Povežite se sa nama

FOKUS

TEROR LAŽNIH DOJAVA: Utjerivanje straha

Objavljeno prije

na

Prvi put u Crnoj Gori prekinut je jedan sportski događaj zbog dojave o postavljenoj bombi. Košarkaški meć Budućnost-Mornar završio se deset minuta nakon početka. U Sportskom centru Morača u isto vrijeme je zakazana polumaturska svečanost O.Š. ,,Vuk Karadžić”. Zabrinuti roditelji su čekali sa djecom da specijalci pregledaju svečanu salu. Jedna od majki komentarisala je: ,,Lažna dojava, a što će biti ako jednom ne bude, pa pukne”. Panici se ne gleda u zube, ona zna biti stvarna baz obzira da li su realni razlozi za nju.

Učestale dojave uzbunjuju javnost u Podgorici posljednjih mjesec dana. Uoči prvomajskih praznika evakuisano je i Specijalno državno tužilaštvo. Dojavu o bombi policija je prvo dobila iz Srbije, da bi nešto kasnije osoba iz Bosne i Hercegovine zvala i tužioce. Uzbunjivači su toliko drski da su prilikom jedne od ranijih dojava zvali direktno u sjedište Specijalne antiterorističke jedinice.

Pored ove dvije lažne dojave, tokom aprila na udaru su konstantno bili šoping centri Delta siti i Kapital plaza, hoteli Hemera, Hilton i Ramada, te diskoteka Bigl. Fos media je izvijestila da je 1. maja oko 21 sat Ambasada SAD uputila upozorenje da je postavljena bomba u hotelu Splendid u Bečićima. Uprava hotela je to demantovala.

Iako je serija dojava o bombama startovala prije mjesec, javnost ne zna da li ima pomaka u istrazi. Iz policije su saopštili da su svi pozivi registrovani sa pripejd kartica iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koje su korištene samo u tu svrhu i više nijesu u funkciji.

Policija je uz pomoć Interpola i međunarodne policijske saradnje od Srbije i BiH zatražila identifikovanje odgovornih.

Stručnjaci za telekomukacije su objasnili da to što neko posredstvom pripejd broja uputi prijetnju, ne znači da ne može biti otkriven. Međutim, kako su pozivi došli iz okruženja, neophodno je uključivanje tamošnjih policija. I pored toga što se naši zvaničnici hvale da imaju odličnu saradnju sa regionalnim bezbjednosnim službama, ova istraga, iako je prioritet, teče sporo.

,,Neophodno je da služba hitno reaguje. Iako su se pozivi desili sa teritorija zemalja u okruženju, treba sve učiniti da se što prije utvrdi ko su počinioci. Ako se to ne uradi u skorije vrijeme, Crna Gora će biti u ozbiljnom problemu”, kaže za Monitor privatni detektiv Vladan Pavićević.

On napominje da je na testu i poštovanje kolega iz okruženja prema crnogorskim službama. ,,Postoje naučni, forenzički metodi da se otkriju počinioci, no vidjećemo da li će to službe susjednih zemalja uraditi. Ukoliko ne urade i ne odgovore na zahtjeve Crne Gore, ostaje mrlja na saradnji ali i poštovanju crnogorske strane. Svakako treba biti svjesan da je Crna Gora izložena bezbjednosnom riziku”.

Dok stručnjaci upozoravaju da je na djelu specijalni rat, te da ovakav način uznemiravanja javnosti spada u jednu vrstu terorizma, nadležni uglavnom ćute. A i kada se oglase najodgovorniji, premijer i ministar MUP-a, hrabre sebe i nas izjavama o bezbjednosnoj situaciji na zavidnom nivou.

Čak i provladini mediji pišu da do sada serija lažnih dojava nije ozbiljno shvaćena i da je bilo propusta u istrazi. Pobjeda navodi da iako je crnogorska policija stupila u kontakt sa kolegama iz Srbije i Bosne i Hercegovine, nadležna tužilaštva u tim državama nijesu naložila istragu u ovim slučajevima. Navodno, još im nije stigao zahtjev iz Crne Gore, shodno međunarodnoj pravnoj pomoći!

Crnogorski Nacionalni centralni biro Interpola je saopštio da ne isključuje nijedan motiv serije lažnih dojava o navodno postavljenim bombama u Podgorici. Pavićević ističe da ove pojave imaju tri komponente rizika.

Prva je ekonomski lobi i mogućnost nanošenja štete konkurenciji. Kako su na meti bili šoping molovi, hoteli i diskoteka ovaj motiv ne treba isključiti. Monitoru su iz menadžmenta Delte kazali da nijesu pravili računicu koliko su novca izgubili zbog tri evakuacije šoping centra u posljednjih mjesec dana. I ranije je bilo lažnih dojava o bombama kao vida slabljenja konkurencije, slučajevi zabilježeni za doček Nove 2015. u budvanskim diskotekama.

Pavićević navodi da je druga mogućnost obračun kriminalnih grupa. Podsjeća na nedavni slučaj aktiviranja bombe u vozilu u pokretu usred bijela dana na prometnoj saobraćajnici u Herceg Novom. ,,Ovdje su obračuni kriminalnih grupa na nivou terorizma. Oni imaju sve elemente aktivnosti koje su odlika određenih terorističkih grupacija”, kaže Pavićević.

U obračunima kriminalnih klanova česte su bile lažne dojave o postavljenim bombama u primorskim diskotekama Maksimus, Sparta, Trokadero. Kriminalni klanovi su ovom metodom znali prekidati licitacije o zakupu objekata, tokom 2014, lažnim dojavama o postavljenoj bombi u zgradi Direkcije za izgradnju i uređenje Kotora.

Ipak, nije bilo dojave kada je u septembru 2015. oko 1.50 noću ispred kafića Grand na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici detonirala eksplozija. Grand je bio simbol ovog režima. Povrijeđenih nije bilo, a šteta je načinjena u lokalu, stanovima i vozilima parkiranim ispred. Inspektori su tada ukazali na sumnje da je napadač koristio dinamit i plastični eksploziv jake razorne moći i da je ovo bilo svojevrsno upozorenje, najvjerovatnije vlasnicima lokala.

Nakon niza nerasvijetljenih ubistava koja se vezuju za obračune kriminalnih grupa, te eksplozija u kojima su letjeli i automobili državnih službenika i policajaca, sada je na djelu teror lažnih dojava. Premijer Duško Marković obećao je nakon što je nedavno u vazduh odletio automobil načelnika CB Bar Ivana Đokovića da će država snažno odgovoriti kriminalnim grupama. Odgovora nema, a bezbjednosno stanje sve je gore.

Kao treću opasnost, Pavićević navodi moguću aspiraciju neke terorističke organizacije, što se može dovesti i u kontekst učlanjenja u NATO. ,,Na djelu je psihološko opipavanje, navikavanje građana. Sada, umjesto da su građani zabrinuti, zbijaju šale povodom učestalih dojava o bombama. Nastaja ravnodušnost na tu prijetnju. A s druge strane neko daje do znanja, posebno pozivom SDT-u, da u svakom trenutku, danju ili noću, može da ih destabilizuje”.

Prije izglasavanja ulaska u NATO, sredinom februara, zasijedanje Skupštine Crne Gore na Cetinju je kasnilo zbog dojave o postavljenoj bombi u sali. Krajem prošlog mjeseca policija je uhapsila Podgoričanina V.K. (41) nakon što je na Fejsbuk profilu objavio da je u zgradi parlamenta na Cetinju ostavljena bomba.

Stručnjaci sa kojima je Monitor razgovarao upozoravaju da su sve preventivne radnje jasno definisane u Zakonu o zaštiti lica i imovine. Međutim, kao i u mnogim slučajevima do sada lako se prepisuju evropska pravila ali se teško primjenjuju. Do sada se nije puno radilo na preventivi mogućih napada koji su sada u domenu lažnih najava. Stručnjaci ukazuju da nam u pripremi za najgore scenarije ne može pomoći ni NATO, niti bilo koja druga međunarodna organizacija. Za to moramo sami imati sistem i obučene institucije i pojedince. Međunarodne organizacije mogu jedino da traže odgovornost ljudi u lokalnim strukturama ukoliko se usljed neadekvatne zaštite i neprimjene zakona desi neki incident.

Po mišljenju stručnjaka već je trebalo pooštriti inače blage kazne za ovakva krivična djela. Kriminolog Velimir Rakočević je upozorio da je preblaga kaznena politika jedan od osnovnih problema u slučaju lažnih dojava o postavljenim bombama. U ovom slučaju može se raditi o dva krivična djela – izazivanje panike i lažno prijavljivanje. Za oba djela predviđena je novčana kazna ili maksimalna kazna zatvora u trajanju do godinu dana.

Nadležni ponavljaju da, za sada, nema mjesta panici. Prve evakuacije iz šoping centra Delta ličile su, kažu svjedoci, na stampedo. Srećom nije bilo povrijeđenih. Nakon serije lažnih dojava građanstvo se naviknulo pa je manje paničnog reagovanja, ali i više rizika.

U narednim mjesecima očekuju nas brojni sportski događaji, međunarodne utakmice, muzički festivali, turistička sezona… Što ako se ni do tada ne otkriju počinioci?

GOJKO PEJOVIĆ, BIVŠI GLAVNI INSPEKTOR ANB-A
Specijalni rat

Danas se s razlogom mnogi, prateći iz dana u dan anonimne prijetnje vezane sa postavljanjem eksploziva u brojnim privatnim i državnim objektima, pitaju da li se to protiv naše države vodi specijalni rat i ko ga vodi.

Dakle, specijalni rat, po definiciji, vodi država agresor protiv napadnute države prije, za vrijeme ili nakon oružanog sukoba. Razni su oblici specijalnog rata – psihološki rat, obavještajne akcije, paravojne aktivnosti, granični incidenti manjeg ili većeg intenziteta, ekonomski pritisak… Ako bismo analizu radili na osnovu pisanja medija, odnosno na osnovu podataka sa kojim nas dnevno zasipaju, ne bi bilo dileme da se protiv naše države vodi specijalni rat. Tu ima svega po malo, i paravojnih akcija, i obavještajnih aktivnosti i ekonomskoh prijetinji, i, na kraju, psihološkog rata izazivanjem nesigurnosti i poticanjem straha.

Direktno nadležni i odgovorni da se suprotstave ovim tajnim, organizovanim i protivustavnim aktivnostima su službe bezbjednosti i Državno tužilaštvo. Oni su naravno dužni da ova krivična djela procesuiraju nadležnim sudovima na ocjenu. Naravno, zadaci službi su mnogo širi. Oni imaju obaveze da djeluju i preventivno, da ove aktivnosti presjecaju i suzbijaju u samom začetku.

Psihološki rat mogu da vode osim države, političke, kriminalne, idološke i brojne druge interesne grupe protiv svojih protivnika, što opet, u principu, pokaže da se iza svega ne nalazi neka država.

U ovom trenutku jasno je da nadležne službe i organi, još uvijek, nijesu dali jasan odgovor na pitanje ima li ga, i ako ima, ko to vodi specijalni rat protiv naše države i naših građana. Situacija postaje svakim danom sve ozbiljnija i vrijeme da daju jasan odgovor im ističe, u suprotnom postaviće se ozbiljno pitanje ima li političke volje ili je u pitanju nesposobnost. Oboje bi bilo vrlo opasno.

Lažne dojave

Tokom prošle godine zabilježeno je tek nekoliko lažnih upozorenja o postavljenim bombama. U septembru 13-godišnji dječak iz Podgorice zvao je turističku agenciju na Svetom Stefanu i slagao ih da je u grad-hotelu postavljena bomba. Policija je ubrzo identifikovala ,,šaljivdžiju”. Sredinom jula na aerodromu u Golubovcima uhapšeni su turski državljanini Jurtkan Kaner (35) i Emin Eltutan (35). Njih dvojica su se prije polijetanja aviona posvađali međusobno, a kada je utvrđeno da su u alkoholisanom stanju skinuti su sa leta. Tada su prijavili da je u avionu bomba. Policija je utvrdila da je riječ o lažnoj dojavi. O bombi na podgoričkom aerodromu, putem mejla, stigla je lažna prijava i u februaru prošle godine. Tivatska policija osumnjičila je, u novembru 2015, Podgoričanina G.D. da je lažno prijavio da je na Trgu magnolija u centru Tivta postavljena bomba. Inspektori su tokom istrage otkrili da je Podgoričanin, koji je bliski srodnik zakupca jednog od lokala na šetalištu Pine, lažno prijavio da je postavljena bomba, kako bi spriječio da se proda imovina njegovog rođaka. Proteklih godina lažne dojave o bombama zabilježene su pored aerodroma i u pojedinim hotelima, autobuskim stanicama, stambenim zgradama. Septembra 2015. uhapšen je Kotoranin S. R. (23) zbog sumnje da je lažno prijavio da je u diskoteci Maximus za vrijeme Refresh festivala postavljena bomba. Tom prilikom je iz diskoteke evakuisano 3.000 ljudi. Bilo je slučajeva i da nezadovoljni klijent dojavi da će banka biti dignuta u vazduh ili da svjedok u sudskom procesu, kako bi odgodio suđenje, javi da je u zgradi Višeg suda u Podgorici postavljena bomba. No, sve su ovo pojedinačni slučajevi koji su ubrzo i otkriveni i koji se ne mogu upoređivati sa aktuelnom organizovanom akcijom uznemiravanja i zastrašivanja javnosti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Slična strahovanja nismo čuli od bivših čelnika tužilaštva, kada je riječ o napadu na istraživačku novinarku Oliveru Lakić, direktoricu i glavnu urednicu portala Libertas. Lakićeva još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni. Sve zbog istraživačkog novinarstva kojim je ukazala na koruptivne i kriminalne aktivnosti moćnika u Crnoj Gori. Tada su kao napad na državu, doživljavali pritisak domaće i međunarodne javnosti da se počinioci i nalogodavci ranjavanja Lakićeve privedu pravdi.

Sead Sadiković, dugogodišnji novinar i član UO Društva profesionalnih novinara, kaže da je pritisak javnosti samo djelimično učinkovit i to tek kada je u sinergiji sa pritiskom međunarodne zajednice. Tek takav udružen pritisak natjera institucije da reaguju, ne i da riješe određeni porblem ili aferu.

„Djeluje nestvarno postaviti pitanje političke volje za obračun sa kriminalom. Osim kada politika nije u sprezi sa kriminalom. U dvije skorašnje afere koje pominjete postoje osnovi sumnje da jeste“, kaže Sadiković za Monitor. „U tom se kontekstu može tražiti i odgovor na pitanje zašto institucije nisu reagovale u vezi ova dva slučaja (Medenica i Lazović) iako su i prije objave u medijima imali informacije koje upućuju na kriminal i u bezbjednosnim i pravosudnim organima. Teško da neko može uhapsiti samog sebe, ili sopstvenog projektanta kada su institucije u pitanju.“

I aktivistkinja za ljudska prava Bojana Jokić smatra da je sumnjivo što se formiranje predmeta i istražne radnje u aferama Medenica i Lazović dešavaju tek nakon što je portal Libertas objavio informacije Europola i transkripte dekodiranih razgovora sa SKY-ja. „Otvara se pitanje da li bi se krenulo u proces procesuiranja osumnjičenih da javni pritisak nije bio toliko jak. To dodatno narušava ugled institucija koje već ne uživaju povjerenje građana“, navodi Jokić za Monitor. „Političke strukture koje nakon svake akcije policije i tužilaštva zasipaju medijski prostor i prisvajaju zasluge za sebe, još više narušavaju povjerenje institucija u očima javnosti jer se stvara percepcija, iako možda nepravedno, da se suštinske promjene nisu desile već da se samo politički pritisak na te institucije promijenio.“ Ona smatra da ćemo u narednom periodu svjedočiti ili depolitizaciji sudstva, tužilaštva i policije ili samo promjeni centara moći koje vrše uticaj na njih.

Sadiković, inače član Komisije za istrage napada na novinare i imovinu medija, ukazuje zašto mimo svih zakonskih rokova nije podignuta optužnica protiv napadača na Oliveru Lakić. „Kavčani i šverc cigareta, što se povezuje sa bezbjednosnim strukturama, posebno su aktuelni posljednjih pola godine. Te strukture treba da obezbijede dokaze da bi optužnica protiv napadača na Olju Lakić bila podignuta. Kvalitet dokaza prije desetak godina bio je takav da je optužnica pala. Bolje i sada da je ne podižu ako će opet da padne. U strukturama koje obezbjeđuju dokaze je problem. U institucijama koje ne bi da se previše odmotava klupko je ključ“.

Kao član pomenute Komisije Sadiković je registrovao da je prije par godina, uoči posjete visokog međunarodnog zvaničnika, javnosti saopšteno da optužnica protiv napadača na Oliveru Lakić samo što nije podignuta „i da se uglavnom svi detalji znaju“. Tada je, kaže, sinergija javnosti i međunarodnog faktora dovela samo do fingiranja procesa.

Umjesto optužnice i slanja napadača iza rešetaka, Lakićevoj je ovih dana pojačana policijska zaštita zbog tekstova koje je objavio Libertas. Sa mnogih međunarodnih i domaćih adresa, crnogorska vlast je kritikovana jer istrage povodom brojnih napada, a i pokušaja ubistva novinarke Lakić, nijesu dovele do napadača i nalogodavaca. Nakon devet mjeseci od ranjavanja, 19. februara 2019. godine, a samo dva dana prije dolaska tadašnjeg komesara za proširenje Evropske unije (EU) Johanesa Hana u Podgoricu, organizovana je zajednička konferencija Uprave policije (UP) i tužilaštva, kada je saopšteno da je organizator Filip Bešović, navodno, pratio ali i pucao na novinarku Lakić. Dan kasnije, Više tužilaštvo je dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv Filipa Bešovića, Marija Miloševića, Filipa Kneževića, Gorana Rakočevića, Dejana Vukašinovića, Luke Bulatovića, Mijaila Stojanovića, Marinka Rajkovića i Sanje Božović, ali ni u jednom dijelu nije eksplicitno navedeno da je baš organizator udruženja pucao na novinarku.

„Njihov motiv je, prema dokazima tužilaštva, sprečavanje novinarke da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona“, saopštio je specijalni tužilac Saša Čađenović u decembru 2020. Ostalo je na riječima.

„Vjerujem da će doći dan kada će institucije moje države biti na mojoj i strani mojih kolega i da ćemo se zajedno boriti za bolje, bezbjednije i pravednije društvo“. To je izjavila nakon što joj je prije više od tri godine u Vašingtonu uručena Međunarodna nagrada za hrabre žene, prema izboru američkog Stejt departmenta.

Olivera Lakić ne odustaje od onog boljeg i pravednijeg društva. Uprkos svemu.

 

Uljarević: Potrebna doza opreznosti prilikom objave podataka

Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) gostujući na TV Vijesti kazala je da je u objavi doumenata Europol-a važan i ugao „neselektivnog“ objavljivanja prepiski, koje mogu kompromitovati nevine ljude koji se pominju ali i pomoći drugima da sakriju tragove. Pojasnila je da nismo imali ocjenu nadležnih organa šta je od svega nešto iza čega stoje određena krivična djela.

„Jedno je ako vi pričate o nečemu i pominjete neke ljude, a drugo je ako postoji dokaz da su ljudi čiji su nadimci korišćeni zaista bili dio te kriminalne grupe ili oni koji su pominjani da su počinili određeno krivično djelo“, pojašnjava Uljarević.

Kaže da se stiče utisak kako su u isti koš stavljeni različiti ljudi, koji u konačnici mogu biti dovedeni i u životnu opasnost. Riječ je, smatra, o ljudima koji nijesu učestvovali u tim radnjama ili koji su pokušavali neke stvari i da spriječe.

„Mislim da je potrebna pojačana doza opreznosti prilikom objavljivanja takvih dokumenata i mislim da je i tužilaštvo moglo da se oglasi na jasniji način kada je riječ o podacima koji su objavljeni. Ma koliko oni nama bili jako interesantni i ma koliko to imalo dimenziju javnog interesa, ipak je moglo biti upozorenje nekim ljudima, bilo da su direktno pomenuti ili ne, da pobjegnu, da prikriju dokaze i slično“, kaže Uljarević.

 

Na Lakićevu počeli napadi nakon priča o švercu cigareta

Olivera Lakić je česta meta napada postala nakon što je početkom 2011. godine istraživala da li se u fabrici Tara, ali i u skladištu u Donoj Gorici proizvode, skladište i odatle krijumčare lažni brendovi cigareta. Pisala je da iz tog švercerskog posla stoje ljudi iz policije i ANB-a.

Prve prijetnje stigle su početkom 2011. godine od zaposlenog u mojkovačkoj fabrici Slavka Musića, koji je, zbog ugrožavanja sigurnosti, osuđen na četiri mjeseca zatvora. Nisku zatvorsku kaznu dobio je i Ivan Bušković, koji je osuđen na devet mjeseci robije, jer je 7. marta 2012. godine ispred zgrade udario novinarku Lakić koja se kući vraćala sa posla. Naručilac tog napada nikada nije otkriven.

Tri mjeseca nakon što je novinarka ranjena u maju 2018, na mjesto direktora policije ponovo je imenovan Veselin Veljović, čijem šefu obezbjeđenja Milenku Rabrenoviću je suđeno zbog prijetnji upućenih kćerki Olivere Lakić u februaru 2011. godine, nakon serije članaka u Vijestima o nelegalnoj proizvodnji i krijumčarenju cigareta iz mojkovačke fabrike Tara. Nakon podizanja optužnice protiv Rabrenovića, Lakićeva je označila Veljovića kao nalogodavca prijetnji, što je on na sudu negirao.

Tokom postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici utvrđeno je da su sin Rabrenovića i još dva člana njegove porodice koristili telefonski broj, koji je tokom januara i februara 2011. godine „putovao“ sa Veljovićevim vozačem, te da je ista kartica korišćena i u aparatu sa kojeg je prijećeno Lakićevoj kćerki. Sve to nije bilo sporno sutkinji Larisi Mijušković Stamatović, koja je Rabrenovića oslobodila zbog nedostatka dokaza.

Suđenje Rabrenoviću je obilježilo i neuobičajeno interesovanje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i tadašnjeg šefa kriminalističke policije u Budvi Siniše Stojkovića za taj slučaj kod nadležnih tužilaca. Tužilaštvo je odlučilo da Stojkovića krivično goni zbog krivičnog djela protivzakoniti uticaj, ali nikad nije došlo do suđenja.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POTOMCI FUNKCIONERA, STARATELJI KRIMINALA: Igrajte se, djeco

Objavljeno prije

na

Objavio:

Europol je još u junu prošle godine policiji i tužilaštvu dostavio podatke koji sumnjiče policijske službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića da su članovi takozvanog „kavačkog klana“

 

Predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović rekao je jednom, govoreći o umiješanosti svoje sestre u aferu Telekom, da gluposti dolaze i „sa one strane okeana“. Optužbe su dolazile iz Sjedinjenih Američkih Država i njihovih bezbjednosnih službi – zapadnog partnera tadašnje i sadašnje vlade.

Čini se da nadležni crnogorski organi reaguju isto i na podatke koje im dostavlja evropska policija – Europol, a odnose na djecu nekada visokih funkcionera bliskih Đukanoviću. Kao „gluposti“ sa zapada. Zato je navodna kriminalna grupa oko sina Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, uhapšena zajedno sa njom tek nakon što su podaci Europola objavljeni na istraživačkom portalu Libertas. Isti slučaj je i sa sinom bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Iako ga je evropska policijska agencija označila kao člana takozvanog „kavačkog klana“, Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je te navode i ocijenilo da nema elemenata krivičnog djela.

„Službenici policije Petar Lazović (32) i Ljubo Milović (32) članovi su kriminalnog klana ’Kavač’. Istraga usmjerena na Lazovića i Milovića trebalo bi da bude prioritet broj jedan crnogorske policije… Aktivni policijski službenici Petar Lazović i Ljubo Milović članovi su kavačkog klana, uključeni direktno u šverc velikih količina kokaina iz Ekvadora u Evropsku Uniju i Australiju. Takođe, Petar Lazović i Ljubo Milović su bili uključeni u šverc oružja u ime kavačkog klana. U isto vrijeme, Lazović i Milović, u ime kavačkog klana, rade i šverc cigareta. Pretpostavka je da Ljubo Milović posjeduje nepoznati bankovni račun sa iznosom od 48 miliona eura zarađenih upravo švercom kokaina“, ključni su zaključci navedeni u dokumentu Europola u koji je Libertas imao uvid.

Prema najnovijim istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović još u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori i ispita da li postoje elementi krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

„U Specijalnom državnom tužilaštvu povodom podatka koji su u prethodnom periodu dostavljeni od Europola formirani su spisi predmeta u kojima je nakon sprovođenja određenih izviđajnih radnji specijalni tužilac S.Č. donio odluku 20. 1. 2022. godine, da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kog lica za bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Nakon medijskih objava koji su objavljeni na portalu „Libertas Press“, glavni specijalni tužilac je naložio da se formira novi predmet i da se preduzmu sve neophodne radnje i mjere radi utvrđivanja da li ima krivičnog djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva“, piše u saopštenju SDT-a.

Milivoje Katnić ih je „ispravio“ svojim reagovanjem. On je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik samo radio svoj posao.

„Ja sam to kontrolisao i našao da nema razloga za pokretanje krivičnog postupka protiv Petra Lazovića, jer je postupao u skladu sa zakonom i ovlašćenjima koje ima i o svim radnjama pravovremeno je obavještavao pretpostavljene, što je doprinijelo otkrivanju počinilaca teških krivičnih djela“, kazao je Katnić.

Za direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević „šokantno“ je saznanje da je zamjenik glavnog specijalnog tužioca, Saša Čađenović, odbacio izvještaje Europola o tome da su dva istaknuta policajca saradnici kavačkog kriminalnog klana koji se bavi međunarodnim švercom narkotika.

Ona smatra da objašnjenje njegovog pretpostavljenog, bivšeg GST Milivoja Katnića, da je istraga obustavljena jer je jedan od njih, Petar Lazović, zakonito dejstvovao, kao tajni agent – prikriveni isljednik, nije uvjerljivo, izmedju ostalog i zato što za takvo djelovanje od 2018. do 2022. godine nije bilo pravnog osnova – Ustavni sud je 2018. stavio van snage član 159 stav 1 ZKP, koji je propisivao da državni tužilac može da odredi takve mjere, a novi član je usvojen tek na kraju decembra 2021. godine.

Gorjanc-Prelević smatra da je neobično i da Uprava policije nije bila upoznata sa izvještajem Europola, jer je prema sporazumu Crne Gore o saradnji sa tom organizacijom EU iz 2014, koji je dostupan na sajtu Vlade, upravo Odsjek Uprave policije za medjunarodnu saradnju nacionalna kontakt tačka za komunikaciju sa Europolom. Ovaj odsjek je ranije bio u MUP-u, a od marta 2021. godine je u Upravi policije.

“Naravno, mora se istražiti mogućnost da su i Katnić i Čađenović korumpirani, da su spriječili istragu da bi pomogli policajcima Lazoviću i Miloviću i kriminalnom klanu. Ako je predsjednica Vrhovnog suda pod sumnjom da je saradnica klana, zašto to ne bi mogli da budu i VDT, GST, SDT i ko zna ko sve još”, kaže Gorjanc Prelević za Monitor.

Ona sumnja da bi došlo do hapšenja Vesne Medenice i da bismo ikad saznali o čemu je EUROPOL još u julu prošle godine obavijestio crnogorske tužioce i policiju da nije istraživački portal Libertas objavio izvještaje evropske policije. A pitanje je, kaže, i o čemu je sve još Europol obavijestio Crnu Goru. Nada se da je GST Novović do sada tražio da pročita sve te izvještaje, da ga ne bi obavještavao Libertas.

“Najveće pitanje je da li postojeći tužioci i policija imaju kapaciteta da iznesu sve te neophodne istrage u Crnoj Gori. Trebalo bi hitno tražiti ekspertsku podršku i Europola, a i eksperata Evropske Unije za pravosudje. To bi moglo da pokaže i da su stvarne i borba protiv korupcije i želja za pridruživanjem toj Uniji”, rekla je Gorjanc Prelević.

U dokumentu Europola navode se još neki bivši i sadašnji policijski funkcioneri. Navode da crnogorski istražni organi treba da identifikuju i ostale spomenute službenike policije pod šifrovanim imenima ‘Tigar, Aco, Slobodan i Ranko’, jer su svi imali specifičnu ulogu kada je riječ o zaštiti pripadnika „kavačkog klana“ i otkrivanju osjetljivih operativnih podataka. ‘Tigar’ je osoba koja je od Zvicera primila, kao poklon, ilegalno oružje, a bio je i korisnik blindiranih automobila koje su, najvjerovatnije, kupili pripadnici klana Kavač, takođe, na poklon. Tvrde da je Milović bio u jakim „privatnim i poslovnim“ vezama sa direktorom policije Zoranom Brđaninom i direktorom kriminalističkog odsjeka Dejanom Kneževićem. Lazović je, navodi se, Zviceru prosljeđivao informacije koje je dobijao od policijskog službenika Mićka Žižića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića. Međutim, iz Europola navode da nema dokaza o umiješanosti ovih policajaca u kriminalne radnje.

Iz Uprave policije saopštili su da prvi put čuju za materijale koje je objavio Libertas. Takođe navode da će sprovesti detaljnu istragu povodom ovih navoda i obavijestiti javnost. Više nezvaničnih izvora Monitora saopštilo je da istražni organi još nijesu došli do Lazovića i Milovića, a Uprava policije je saopštila da prema izvještajima sa graničnih prelaza nema dokaza da su napustili zemlju.

U dokumentu se navodi da je Petar Lazović, u SKY aplikaciji, imao šifru Junior i Komandos. Europol je utvrdio da je on preko te aplikacije razmijenio 14.065 poruka. Ljubo Milović, piše u istom dokumentu, koristio je nadimak Zli poručnik i Oficir i imao je nekoliko kriptovanih telefona sa kojih je razmijenio skoro 100.000 poruka.

Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević zakazao je u petak saslušanje premijera Dritana Abazovića, koji je u to vrijeme bio koordinator službi bezbjednosti, direktora Uprave policije Zorana Brđanina, GST Vladmira Novovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Kaže da je ovo je pokazatelj opšteg rasula u bezbjednosnom sektoru koji je prethodnih godina u potpunosti srastao sa kriminalnim klanovima i postao jači od države.

„Očekujem ekspresnu reakciju i čelnika Uprave policije, i glavnog specijalnog tužioca, a bogami i premijera Dritana Abazovića, jer je on bio u tom periodu koordinator svih službi bezbjednosti pa je potrebno i on da odgovori crnogorskoj javnosti da li je imao uvid u ove transkripte“, rekao je Knežević.

Prema informacijama Monitora, u prepiskama na kriptovanoj aplikaciji SKY pominju se još neki funkcioneri i njihova djeca, čiju su zaštitu uživale pojedine kriminalne strukture. Na redu  je Specijalno državno tužilaštvo da pokaže da li ozbiljno shvata informacije partnera. Ili će i ovo tretirati kao „gluposti sa zapada“.

 

Ispitati umiješanost Enisa Bakovića

Europol tvrdi da bi trebalo istražiti i umiješanost bivšeg pomoćnika direktora policije Enisa Bakovića, u vezi sa određenim obavještenjem Interpola i uloge Tamare Zvicer (supruge Radoja Zvicera). Baković tvrdi  da je profesionalno i zakonito obavljao svoju posao, i da se nikako ne može dovesti u vezu sa bilo kakvim kriminalnim aktivnostima i grupama. „Iznenađen sam pominjanjem mog imena, pa čak i u kontekstu „potrebe preispitivanja umiješanosti moje uloge” kako je to u tekstu navedeno. Naravno, na raspolaganju sam nadležnim organima da ispitaju sve navode u vezi sa mojim radom i postupanjem“, kazao je Baković u zjavi Vijestima.

Nakon što su u oktobru prošle godine policijski rukovodioci Aleksandar Bošković i Saša Đurović uhapšeni po nalogu osnovnog državnog tužioca Vukasa Radonjića zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću, tragovi su vodili do njihovog tadašnjeg nadređenog Bakovića. Katnić je preuzeo slučaj od Radonjiča i SDT je u kratkom roku saslušalo Bakovića i donijelo odluku da nema krivičnog djela. Baković je sin bivšeg crnogorskog ombudsmana Šućka Bakovića.

 

Zoran Lazović – od Kalićeve svadbe do skidanja zabrane Belivuku

Otac Petra Lazovića Zoran bio je do 1. marta 2021. godine, kada je smijenjen, šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave policije. Zoran Lazović dovođen je u vezu sa odlukom da se Belivuku i Miljkoviće skine zabrana ulaska u Crnu Goru krajem 2020. godine, dok ga je opozicija godinama označavala kao koordinatora kriminalnih struktura bliskih Đukanoviću.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je, povodom izbora Zorana Lazovića za pomoćnika direktora Uprave policije, ocijenila da je to dobra vijest, ali za kriminalne strukture u Crnoj Gori. MANS je 2000. godine objavio snimak na kome je Zoran Lazović gost na svadbi kontroverznog rožajskog biznismena Safeta Kalića. Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore je odbila zahtjev MANS-a za pristup dokumentima koji bi pokazali da li je u to vrijeme visoki funkcioner Agencije Zoran Lazović prisustvovao svadbi po službenoj dužnosti ili u privatnoj režiji.

 

Knežević navodno bio u dosluhu sa kriminalcima tokom protesta na Cetinju

Dok „cure“ prepiske policijskih službenika bliskih Đukanovićem režimu, s druge strane je objavljen snimak Petra Kneževića, pomoćnika direktora Protivterorističke jedinice, bliskog aktuelnom režimu, u kojem govori o svojim vezama sa kriminalcima. On je u razgovoru sa nepoznatom osobom kazao da je na dan cetinjskih protesta zbog ustoličenja mitropolita Joanikija bio na vezi sa kriminalnim grupama širom Crne Gore, koje su bile spremne da dođu u Prijestonicu. Knežević tvrdi da je snimak montiran kako bi se on diskreditovao i bacila ljaga na intervenciju njegove jedinice na koju je ponosan.

Aktivista za ljudska prava i jedan od čelnika Pokreta „21. maj” Aleksandar Saša Zeković podnio je prijavu protiv Kneževića, nakon što mu je anonimno poslat snimak. On smatra da je ozbiljan propust što se Knežević odmah nije izjasnio o snimcima za koje se tvrdi da je njegov glas na njemu. Kneževiću je, kaže, dozvoljeno da bude van zemlje i da iz medija prati šta se dešava. To mu je moglo omogućiti i da se stalno konsultuje sa advokatom i ostalim starješinama u Upravi policije kako bi definisali u kom pravcu da ide njegova izjava.

„Plašim se da su protekli dani, od određenih struktura, političkih, vjerskih i policijskih, iskorišteni da se obesmisle dalje tužilačke aktivnosti. To bi moglo da vodi i daljoj kompromitaciji policije posebno ako se pojave i snimci koji bi mogli da predstave određene emotivne nastupe visokih starješina Uprave policije i podsjete nas na svojevremeno ponašanje Crvenih beretki u Srbiji“, kaže Zeković za Monitor.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

43. VLADA: Stari znanci 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve u svemu: stari politički kadrovi koji su zemlju i doveli u decenijsku krizu, anonimusi i kadrovi bez ikakvog iskustva u resorima koje su dobili da vode. A u parlamentu DPS

 

Konačno su, nakon nekoliko mjeseci pregovora o formiranju manjinske vlade, stigla i imena budućih ministara. I ono malo nade da bi ovaj koncept mogao da izvede Crnu Goru iz političke krize, još se istanjilo. Sve u svemu: tu su stari politički kadrovi, koji su zemlju  doveli u decenijsku krizu, anonimusi, kadrovi bez ikakvog iskustva u resorima koje su dobili da vode.

Od koncepta ekspertske vlade, koju je ne tako davno zagovarao mandatar i budući premijer Crne Gore Dritan Abazović, nije ostalo ništa. Koliko do juče Krivokapićevoj vladi zamjeralo se, s pravom, da nije ekspertska, već da se u njoj nalaze i politički kadrovi (Abazović), te oni bliski Mitropoliji crnogorsko primorskoj. I sam Krivokapić nazivao ih je „apostolima“. Abazović je sada u vladu uveo partijske šefove i njihove najodanije saradnike. A umjesto crkve, u dubini – DPS. Ključna zamjerka odlazećoj vladi bila je da nije uspjela da demontira  Đukanovićev sistem, te da je previše ličila na DPS. Neki novi ministri ne liče na DPS, oni većinski jesu izaslanici DPS-a. Novoj Vladi će granice djelovanja iz parlamenta određivati  Đukanović. Istovrmeno i predsjednik države.

„Nova vlada zapravo može produbiti krizu, jer ona leži na iskrivljavanju demokratskih načela. Došli smo u poziciju da ne smijemo reći da je vlada primarno onog ko joj daje podršku, a ne ko je vodi. Dakle, nešto što je udžbenička definicija političkih odnosa”, prokomentarisao je novu manjinsku vladu Srđan Perić, član pokreta Preokret. „Da ovom prilikom ne ulazimo u analizu šta je bila početna namjera, ali mi smo došli do procesa formiranja vlade, koji ukazuje da je primarna bila politička kalkulacija”, zaključio je.

Nakon skoro dva mjeseca od kada je dobio mandat da sastavi vladu, Abazović je ove sedmice i zvanično predložio strukturu i sastav izvršne vlasti, o kojoj će se, kada ovaj broj Monitora bude u štampi, izjasniti poslanici na sjednici Skupštine na Cetinju. Vlada će, najavljeno je,  imati 18 ministarstava, četiri potpredsjednika i dva ministra bez portfelja.  I tokom dvomjesečnih pregovora oko toga ko će u manjinsku vladu, jasno je bilo da se ključni pregovori vode oko funkcija. Očito, na kraju, broj ministarskih mjesta povećan je, kako bi se što više pregovarača uguralo u vladu. Do sada nijedna vlada nije imala četiri ministra bez portfelja.

Trn u oku javnosti prethodne, Krivokapićeve vlade, bila je koncentracija moći u rukama ministarke Vesne Bratić koja je pokrivala prosvjetu, nauku, obrazovanje i sport. Abazovićeva Vesna Bratić je Raško Konjević, predsjednik SDP-a. Konjević će, planirano je, pokrivati ministarstvo odbrane, biće i potpredsjednik Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku, ranije je najavljeno da će biti i koordinator svih službi bezbjednosti. U Konjevićevim rukama, na taj način, biće koncentrisana poprilična moć. Osim što je SDP bilo višedecenijski koalicioni partner DPS-u, a Konjević više puta i ministar u DPS-ovim vladama, ostalo je upamćeno da je u vrijeme građanskih protesta 2016. godine, kada je Đukanović ugušio proteste, primijenjujući nedozvoljenu policijsku silu i torturu, Konjević bio ministar policije. Abazović mu sada daje kontrolu nad bezbjednosnim sistemom.

Konjević nije jedini stari kadar iz Đukanovićevog vremena u novoj manjinskoj vladi. Tu su i kadrovi manjiskih partija koje su decenijama bile koalicioni partneri Đukanoviću. Tako će potpredsjednik Vlade zadužen za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija u Abazovićevoj vladi biti Ervin Ibrahimović, lider Bošnjačke stranke. Šta ga je preporučilo u Vladu koju će nadzirati DPS, jasno je, ali ne i zašto mu je dato mjesto ministra kapitalnih investicija. Ibrahimović je po struci inžinjer metalurgije, a radni vijek proveo je u skupštini, od odbora do odbora. Njegovo mjesto u Krivokapićevoj vladi pokrivao je Mladen Bojanić, dokazani ekonomski stručnjak. Očekivalo se da bi on, ali i još neki od stručnih kadrova iz Krivokapićeve vlade mogli ostati u novoj, 43. vladi. Od toga ništa. Nema ni ministra policije Sergeja Sekulovića, ministra inostranih poslova Đorđa Radulovića.

Nije jasno ni zašto je Sekulovićevo mjesto, čijim se dosadašnjim rezultatima Abazović javno više puta hvalio, pripalo  potpredsjedniku URA-e Filipu Adžiću. Adžić je završio studije na Fakultetu za turizam. Dosadašnje iskustvo u bezbjednosnom sektoru mu je tek kratka pozicija savjetnika Abazovića za unutrašnju politiku, bezbjednost i borbu protiv korupcije. Istovremeno, rijetki iz prethodne vlade koji je ušao u ovu je državni sekretar u MUP-u Zoran Miljanić. Iako se hvalio rezultatima tog sektora, Abazović ni njega nije ostavio u bezbjednosnom sektoru. Miljanić će biti ministar bez portfelja.

Osim Ibrahimovića iz Bošnjačke stranke, u Vladu ušao je generalni sekretar Bošnjačke stranke Admir Adrović, do sada praktično nepoznat javnosti. On će voditi ministarstvo rada i socijalnog staranja. Iz redova manjinskih partija koje su decenijama bile u koaliciji sa DPS-om ministarstko mjesto dobio je i Maraš Dukaj iz Albanske alternative. On će biti ministar javne uprave. Dukaj je dugo pokrivao poziciju u Ministarstvu prosvjete u DPS vladama. Tu je i Adrijan Vuksanović, lider HGI, još jedne partije iz spektra vječnih koalicionih partnera DPS. Njemu je pripalo da bude ministar bez portfelja. Vuksanović je u vrijeme DPS-a pokrivao mjesto predsjednika parlamentarnog Odbora za evropske integracije i bio konstantno prezadovoljan rezultatima DPS vlade na tom polju. Tu je i Fatmir Đeka iz Albanske koalicije, odnosno Demokratske partije. Đeka, protiv koga se treutno vodi istraga zbog kupovine glasova u Ulcinju, biće ministar za ljudska i manjinska prava.

Popriličan broj ministarstava u manjinskoj vladi pokrivaće kadrovi vezani za Socijalističku narodnu partiju. Lider SNP Vladimir Joković biće ministar poljoprivrede. Ministarstvo prosvjete takođe je pripalo SNP-u, vodiće ga Miomir Vojinović, predsjednik kluba odbornika SNP-a u Bijelom Polju. Profesor je ruskog jezika. Ministarstvo pravde takođe je u rukama kadrova SNP-a, a njega će voditi advokat Marko Kovač. Vasilije Lalošević, dugogodišnji poslanik SNP-a, biće ministar sporta, a Dragoslav Šćekić, bivši predsjednik opštine Berane, ministar zdravlja.

Zbog koncentracije SNP-ovih kadrova u novoj vladi, lider SD Damir Šehović rekao je da neće glasati za novu vladu. On je kazao da Crnoj Gori ne treba „novi eksperiment koji će biti pod kontrolom Socijalističke narodne partije koja se ne odriče nasljeđa Slobodana Miloševića”. Ima mjesta za kritiku, da ne dolazi od Šehovića. Njegov SD je bio stožer Đukanovićevog sistema, a njegovi ministri nizali korupcionaške afere.

Među rijetkima koji su od avgusta pokazali rezultate, a koji će biti ministar u manjinskoj vladi je Aleksandar Damjanović, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina. On će voditi ministarstvo finansija. Ministarstvo spoljnih poslova pripašće počasnom predsjedniku SDP-a Ranku Krivokapiću. Krivokapiću se može pripisati dugogodišnje koaliranje sa DPS-om, ali mu je pripalo mjesto koje je možda najmanje sporno po kompetencijama, kada je u pitanju kadrovanje u novoj vladi.

Ostale funckije pripale su URA-i. Jovana Marović vodiće ministartsvo evropskih poslova i biti potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju. Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma biće Ana Novaković Đurović, a minnistar ekonomije Goran Đurović, vlansik kompanije Cerovo.

Dvije pozicije pripale su kadrovima koji se ne vezuju za političke partije. Ministarstvo kulture i medija vodiće Maša Vlaović, trenutno zaposlena u Centru za savremenu umjetnost. Ona je, međutim, predavačica na Đukanovićevom privatnom univerzitetu Donja Gorica. Ministarka nauke i tehnološkog razvoja biće Biljana Šćepanović,  predsjednica Odbora za doktorske studije na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Osim SD-a, za vladu neće glasati Demokrate a na sjednicu na kojoj će se birati vlada ne dolaze ni poslanici Ujedinjene i Prave Crne Gore, te Demokratskog fronta. Iz Pokreta za promjene Televiziji Vijesti saopšteno je da će toj sjednici prisustvovati oni njihovi poslanici koji za to iskažu interesovanje.

Poslanik DF-a Slaven Radunović saopštio je da poslanici tog saveza neće prisustvovati sjednici, jer je ona, kako tvrdi, sazvana na nelegalan i nelegitiman način.

Demokrate su najavile i krivične prijave protiv 46 poslanika koji su zakazali sjednicu parlamenta na kojoj se glasa o izboru nove vlade, a najavili su i da će osporavati sve odluke nove vlade. Predsjednik Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Boganović poručio je da  neće prisustvovati „zavjereničkom skupu grupe pučista“, kao i da će prijedloge 43. Vlade Crne Gore smatrati nelegalnim i nelegitimnim.

Novu vladu će u parlamentu, opet su ponovili, podržati DPS. Iz te partije saopšteno je da očekuju da će rukovoditi pojedinim skupštinskim odborima i biti spremni za „pomoć po dubini”.

Uz njihovu „pomoć”, pored starih imena u novoj vladi, jasno je koliko je klimavo Abazovićevo obećanje da će nova vlada počivati na dva glavna stuba – vladavini prava i ekonomskom razvoju.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo