potrošili 60 miliona za prošlogodišnji Agrobudžet, niti će ovi sadašnji potrošiti 45. To je sve jedna prevara“, kaže Mugoša za Monitor.

On navodi kako je u četvrtak 15. jula, nedjelju dana nakon usvajanja Agrobudžeta pokušao da preda zahtjev za subvenciju. Formulari nijesu gotovi, uputstva nijesu stigla, a ni javni poziv još nije objavljen, dočekali su ga nadležni. Uz pouku – da dođe drugi put. A sezona poljoprivrednih radova je u punom jeku. Dok u  Agrobudžetu piše: „15. jul – 15. avgust: Proizvođači sami ili uz pomoć Direkcije za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva popunjavaju obrasce za premije…“. Da bi obećani novac, ukoliko preskoče sve proceduralne prepreke, dobili u prvoj polovini decembra. Ako bude, formulara, uputstava i para.

Iz Vlade nude ljepšu stranu priče. Opredijeljena sredstva u stočarskoj proizvodnji uvećana su za 19 odsto sa 3,5 na 4,16 miliona eura, navedeno je u saopštenju nakon usvajanja Agrobudžeta. „Povećane su premije po grlu…, a iste će ostvariti oko 5.300 gazdinstava.”

Proizvođači odgovaraju kako izdvojeno nije dovoljno da pokrije enormna poskupljenja stočne hrane od početka godine. Već rade uz garantovan gubitak, kažu, i najavljuju nove probleme – suša je ubila sijeno na crnogorskim planinama dok će, iz istog razloga, kukuruz iz Vojvodine biti skuplji i nekvalitetniji.

Opet Vlada: „Novim Agrobudžetom opredijeljena je podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka kao i podrška preradi mlijeka na gazdinstvima. Kao rezultat velikog interesovanja proizvođača za ovu mjeru povećali su sredstva  podrške u odnosu na prethodnu godinu za preko 30 odsto, sa 1,5 na oko dva miliona eura“.

Farmeri vlastima ne vjeruju: Kad tražimo interventnu pomoć od pet centi po litru, zbog poskupljenja hrane, u Vladi kažu da je to 3,5 miliona koje država nema. Onda izračunaju kako će sa dva miliona isplatiti premiju od 11 centi po litru. Pa, da ukažu na suštinsko nerazumijevanje sa vlastima (starim i novim), navode kako se na mlijeko plaća PDV od sedam odsto. A na sve mlječne prerađevine – od jogurta do sira – 21. Tako, valjda, podstiču preradu i  proizvodnju, cinični su članovi Udruženja stočara. Isto je i sa mesom – država po tri puta većoj stopi oporezuje prerađevine.

Kroz mjere programa unapređenja stočarstva opredijeljena su sredstva za podršku svinjarskom sektoru u iznosu od 20 odsto više u odnosu na prošlu godinu, ne da se vlast. Vlasnik kompanije Niksen Trade Dragan Čavor objašnjava šta to znači u stvarnom životu: „Za proizvodnju 22.000 svinja u Spužu, mi ćemo da dobijemo od 5 do 10 hiljada eura, što je 20 centi po tovljeniku. Jedna nadzimica u Srbiji koja da 20 do 30 prasića, vlasniku donese subvencije od 100 do 150 eura godišnje“.

Vlada se pohvalila: „Subvencije u biljnoj proizvodnji su povećane sa 200 na 220 eura po hektaru“. Mi smo jedini proizvođači hrane u regionu i zemljama EU koji njive i livade obrađuju (kose) plaćajući punu akcizu za gorivo koje pokreće našu mehanizaciju, odgovaraju poljoprivrednici.

Tako, stavku po stavku. Red samohvale, red primjedbi.

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. A sertifikovani proizvođač organske hrane može da računa na 500 eura godišnje podrške.

Ni požar ni Agrobudžet neće zaustaviti Miljaniće. Naš sagovornik, predsjednik Udruženja stočara i bivši bankar već traži prostor za novu farmu i stado. „Imam  neke ideje“, kaže Radisav – Rašo Miljanić. Pomoći od države se nada, ali od nje ne želi da zavisi. „Ljudska riječ je nekada važnija od novca“, siguran je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo