Povežite se sa nama

Izdvojeno

TRIDESET GODINA OD PADA BERLINSKOG ZIDA: Na koga je pao  

Objavljeno prije

na

Prošlo je vrijeme nekritičkog slavljenja promjena na političkom Istoku u čijem je središtu  bio pad Berlinskog zida.  “Plišane revolucije“su bile motivisane strasnom željom za slobodom, a pokazale su se kao put u bolju kontrolu društva

 

Bila je to “godina čuda” (annus mirabilis), nazvao je 1989. jedan od najpoznatijih disidenata Adam Mihnjik.

Sve je kulminiralo padom Berlinskog zida. Bila je to spektakularna scena u talasu revolucija poslije kojih se komunistički blok predvođen Sovjetskim Savezom našao na ivici propasti.  Građani su tražili više hljeba i slobode. Došao je “kraj istorije” pisao je ushićeno američki politički filozof Frensis Fukujama.

Poslije kraja Drugog svjetskog rata,  „Gvozdena zavjesa”  je odvajala Istok od Zapada.  Mihail Gorbačov koji je preuzeo vlast 1985. godine U SSSR-u, uveo je reformsku politiku „glasnosti” (otvorenost) i „perestrojke” (prestrojavanje). Događaji su se odvijali mnogo brže nego što je i on mogao da predvidi.

Već je dolazilo do reformističkih pokreta u komunističkom bloku.  Pobune u Poljskoj dovele su do toga da je njihova komunistička partija glasala za legalizaciju zabranjenog sindikata Solidarnost. Solidarnost je na djelimično slobodnim izborima tog ljeta uspjela da osvoji poslanička mjesta u parlamentu. Mađari su u martu pokrenuli masovne demonstracije. U avgustu su dva miliona ljudi širom Estonije, Letonije i Litvanije – tada dio Sovjetskog Saveza – održale  veoma upečatljive demonstracije. Tokom  Raspjevane revolucije formiran je ljudski lanac dug 600 kilometara širom baltičkih republika.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 8. NOVEMBRA

Komentari

FOKUS

ZAŠTO AFERE U CRNOJ GORI OSTAJU BEZ EPILOGA: Bilo pa zastarilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bilo da govorimo o nerazriješenim ubistvima, spornim privatizacijama, pljačkanju državne imovine, korupciji, kriminalu ili  zlupotrebi položaja, jedno je zajedničko u svim tim pričama: moćni su unaprijed amnestirasni od  odgovornosti

 

Pomoćnik direktora Uprave policije Enis Baković ima sat. Zapravo nekoliko njih. I sve ih je nabavio s načinom, što bi Podgoričani rekli, ne kršeći Zakon o sprječavanju korupcije i svoju obavezu da prijavi pokretnu i nepokretnu imovinu vrijedniju od pet hiljada.

Jeste Bakoviću trebalo dva mjeseca da to objasni, i jeste da je odgovore na novinarska pitanja dostavio direktoru UP Veselinu Veljovićua ne medijima koji su mu ih tražili ali, sudeći po  reakcijama, to novinarima i nije bog zna kakva afera.

„Od jednog stabla ne vidite šumu“, kritikuje anonimni komentator na portalu Vijesti. Dok priča o Bakovićevim satovima ne ode u zaborav.

Da li se danas bilo ko sjeća proljetošnjeg istupa Duška Kneževića u kome je, sliku po sliku, obznanio kako tri sata uslikana na ljevici Predsjednika Mila Đukanovića vrijede, zajedno, tek nešto manje od 1,5 miliona eura? Podsjetimo se, najskuplji među njima košta tričavih 1,35 miliona i može ga zaraditi svako ko je spreman da mjesečno uštedi prosječnu crnogorsku platu (516 eura) u narednih 218 godina.

Pa onda kažu kako se upornost ne isplati.

