DRUŠTVO
Trgovci mrakom
Objavljeno prije
16 godinana
Objavio:
Monitor online
Da nije dvadesetak nerazjašnjenih, profesionalno izvedenih, ubistava “slučaj Zavala” bi, po svoj prilici, slovio za najkomplikovaniji slučaj sa kojim se crnogorsko pravosuđe suočilo u poslednjih dvadeset godina. Činjenice svjedoče – Državni tužilac i policija 20 mjeseci provjeravaju navode krivične prijave u kojoj, u najkraćem, stoji: dvije firme sa precizno identifikovanim vlasnicima su udružile snage i osnovale zajedničko preduzeće kako bi izgradili apartmansko- turističko naselje na ekskluzivnoj budvanskoj lokaciji. Jedna je u taj posao unijela plac, druga novac. Gradnja je započeta bez ijedne dozvole, prije nego što je SO Budva uopšte usvojila DUP za tu lokaciju. Izvođači su, potom, ignorisali upozorenja i pismene zabrane nadležnih lokalnih i državnih inspekcija, sve dok medijski pritisak nije postao nepodnošljiv. Ne za njih, nego za vlasti u Budvi i Podgorici. Zato posao nije obustavljen, nego je – na vrat, na nos – legalizovan. Za provjeru navedenih činjenica nije potrebno više od 24 sata. Ipak, istraga do danas nije formalno okončana. Vrhovni tužilac Ranka Čarapić kaže da je „složena”. Policija je do sada tri puta, otprilike na svakih šest mjeseci, od Tužilaštva dobijala nalog da prikupi obavještenja i obavi dodatne provjere. Prema tvrdnjama sagovornika podlupom.info iz Uprave policije, taj posao je u potpunosti završen još u januaru 2009. godine. Pošto je tužilaštvo nekoliko mjeseci ranije od njih tražilo da samo prikupe obavještenja o tome i da ih dostavi, policija je Specijalnog tužioca za organizovani kriminal izvjestila, uz propratnu dokumentaciju, da u tom poslu zakon nije poštovan. Sve ono što je bio sadržaj krivične prijave i o čemu su izvještavali ovdašnji mediji… potvrdili su i inspektori Uprave policije. U čemu je onda problem? Očigledno, nije u sadržaju krivične prijave, manjku ili višku dokaza, već u akterima inkriminisanog posla.
Profesionalnim rječnikom naših sagovornika iz Uprave policije, “osnov sumnje je utvrđen za Svetozara Marovića, njegovog brata Dragana Marovića, Vjačeslava Lajbmana, pa i Rajka Kuljaču”.
Slučaj zbog koga su cinici Budvu prozvali Svetozarevo na moru počela je na rtu Zavala. Zemljište na toj lokaciji kupila je, sredinom 2007. godine, kompanija Zavala invest DOO iz Budve. Ona na rtu Zavala posjeduje ukupno 44.143 m2 zemljišta. Zavalu Invest su osnovali ruska MIRAX Grupa iz Moskve u vlasništvu ruskog milijardera Sergeja Polonskog i budvanska kompanija MONINVEST čiji suvlasnik je bio potpredsjednik Demokratske partije socijalista, Svetozar Marović, tada bez javne funkcije koja bi ga sprječavala da se oproba u biznisu. Lokalna samouprava u Budvi u to vrijeme je radila na pripremi i usvajanju DUP-a kojim je bio obuhvaćen i ovaj prostor.
Građevinska inspekcija Ministarstva za ekonomski razvoj uočila početak ilegalnih građevinskih radova i o tome 14. januara 2008. obavijestila predsjednika opštine Budva Rajka Kuljaču, a dva dana kasnije i Komunalnu policiju opštine Budva, kojoj je, kako je navedeno u prijavi, upućen nalog “za preduzimanje mjera iz njihove nadležnosti”.
Inspekcija je ponovo 7. februara 2008. uputila urgenciju Komunalnoj policiji opštin Budva za preduzimanje mjera i opet o svemu obavjestila Kulajču.
Nakon tri intervnecije, Komunalna policija opštine Budva, je izvjestila Građevinsku inspekciju da su, poslije donošenja rješenja o zabrani, napisali i rješenje o pečaćenju objekata na lokaciji Zavala, kao i da su podnijeli prekršajnu prijavu.
I pored svega toga, rad na gradilištu je nastavljen pa je Komunalna policija 27. marta 2008. godine ponovo donijela rješenje o pečaćenju, ali nije naredila rušenje bespravno započetih i podignutih objekata.
Sve se zakomplikovalo kada je NVO MANS, 3.aprila 2008. godine, vrhovnom državnom tužiocu Ranki Čarapić, koja je tek bila izabrana na funkciju, dostavio krivičnu prijavu protiv Svetozara Marovića zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela protivzakonitog posredovanja i lažnog predstavljanja, a u namjeri da sebi i povezanim licima obezbijedi korist.
Drugi dio krivične prijave se odnosio na Svetozarovog brata Dragana Marovića, inače Sekretara za investicije Opštine Budva. Njemu se spočitava da je zbog osnovane sumnje da je kršenjem zakona, propisa i ignorisanjem urgencija resornog Ministarstva, odnosno propuštanjem dužnosti nadzora, omogućio nezakonitu izgradnju niza objekata, uključujući i objekte koje gradi njegova građevinska kompanija Elmos To nijesu negirali ni pojedini njihovi sagovornici u istrazi…
, kao i objekte koji se grade na zemljištu njegovog brata Svetozara, “iako je bio svjestan da će usljed toga nastupiti imovinska šteta po budžet Opštine Budva u iznosu nenaplaćenih komunalija za započete i završene objekte”.
Treći dio krivične prijave ticao se osnovane sumnje da je ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor DOO Mirax Balkan, kćerke kompanije DOO Mirax Group iz Moskve, Vječeslav Lajbman naložio, odnosno izvršio povredu službenog pečata Komunalne policije SO Budva u namjeri da ostvari korist od nezakonite izgradnje i prodaje turističkog kompleksa Astra Montenegro na rtu Zavala.
MANS je, istovremeno, tužilaštvu dostavio i nepotističko-klijentelističku mrežu Marovića sa pojednim rukovodiocima i direktorima u toj opštini, koja bi mogla ukazivati na zloupotrebe u vezi sa tim, ali i nekim drugim unosnim poslovima u opštini Budva.
I dok je tužilaštvo još vagalo šta će sa prispjelim vrućim krompirom, od aktera ovog posla počelu su da stižu javne potvrde – priznanja krivičnog djela na koja je ukazivao MANS.
Prvi se oglasio Dragan Marović, sekretar za investicije Opštine Budva. On je na sjednici SO, krajem marta 2008., faktički priznao da je tolerisao divlju gradnju. Mediji su prenijeli njegovu izjavu: “Dobiti rješenje o lokaciji, građevinsku dozvolu, je postupak koji može da traje od 473 dana do 734 dana. Ako u tome tražite krivicu, onda jedan od glavnih krivaca za to sam ja, jer su mnogi projekti krenuli bez građevinske dozvole. …Oglušavao sam se na pozive Ministarstva da zaustavim gradnju …Ja lično mislim da neću zaustaviti ni fakultet, ni vrtić, ni bulevar, ni jedan od onih projekata koji ovom gradu nedostaju.”
Tužilaštvu ni to nije bilo dovoljno. Više od godina dana nakon Dragana Marovića, o slučaju Zavala oglasila se i Ranka Čaripić. Ona je Vijestima kazala “Na kolegijumu smo donijeli odluku da idemo dalje, u pravcu provjera koje bi trebalo, po našem planu, da traju do septembra. Završena provjera do sada je uvijek pokazala da otvara neka nova pitanja na koja mi tražimo odgovore”.
Septembar je došao i prošao. Umjesto tužilaštva oglasio se Lajbman. Pošto su svijet obišle vijesti o bankrotu Mirax-a, direktor crnogorske ekspoziture ove kompanije je pokušao da uvjeri javnost kako je sa projektom Zavala sve u najboljem redu. To se pokazalo kao netačno. Radovi, i pored protesta onih koji su kupili i platili neke od ponuđenih apartmana, od ljetos stoje. Očito zbog nedostatka novca. Bez naznaka da će uskoro biti nastavljeni. Lajbman je, ipak, potvrdio optužbe da je amiciozni projekat vrijedan stotine miliona započet kao divlja gradnja: “Smjelo smo počeli, računali smo, a tako su nam rekli, da sporazum između naše dvije zemlje ima veću snagu od zakona, i zato smo počeli. Zbog toga što smo probili zid svojim glavama. Još me boli glava. Izvinjavam se svima što smo kršili zakone – zaključio je Lejbman u razgovoru za Vijesti ne navodeći ko im je to rekao da mogu nekažnjeno graditi, i koji bi to sporazum trebao biti jači od važećih zakona Crne Gore. Ako se sve to ne odnosi na navodni Kanski sporazum o saradnji koji su, prema tvrdnjama sa Miraxovog sajta, početkom 2008. na sajmu nekretnina u ekskluzivnom francuskom ljetovalištu potpisali Sergej Polonski i “predstavnik Vlade Crne Gore” Svetozar Marović. Koji u to vrijeme nije imao nikakvu državnu funkciju. Ili to, makar, nije bilo poznato crnogorskoj javnosti.
Napokon, prije nekoliko dana se o slučaju Zavala oglasio i prvoosumnjičeni – Svetozar Marović, lično. Prethodno je zvanično istupio iz kompromitujućeg partnerstva na Zavali i postao potpredsjednik Vlade. Tako je Marović stekao imunitet koji mu, s obzirom na politiku crnogorskog parlamenta da licima sa imunitetom ne uskraćuje tu vrstu pravne zaštite, garantuje nedodirljivost.
“Znam da nijesam ništa uradio suprotno zakonima Crne Gore”, kaže Marović u razgovoru za Vijesti 18. decembra, navodeći: “Moj pokušaj da, u periodu kada se nijesam bavio državnim poslovima, krenem u privatni posao…nije samo pokazao moje poslovno neiskustvo, nego je i meni i mojoj porodici donio toliko neugodnosti, pritisaka, sumnji, kleveta, koje ne želim nikome. Ali se ne žalim.”
Marović je umjesto žalbi pozvao državno tužilaštvo da ga ne štedi, ali ga je i posavjetovao: “Sve neka ispitaju. I to da li je u tom periodu možda još neko gradio bez dozvole i da li je taj, takođe, bio u poslovnoj, prijateljskoj ili nekoj drugoj vezi sa nekim uticajnim. Da li ima još rođaka, prijatelja, kumova, koju su zaposleni, rade u preduzećima, državnim organima, bave se privatnim poslovima. I jesu li to mreže, i je li to opasnost za Crnu Goru i njene zakone? Ili je to važno samo provjeriti za mene i ljude koji su moji prijatelji u Budvi.”
Sad je na Ranki Čarapić da odluči – da li divlja gradnja hotela: Avala, Splendid, Astorija… oslobađa odgovornosti aktere projekta na Zavali, ili će odluka u ovom slučaju donijeti kolektivnu amnestiju svim znanim i neznanim divljim graditeljima u Budvi i Crnoj Gori.
Do tada, nije nezanimljivo primijetiti kako se čovjek koji u Vladi Crne Gore vodi projekat ukidanja poslovnih barijera hvali – vlastitim poslovnim neiskustvom. I prisjetiti se da to nije prvi put da se Svetozar Marović u javnosti predstavlja naivnijim nego što zaista jeste.
U jeku duvanske afere koju je na Balkanu pokrenuo Nacional, Marović je bio jedan od rijetkih državnih zvaničnika koji je odbio da komentariše pisanje hrvatskog nedjeljnika pravdajući se time što se on u tom feljtonu pominjem “samo u jednoj rečenici”. Na stranu tehnička nepreciznost – nije jedna nego tri rečenice. Suština je mnogo bitnija od forme.
Nacional je u maju 2001. objavio: «Na Subotićevu platnom spisku, prema tim izvorima, nalazi se i predsjednik crnogorskog parlamenta Svetozar Marović, koji je također ljubitelj skupih satova a mjesečna mu je apanaža 100.000 DEM. To mu je nagrada za nemiješanje i prestanak guranja u posao vlastitog pulena Brane Ćupića iz Herceg Novog. Doznajemo da je Marović od Subotića dobio i stan u najboljoj četvrti Pariza.» Marović je, naknadno, negirao da posjeduje bilo kakve nekretnine u inostranstvu ali se taj, navodno njegov stan, pominje i poslednjoj velikoj aferi SCG – «satelit». Navodno je baš u njemu potpisan ugovor kojim bi bivša Zajednica za pedesetak miliona od jedne izrelske firme zakupila špijunski satelit… U Beogradu se, zbog tog posla, sudi nekadašnjem ministru odbrane SCG Prvoslavu Daviniću. Suđenje je zatvreno za javnost pa se ne zna da li bilo ko pominje nesnalažljivog Budvanina, tadašnjeg predsjednika Savjeta ministara.
Marović je iz medija saznao i da je zaradio prvi milion…
Dok čekamo odluku tužilaštva u slučaju Zavala, iz Budve stiže sve više vijesti koje otvaraju mogućnost da se cijela afera okonča tako što će, umjesto odluke pravosudnih organa, tačku na nju staviti svjetska ekonomska kriza. Propast projekta Zavala dao bi čelnicima crnogorskog tužilaštva mogućnost da izvedu pravnu vratolomiju kojom bi zaključili slučaj ne izjašnjavajući se o njegovoj suštini. To bilo dobro i za statistiku.
Zoran RADULOVIĆ
Portal www.podlupom.info objavljuje priče koje se odnose na problem korupcije i organizovanog kriminala. Nastao je u saradnji NVO MA NS sa novinarima Vijesti, Dana, Monitora. Ovaj projekat je podržan od strane USAID/ORT-a.
Komentari
DRUŠTVO
SAVJET ZA PRIVATIZACIJU KRIJE IZVJEŠTAJ O BUDVANSKOJ RIVIJERI: Konsultant Horwath zahtijeva tajnost
Objavljeno prije
2 danana
28 Marta, 2026
Odgovornost za netransparentnost, za skrivanje sadržaja iz dokumenta koji je Vlada naručila nije samo na konsultantu, tradicionalnom Savjetniku Vlade i njenih ministarstava, nego na instituciji Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte koja je ovakve uslove prihvatila. Članovi Savjeta dužni su da objasne zbog čega je javnost uskraćena za uvid u dokument koji se tiče strateških odluka od opšteg interesa. I zašto je plan za rušenje Slovenske plaže pod velom tajne
Dugo iščekivana stručna analiza konsultantske grupe Horwath i Horwath Inicijative srbijanske MK Grupe za restrukturiranje Hotelske grupe Budvanska rivijera, stigla je na adresu Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, šest mjeseci nakon što je naručena.
Tim povodom Savjet, kojim je predsjedavao premijer Milojko Spajić, održao je 10. marta sjednicu na kojoj je razmotrio obimnu dokumentaciju pravne i ekonomsko-finansijske procjene kontroverznog predloga o podjeli hotelske kompanije, koji je u septembru 2025. godine dostavila MK Grupa, u svojstvu akcionara HG Budvanska rivijera.
Međutim, sadržaj izvještaja zvaničnog Savjetnika Vlade široj javnosti, predstavnicima državnih institucija kao i zaposlenima u HG Budvanska rivijera, ostao je nepoznat. Prema nezvaničnim informacijama, iz kompanije Horwath HTL zahtijevali su da njihov izvještaj bude zaštićen i nedostupan javnosti u bilo kojem obliku. Postavili su ograničenja, zabranu kopiranja i objavljivanja kako na zvaničnom sajtu Savjeta za privatizaciju tako i u medijima. To je Savjet prihvatio. Iako je riječ je o analizi izrađenoj za potrebe Vlade i finansiranoj javnim sredstvima, koja bi mogla imati presudan uticaj na budućnost najvrjednije državne hotelske kompanije, HG Budvanska rivijera.
Ovakav postupak dodatno poblematizuje činjenica da se izvještaj direktno odnosi na inicijativu MK Grupe, privatne kompanije koja raspolaže sa 33 odsto dionica u HGBR. Pristajanjem na tajnost podataka stručne ekspertize ponude jedne privatne kompanije o podjeli budvanskih hotela, kompanija Horwath HTL i Savjet za privatizaciju otvaraju pitanje transparentnosti i mogućeg uticaja na proces donošenja odluka o državnoj imovini.
Posebno iz razloga što se u okviru izvještaja razmatraju dva modela restruktruriranja HGBR u kojima se pominju radikalne opcije rušenja Turističkog naselja Slovenska plaža i gradnje stanova za tržište nekretnina.
Ključni dokument na osnovu kojeg se vodi rasprava o daljem razvoju HGBR i u okviru toga o sudbini naselja Slovenska plaža, ostaje skriven od javnosti. To izaziva sumnju da se o privatizaciji vrijedne državne imovine odlučuje bez adekvatne javne kontrole.
Odgovornost za netransparentnost, za skrivanje sadržaja iz dokumenta koji je Vlada naručila nije samo na konsultantu, tradicionalnom Savjetniku Vlade i njenih ministarstava nego na instituciji Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte koja je ovakve uslove prihvatila. Članovi Savjeta dužni su da objasne zbog čega je javnost uskraćena za uvid u dokument koji se tiče strateških odluka od opšteg interesa. I zašto je plan za rušenje Slovenske plaže pod velom tajne.
Krajem septembra prošle godine MK Grupa kao manjinski akcionar uputila je Vladi Crne Gore i Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte Plan privatizacije najveće hotelske kuće u Crnoj Gori, kojim je predstavila svoju viziju razvoja HG Budvanska rivijera. Vlasnici poznate srbijanske kompanije predložili su dva modela podjele crnogorskih hotela.
Prvi, po kojem bi se formirala nova zajednička kompanija MK Grupe i Vlade prostom zamjenom akcija. Tako što bi MK Gupa dobila 60 odsto akcija u zajedničkoj kompaniji sa Vladom, kojoj bi pripalo oko 30 odsto vlasništva. Zauzvrat bi izašla iz vlasništva koje linearno ima u svim hotelima HG Budvanska rivijera. Iz Budvanske rivijere bi se izdvojili hoteli Aleksandar i turistički rizort TN Slovenska plaža u tu novu zajedničku kompaniju, dok bi hotel Mogren u Budvi, hoteli Palas sa depandansom Palas Lux i Castellastva u Petrovcu, nastavili da posluju kao i do sada, u sastavu preduzeća HG Budvanska rivijera.
Drugi model predviđa koncept zajedničkog ulaganja Vlade i MK Grupe u izgradnju novog kompleksa na prostoru sadašnjeg turističkog rizorta Slovenska plaža.
Oba predloga MK Grupe za podjelu Budvanske rivijere, predviđaju rušenje Slovenke plaže i gradnju novih kapaciteta na oslobođenoj lokaciji površine 25 hektara. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 700 miliona eura i izgradnji oko 330.000 kvadrata komercijalnih sadržaja namijenjenih tržištu nekretnina.
Javnosti je tada prezentovano i idejno rješenje nove Slovenske plaže iz kojeg se jasno vidi da nije riječ o novim hotelima nego o agresivnoj stanogradnji sa nizom višespratnica i solitera na lokaciji koja je svim urbanističkim planovima označena kao zona za razvoj turizma i hotelijerstva. Planirano stambeno naselje imaće, prema riječima predstavnika MK Grupe, samo dva manja hotela.
Zato je zanimljivo kakav je stav po ovom pitanju zauzeo Savjetnik Horwath HTL, čiji su vlasnici, Siniša Topalović i Matko Marohnić, pojedinačno bili angažovani u stručnom timu za izradu novog Prostornog plana Crne Gore za oblast turizma.
Prema smjernicama PPCG krovnog planskog dokumenta za uređenje prostora Crne Gore, lokacija Slovenske plaže opredijeljena je isključivo za turizam. Takođe i Plan obalnog područja, (PPPPNOB), lokalitet Slovenske plaže i ukupan prostor između magistralnog puta i morske obale u Budvi, namjenski određuje kao područje za razvoj turizma u kome stambena gradnja nije dozvoljena.
Prema odrednicama navedenih planskih dokumenata propisan je odmak od obale najmanje 1.000 metara u kome nema stanogradnje.
Nezvanično se saznaje da su u Izvještaju koji je Savjet nedavno razmatrao, eksperti kompanije Horwath dali pozitivno mišljenje na predlog MK Grupe o gradnji na Slovenskoj plaži. Možda je i to jedan od razloga insistiranja na tajnosti sadržaja Izvještaja. Jedan stav su zastupali prilikom izrade Prostornog plana Crne Gore a sasvim drugačiji kada je interes privatne kompanije u pitanju.
Dok je Savjetnik radio na izvještaju za Savjet za privatizaciju, mnogi građani Budve, zaposleni u Budvanskoj rivijeri, istaknuti umjetnici i aktivisti, organizovali su proteste pod sloganom: Nećete graditi na Slovenskoj plaži. Pokrenuta je i incijativa za uspostavljanje zaštite Turističkog naselja Slovenska plaža kao kulturnog dobra.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara započela je radove iz svoje nadležnosti za pripremu elaborata zaštite i u konačnom donošenja rješenja o proglašenju kulturnog dobra TN Slovenska plaža zbog svojih arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti.
Iz Savjeta za privatizaciju oglasili su se ispeglanim saopštenjem nakon sjednice, poštujući zahtjev konsultanta o tajnosti na koju su se kako izgleda „zakleli“ svi ministri i visoki državni funkcioneri, (ukupno 24) ove rogobatne neučinkovite državne institucije koja na svom sajtu nema ni jedan vid kontakta sa javnošću.Ni telefona ni mejla ili neke društvene mreže preko koje bi joj se moglo pristupiti.
„Nakon prezentacije Izvještaja konsultantske kuće Horwath & Horwath (Zagreb) koji sadrži detaljnu razradu dva poslovna modela, zaključeno je da će dalji koraci za odlučivanje Savjeta za privatizaciju zavisiti od dodatnih stručnih analiza i konsultacija sa nadležnim institucijama i lokalnom samoupravom.
Ocijenjeno je da zadržavanje ‘statusa quo’ vodi postepenom gubitku konkurentnosti na tržištu, što nedvosmisleno zahtijeva pronalaženje modela dugoročnog investicionog ulaganja kako bi se potencijal ovog turističkog kompleksa ostvario u punoj mjeri…“, navodi se na njihovom sajtu.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
AFERA KAMENOLOM: Nepodnošljiva lakoća prvih miliona
Objavljeno prije
1 sedmicana
21 Marta, 2026
Glavni grad razmijenio je zemljište na kojem je planirana šestospratnica, za privatnu zemlju u Kučima, namijenjenu za kamenolom kojeg još uvijek nema u planovima. Aferu je otkrila opoziciona DPS, koja je sa ovakvim transakcijama imala iskustva za vrijeme svoje vladavine. A kao glavnog aktera je optužila direktora Puteva Radoša Zečevića
,,Građani, ako ste vlasnici nekog neobradivog zemljišta ili kamenjara pitajte Glavni grad Podgorica da izvršite razmjenu. Cijena kvadrata stambenog prostora u Podgorici raste. Postanite milioneri”, poručio je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac na konferenciji za štampu koju su organizovali protekle sedmice. Na njoj su optužili direktora gradskog preduzeća Putevi Radomira Zečevića, Glavni grad i Vladu Crne Gore za učestvovanje u koruptivnom poslu.
Iz DPS-a su predočili koruptivnu šemu razmjene zemljišta između Glavnog grada i Radenka Mijovića. Glavni grad je dobio zemljište u Kučima procijenjeno na 449.600 eura, a vlasnik te parcele Radenko Mijović plac vrijedan 585.168 hiljada u Podgorici, DUP 1.maj – iza TC ,,Big fashion“, sa obavezom da razliku od 150.000 uplati u budžet grada.
Zemljište koje je u trampi dobio Glavni grad, namijenjeno je za kamenolom, iako za sada nema ni jednu dozvolu niti je uvršteno u plansku dokumentaciju kojom bi se to zemljište privelo namjeni.
Dosta bliže valorizaciji dobijenog zemljišta je Mijović. Na toj parceli je DUP-om predviđena gradnja šestospratnice, korisne površine 3.600 kvadrata. ,,Neko je omogućio da Mijović uplati u budžet Glavnog grada 150.000 eura i da dobije parcelu na kojoj će moći kao suinvestitor da gradi šestospratnicu, korisne površine 3.600 kvadrata”, objasnili su iz opštinskog DPS-a.
Izveli su i računicu po kojoj je na atraktivnoj lokaciji iza objekta Big fešn prosječna cijena kvadrata 2.800 eura. ,,Dolazimo do toga da Mijović dobija 25 odsto kvadrata po osnovu ugovora o zajedničkom ulaganju. Oni su već sa nekim investitorom zaključili ugovor o zajedničkom ulaganju, pa kada Mijović svojih 25 odsto kvadrata proda na tržištu zaradiće gotovo dva miliona eura”, naglasili su iz DPS-a.
Iz ove opozicione partije se pitaju kako to da je baš Mijovićevo zemljište izabrano za razmjenu a ne nekog drugog vlasnika u Kučima. Tvrde da su razlog porodični odnosi direktora Puteva Zečevića i Mijovića.
Klikovac tvrdi da su Zečević i Mijović direktno sjeli i dogovorili ovaj posao, bez ikakvih tendera ili javne rasprave iza zatvorenih vrata.
,,A zašto? Pa zato što je gospodin Zečević u vrlo bliskom familijarnom srodstvu sa gospodinom Mijovićem, pa se, tako, stambeni objekat u Doljanima u kojem živi direktor Puteva, nalazi na katastarskoj parceli koja je u vlasništvu Radenka Mijovića. Ovo je dokaz da je među njima postojala komunikacija i prije zaključivanja ovako štetnog posla za građane Podgorice. Jasno je da imamo vrlo organizovani tajni posao, koji nije usklađen sa zakonima. Već imamo i krivične prijave advokata koji zastupaju stanovnike Kuča koji se protive gradnji kamenoloma u Kučima”, poručio je Klikovac.
Zečević je demantovao da je u bilo kakvim familijarnim odnosima sa Mijovićem. ,,Poznajem čovjeka iz političkih voda”, tvrdi Zečević.
Mutne korupcionaške vode, kako tvrde iz opozicije, počele su tokom prošle godine. Na sjednici Skupštine glavnog grada u junu prošle godine, na prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, glasovima odbornika vlasti izglasana je izgradnja kamenoloma. Iz DPS-a tvrde – bez koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina, bez bilo kakvih istraživanja i projekta geoloških istraživanja, bez studije uticaja na životnu sredinu, urbanističko-tehničkih uslova, rudarskog projekta eksploatacije i bez saglasnosti nadležnih za oblast vodoprivrede i vodosnabdijevanja za to područje. Opozicija je upozoravala i u junu prošle godine da u Prostorno-urbanističkom planu Podgorice (PUP) ova lokacija nije predviđena za eksploataciju mineralnih sirovina, odnosno obradu kamena.
Vlada je aminovala razmjenu zemljišta, ali krajem prošle godine spornu lokaciju nije uvrstila u plan koncesija.
S druge strane, Zečević tvrdi da je riječ o pokušaju politizacije posla započetog u prethodnom periodu koji je, dodaje, dobio sve potrebne saglasnosti. Navodi da je cijeli posao odradila Uprava za imovinu Glavnog graa, a da je sama procedura počela još dok je Olivera Injac bila gradonačelnica.
,,Tačno je da ga poznajem. Samo mi recite ko ne poznaje nekog ko živi u Podgorici, a ja imam dosta godina. Znamo se i kroz partijske aktivnosti. Struka je odabrala njegovu parcelu. Predstavnici Kuča su bili kod gradonačelnika Mujovića. Dogovorili smo se da ne radimo ništa, iako smo mogli odmah. Prihvatili smo uslove i sačekaćemo Agenciju za zaštitu životne sredine da izradi elaborat u narednih par mjeseci”, izjavio je Zečević.
Odbornica DPS-a Ksenija Aranitović iskazala je nadu da će nadležne institucije, Osnovno državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo, odmah preduzeti neophodne procedure nakon što im dostave svu dokumentaciju o ovom slučaju. ,,Ova odluka treba hitno da bude stavljena van snage. Pozivamo gradonačelnika Sašu Mujovića da razriješi dužnosti direktora Puteva Radoša Zečevića. Ukoliko se to ne desi, on će definitivno potvrditi da je kao predstavnik predlagača ove odluke saučesnik u ovoj koruptivnoj radnji”.
Mujović nije demantovao navode odbornika DPS-a, već podržava njihovu namjeru da nadležnima što prije dostave predmetnu dokumentaciju. U dokumentu koji je Monitor imao na uvid, vidi se da je Direkcija za imovinu Glavnog grada u avgustu prošle godine Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavila dokumentaciju o ovoj razmjeni nepokretnosti. Dokumentacija je poslata i Zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore.
,,Stojim na raspologanju svim državnim organima i molim odbornike DPS-a da im što prije dostave dokaze kako bi mogli da nastavimo da radimo”, izjavio je Zečević.
Šta su sa dostavljenom dokumentacijom osam mjeseci radili u tužilaštvu i Kancelartiji Zaštitnika, tek treba da saznamo.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
SLUČAJ SLOVINIĆ PRED SDT: Ima li u (ne)postupanju opštine krivične odgovornosti
Objavljeno prije
1 sedmicana
21 Marta, 2026
Zaštitinica imovinsko-pravnih interesa podnijela je 13. februara ove godine krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu protiv odgovornih lica u Opštini Budva, okrivljujući ih da su svojim nečinjenjem onemogućili nastavak gradnje luksuznog hotela Avangard, u vlasništvu porodice Slovinić
Zaštitinica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Bojana Ćirović, podnijela je 13. februara ove godine krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv odgovornih lica u Opštini Budva, okrivljujući ih da su oni svojim nečinjenjem onemogućili nastavak gradnje luksuznog hotela Avangard, investitora Anchor Company DOO iz Budve, koje je u vlasništvu budvanske porodice Slovinić.
Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa obratio se advokat porodice Slovinić, Nikola Kavedžić, sa zahtjevom za preuzimanje mjera iz njihove nadležnosti zbog ozbiljnih propusta u postupanju opštinskih službi i blokade gradilišta na lokaciji u blizini Starog grada na kojoj je porodica Slovinić, majka Đorđina i njena dva sina Goran i Vedran Slovinić, započela izgradnju hotelsko-apartmanskog objekta na mjestu dvije stare porodične kuće koje su srušene.
O slučaju izgradnje hotela Avangard na budvanskom šetalištu, koju onemogućava buvanska opština, Monitor je već izvještavao.
„Porodica Slovinić posjeduje pravosnažnu građevinsku dozvolu izdatu od nadležnog državnog organa, uredno plaćenu naknadu za komunalno opremanje zemljišta, zakonito započetu gradnju objekta mješovite namjene, važeći ugovor sa izvođačem radova i zaključene ugovore o prodaji nepokretnosti. Uprkos ispunjenju svih zakonskih uslova investitoru je od septembra prošle godine onemogućen pristup gradilištu, zabranjen je prolaz građevinske mehanizacije samovoljom organa lokalne samopuprave….“ navodi se, između ostalog, u dopisu upućenom Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa.
Na zahtjev Zaštitnice, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je akt u kojem se navodi da je jedini raspoloživi pristupni put za prolaz građevinskih mašina lokaciji, ulica Slovenska obala, koju je gradska uprava proglasila pješačkom zonom i zabranila prolaz kamiona i građevinske mehanizacije.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Ćirović, uputila je tokom januara ove godine više dopisa i urgencija Opštini Budva, predsjedniku Nikoli Jovanoviću i sekretarki Sekretarijata za komunalne poslove Desi Vlačić, da pojasne i dokumentovano dostave informaciju o raspoloživim prolazima gradilištu i moguće alternativne puteve za prilaz urbanističkoj parceli u 10.22 DUP Budva centar, sa molbom za hitno postupanje, imajući u vidu da radovi nisu nastavljeni u oktobru shodno planu gradnje, kako bi se problem locirao i riješio.
Međutim, Predsjednik Jovanović i sekretarka Vlačić ignorisali su zahtjeve Zaštitnice, pa je predmet upućen SDT-u.
„U prilogu vam dostavljam dopis advokata Nikole Kavedžića iz Budve upućen Zaštitiniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore od 26.12.2025. akt Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dat po zahtjevu Zaštitnika, dok Opština Budva ni nakon urgencije do danas nije htjela da da informaciju u vezi sa predmetnom situacijom, a radi provjere da li postoje elementi krivičnog djela u postupanju odgovornih lica Opštine Budva“, navela je Ćirović.
Porodica Slovinić ukazuje da im je ćutanjem opštinske administracije na zahtjeve da im se odobri polaz ulicom Slovenska obala nanijeta ogromna direktna materijalna šteta i povrijeđena prava propisana zakonom, Ustavom i Evropskom konvencijom. Napominju da je pravo pristupa gradilištu sastavni dio prava građenja te da onemogućavanje pristupa predstavlja faktičko obesmišljavanje građevinske dozvole.
Prolaz građevinske mehanizacije ulicom Slovenska obala nije zabranjen svim investitorima. Prije par dana srušena je takozvana Žuta kuća, na lokaciji pored hotela Mogren, u vlasništvu biznismena Milana Mrvaljevića. Kamioni i mehanizacija za rušenje kuće nesmetano su prošli ulicom.
Istovremeno, biznismenu Veselinu Pejoviću nije omogućeno da sruši susjednu kuću, poznatu i po restoranu Demižana, koju je zajedno sa prostranom parcelom, kupila njegova kompanija Montenegro Assets Management. Kompanija je dobila dozvolu za gradnju hotela sa pet zvjezdica, ali se od rušenja kuće odustalo jer od Opštine nisu dobili dozvolu da građevinske mašine dođu do objekta.
Predsjednik Opštine mjesecima blokira i rad Luke Budva koja je u vlasništu države i posluje u okviru JP Morsko dobro, čiji je direktor Mladen Mikielj, njegov politički rival.
Zabrana prolaza ulicom Slovenska obala važi i za kamione i mehanizaciju Luke, neophodne za pružanje lučkih usluga, zbog čega ova državna firma trpi ogromnu materijalnu štetu. Nedavno je, po drugi put u roku od pola godine, uprava Luke morala angažovati trajekt Morskog dobra radi prevoza plutajućih pontona za privez jahti i drugih plovila.
JP Morsko dobro prevozi naručenu robu i materijale trajektom od sredine 2025. godine.
“Opština Budva ne dozvoljava prolaz do Luke Budva dobavljačima koje je angažovalo JP Morsko dobro, pa se sve nabavke obavljaju morskim putem. Onemogućavanje pristupa luci prouzrokovalo je do sada brojne organizacione i poslovne probleme. Ovakva situacija prevazilazi se na ovaj način, uz značajne finansijske troškove koji za period od pola godine iznose gotovo 100.000 eura. Javnim resursima se nanosi ogromna šteta bez zakonskog utemeljenja i bez ikakvog odgovora ili objašnjenja od strane Opštine Budva”, navodi se u saopštenju Morskog dobra.
Na više zahtjeva upućenih Opštini Budva za prolaz do zone luke, nikada nije dobijen odgovor.
“Ovakva situacija je neodrživa i činjenica da opštinski organ vlasti sprječava državno preduzeće u obavljanju redovnog poslovanja, usput mu nanoseći štetu, spada u domen rubrike ‘vjerovali ili ne’. Zapostavljanje ili postupanje suprotno javnom interesu je očigledno, bez ikakvog nagovještaja da će se ono promijeniti i bez ikakve odgovornosti nosilaca opštinske vlasti koji postupaju suprotno zakonu i javnom interesu”, ističu iz državne kompanije.
JP Morsko dobro obavijestilo je nadležne državne organe o postupanju Opštine Budva i faktičkom ograničenju pristupa Luci Budva.
Branka PLAMENAC
Komentari

Odluke tužilaštva donijete u skladu sa zakonom
MONITOR ISTRAŽUJE: STEČAJNA MAFIJA U CRNOJ GORI, SLUČAJ NIVEL INVEST: Pljačka uz asistenciju pravosuđa
POČETAK RADOVA NA VELJEM BRDU: Predizborni crnogorski san
Izdvajamo
-
DRUŠTVO3 sedmiceGRAĐEVINSKI PODUHVATI ČEDOMIRA POPOVIĆA U BAOŠIĆIMA: Održivi junaci tranzicije
-
Izdvojeno1 sedmicaSLUČAJ ZORANA BRAUNOVIĆA, BIVŠEG NAČELNIKA KOLAŠINSKE POLICIJE: Nepodobni profesionalac
-
Izdvojeno3 sedmiceSRBIJA NA DALEKOM ISTOKU: Veliko prijateljstvo koje može promijeniti vanjsku politiku Vučića
-
DRUŠTVO1 sedmicaAFERA KAMENOLOM: Nepodnošljiva lakoća prvih miliona
-
Izdvojeno3 sedmiceIRAN NA METI VAŠINGTONA I TEL AVIVA: Raspirivanje apokalipse
-
FOKUS3 sedmiceHAPŠENJE ACA ĐUKANOVIĆA: (De)montiranje
-
Izdvojeno3 sedmiceNOVA KRIZA U PARLAMENTU: Gospodarenje službama ili EU
-
HORIZONTI3 sedmiceOSOVINA VUČIĆ – RAMA I EU: Signali Crnoj Gori