Prethodno je Knežević dokumentovao zajedničke izlete sa Đukanovićem i Branimirom Gvozdenovićem u San Trope i Dubai. Objelodanio je da je novac sa njegovog računa poslužio kao kolateralza londonski kredit kojim je Đukanović ozvaničio svoj prvi milion.( Naknadno su nas uvjeravali da je taj novac na njegov račun stigao od Dušana Bana i Željka Mihailovića, Đukanovićevih prijatelja i poslovnih partnera nekoliko DPS vlada u raznim i neobičnim poslovima – od duvanskog tranzita do privatizacije Pomorskog saobraćaja).  Knežević je „priznao“ da je lično izmirio (i) Đukanovićeve dugove po rivolving kartici u Atlas banci…

Sve je to bilo plaćeno/podplaćeno novcem klijenata IBM i Atlas banke, shvatili smo. Ako ne prije, a ono makar pošto su Kneževićeve banke otišle u stečaj. Pod upravom stručnjaka iz CBCG. Koji su, ima indicija, privilegovanim klijentima omogućili da sa računa posrnulih banaka izbave svoj novac na  način čija je legalnost upitna. I kojim se crnogorsko Tužilaštvo možda bavi, a možda i ne.

Pošto su, za nedjelju dana, sa istog mjesta stigle suprotne informacije – prva, da je krivična prijava odbačena i druga, da istraga o „nestanku“ 22 miliona sa računa Atlas banke još traje.

Jednako, ni u slučajevima Dubai, San Trope, London, rivolving – nikome ništa. Ne postoji, što bi rekao tajnovidac, ni najudaljenije sumnje da se neko u Tužilaštvu prihvatio posla, krenuo da potvrdi istinitost Kneževićevih navoda (mada većinu njih niko i ne spori) i ispita zakonitost finansijskih aranžmana koje je predsjednik Atlas grupe imao sa višestrukim predsjednikom države, vlade i vladajuće partije.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 22. NOVEMBRA
ILI NA WWW.NOVINARNICA.NET

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA REVIZORSKA INSTITUCIJA – FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI PARTIJA: DPS za reklame koliko ostale partije za izbornu kampanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državi i lokalni budžeti glavni su izvori finansija političkih partija. S izuzetkom DPS-a koji ubira pare i od izdavanja poslovnih prostora, značajna svota skupi se i od članarina, a najznačajnija od donacija koje uglavnom služe za finansiranje izbornih kampanja. DPS tako godišnje skupi preko četiri miliona eura

 

Državna revizorska institucija (DRI) je tokom ove godine uradila godišnje finansijske izvještaje političkih partija, koji su objavljeni na sajtu DRI. U izvještajima se mogu naći zanimljivi podaci – o imovini partija, prihodima iz državnog i lokalnog budžeta, od članarina, donacija, o tome kako se pare troše i koliko partije poštuju zakone i pravila finansijskog poslovanja.

DRI je do sredine ovog mjeseca objavio izvještaje za ukupno 15 političkih partija o njihovom finansiranju za 2018. godinu. Pored redovnih aktivnosti partije su tokom protekle godine imali i izdatke za predsjedničke i lokalne izbore. DRI je našao zamjerke u poslovanju skoro svake stranke, izuzev Radničke partije koja je jedina dobila pozitivno mišljenje za oba kriterijuma -finansijsku reviziju i reviziju pravilnosti. Ostale opozicione partije su zbog grešaka u rukovođenju novcem tokom izbora uglavnom dobijale opomene u smislu skretanja pažnje, uslovnog mišljenja ili čak negativne ocjene.

Najjača i najdugovječnija Demokratska partija socijalista u sklopu finansijske revizije dobila je pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje, a uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja. Razlog DPS nije sve finansijske i druge radnje uskladio sa zakonskim i drugim propisima. Na uslovno mišljenje uticalo to što je DPS 2018. isknjižio građevinski  objekat, čija je knjigovodstvena vrijednost iznosila 63.716 eura. DRI je utvrdio da je prodajna cijena objekata 164.200 eura. Pun iznos nekretnine je plaćen tek u julu 2019, a DRI je naveo da je DPS bez pravnog osnova nakon zaključivanja kupoprodajnog ugovora fakturisao zakup prodatog poslovnog prostora , za dva mjeseca 2018.

DPS je jedina politička partija koja pored novca raspolaže i velikim brojem nekretnina. Prema izvještaju DRI građevinsko zemljište iskazano je u iznosu od 903.435,00 eura i odnosi se na zemljište površine 1.203 m2 u Beogradskoj ulici, u Podgorici, koje je namjenjeno za gradnju poslovne zgrade DPS-a. Pored ovog DPS je u poslovnim knjigama iskazao još jedan građevinski objekat koji je u pripremi u Podgorici u iznosu od 445.010,67 eura ,,Navedeni iznos je iskazan po osnovu troškova opremanja građevinskog zemljišta za izgradnju poslovnog objekta spratnosti G+S+P+3, na urbanističkoj parceli br. 32C u Podgorici, shodno zaključenom Ugovoru sa Glavnim gradom Podgorica (br.06-57 od 26.01.2012. godine) i po osnovu troškova komunalija”.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 22. NOVEMBRA
ILI NA WWW.NOVINARNICA.NET

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRVI UČINCI NERADNE NEDJELJE: Glavni dobitnici benzinske pumpe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani  se  još  navikavaju na neradnu nedjelju. Subotom su gužve u supermarketima, a nedjeljom na benzinskim pumpama

 

Nedjelja je, neuobičajen prizor ispred benzinske pumpe u Podgorici. Ljudi čekaju u redu da kupe namirnice. ,,Nedjeljom sada zaradimo koliko bismo inače za deset dana“, kaže radnica za kasom.  Od stupanja na snagu zakonskog rješenja o neradnoj nedjelji prošlo je mjesec dana, a građani  se još  privikavaju na novine.

Oni koji zaborave da nedjeljom piljare više ne rade, sada hleb, sokove ili cigare kupuju na benzinskim pumpama. Cijene se razlikuju od onih u prodavnicama, a neke su drastično veće, poput cijena slatkiša i potrepštine za higijenu.

Za sada to ne ometa kupce. ,,Nedjeljom imamo toliko posla, da smo morali da zaposlimo još jednu radnicu. Ljudi dolaze i kupuju svašta, od paštete do toalet papira“, kaže radnik ove benzinske pumpe.

S obzirom na to da se sada na benzinskim pumpama može kupiti gotovo sve što i u običnim prodavnicama, postavlja se pitanje da li se zakonsko rješenje o neradnoj nedjelji zloupotrijebljava porastom ilegalne konkurencije. Odgovor za Monitor daje Vesna Simović Zvicer, doktorka pravnih nauka i članica Sudskog savjeta: ,,Pojave kojima svjedočimo, a na koje ste ukazali u postavljenom pitanju, samo su jedna od posljedica izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini. Ovo je dokaz spremnosti poslodavaca da koriste sve pravne praznine i da zloupotrijebe rješenja koja su kreirana u cilju unapređenja zaštite prava zaposlenih”.

Vesna Simović Zvicer kaže da su izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini, među kojima se nalazi i rješenje o neradnoj nedjelji, bile nepotrebne. Dovoljno je bilo primijeniti Zakon o radu koji reguliše sedmični odmor: ,,Predmet Zakona o unutrašnjoj trovini je određen u članu 1 ovog zakona, i to: uslovi i oblici vršenja trgovine, zaštita od nelojalne konkurencije u trgovini i nadzor nad primjenom ovog zakona. Dakle, ostavarivanje prava iz radnog odnosa, pa i prava na sedmični odmor nije i ne može biti predmet Zakona o unutrašnjoj trgovini. Ova pitanja su predmet sistemskog zakona u ovoj oblasti, a to je Zakon o radu”, kaže ona.

Zakon o radu predviđa da se sedmični odmor koristi nedeljom. ,,Dakle, pravilo o neradnoj nedelji već je uređeno Zakonom o radu koji uz to reguliše izuzetke –  ako priroda posla i organizacija rada to zahtijeva, u tom slučaju je poslodavac dužan da odredi drugi dan za korišćenje sedmičnog odmora. Mišljenja sam da ni priroda posla ni organizacija rada u trovinama u Crnoj Gori nije takva da je neophodno da rad organizuju nedeljom”, kaže Vesna Simović Zvicer.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 22. NOVEMBRA
ILI NA WWW.NOVINARNICA.NET

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo