FOKUS
UBISTVO DUŠKA JOVANOVIĆA, ISTRAGA BEZ KRAJA: Zločin sa državnim žigom

Objavljeno prije
9 godinana
Objavio:
Monitor online
Nakon 12 godina od ubistva urednika Dana Duška Jovanovića, u tužilaštvu je nalaz privatne detektivske istrage koji bi slučaj mogao povesti u novom smjeru. Koča Pavlović, poslanik DF-a, na sjednici skupštinskog Odbora za nadzor objelodanio je da tužilaštvo taj nalaz posjeduje već tri mjeseca, i pozvao tužioce da se o njemu izjasne.
Pavlović je na sjednici saopštio da je imao uvid u taj dokument i da se u njemu navodi da su izvršioci ubistva Jovanovića pripadnici italijanske mafijaške organizacije Sakra korone unita, o čijim se vezama sa crnogorskim vlastima u vrijeme duvanskih godina dosta pisalo i svjedočilo (vidi boks).
„U saznanju sam da pomenuti nalaz poimenično identifikuje trojicu profesionalnih ubica italijanske mafijaške organizacije Sakra korona unita, koja je bila partner u tom periodu Milu Đukanoviću u poslu šverca cigareta prema Italiji, kao izvršioce ubistva Jovanovića”, kazao je Povlović. Naveo je jedno od imena – Đuzepe Đordano. Đordano izdržava kaznu u italijanskom zatvoru zbog ubistva jednog od mafijaških italijanskih boseva Santo Vantađata u Baru 1998. godine (vidi boks).
Pavlović je ustvrdio i da se u nalazu poimenično identifikuju naručioci i finansijeri ubistva, kao i „osoba koja je po nalogu naručioca, a parama dobijenim od finansijera unajmila ubice, obezbijedila logistiku i dogovorila Jovanovićevu likvidaciju”. Kasnije, na svom FB profilu, Pavlović je napisao da premijer Đukanović i njegov brat Aleksandar Đukanović stoje iza ubistva Jovanovića i da je to razlog zbog kog užilaštvo ćuti već tri mjeseca povodom nalaza nezavisne istrage.
Par dana nakon Pavlovićevog istupa na skupštinskom odboru oglasilo se i tužilaštvo. Oni su saopštili da su pokrenuli izviđaj o tom slučaju, ali da zbog istrage ne mogu više o tome da govore.
Iako se u javnosti spekuliše da je privatnu istragu pokrenula porodica ubijenog Jovanovića, o tome još nema potvrde. Izvori Monitora tvrde da se radi o samostalnoj istrazi u kojoj je porodica upućena, ali da je nije pokrenula. Takođe, više izvora tvrdi da nalaz te privatne istrage koji je prije tri mjeseca dostavljen tužilaštvu ne spori ono što je dosadašnja istraga utvrdila, a sud potvrdio – da je Damir Mandić bio saizvršilac u ubistvu Jovanovića, koje se dogodilo 27. maja 2004. godine oko ponoći, ispred redakcije Dana. Da je to fakat koji nije u koliziji sa najnovijim nalazima, za Monitor tvrdi i Koča Pavlović (vidi boks).
Vladan Pavićević, privatni detektiv, za Monitor kaže da ta privatna istraga čiji je nalaz sada u tužilaštvu nije i jedina koja se vodi mimo one koju su godinama vodili ovdašnji istražni organi. „Više paralelnih istraga vodi se o ubistvu Jovanovića. Neke od zemalja u okruženju takođe vode istrage. Njemačka raspolaže sa zanimljivim podacima. No, svakako treba sačekati da tužilaštvo provjeri nalaze ove privatne istrage”, kaže Pavićević.
Da najnoviji nalaz treba provjeriti smatra i Nikola Marković, urednik Dana i predsjednik Komsiije za istragu o napadima na novinare. „Kao predsjednik Komisije insistiraću da se svaki navod ozbiljno provjeri od strane tužilastva. Na osnovu presude, ali i dokumentacije koja je dostavljena Komisiji, mislim da je na sudu apsolutno dokazana krivica Damira Mandića što je i rezultiralo presudom koja je potvrđena na više sudskih instanci. Nažalost, to nije dovoljno jer nijesu otkirveni nalogodavci Duškovog ubistva”, kazao je on. Marković kaže da će od tužilastva tražiti da Komisiju informiše o rezultatima provjere navoda koje je, pozivajući se na nalaz detektivske agencije, iznio poslanik Koča Pavlović.
Na pravom, ili pogrešnom tragu, jedno je sigurno: odgovorni u državnim organima i na vlasti aktivni su ili pasivni saučesnici ovoga zločina koji traje, i razlog su što on još nije rasvijetljen. Nakon 12 godina, zna se samo pomagač u ubistvu, Mandić, dok su nalogodavac i izvršioci ostali nepoznati.
Tokom istrage nestajali su policijski zapisnici i dešavale se brojne opstrukcije zbog kojih je svojevremeno Nebojša Asanović, pravni zastupnik supruge ubijenog urednika lista Dan Slavice Jovanović i njenog sina, predao tužilaštvu krivičnu prijavu protiv nepoznatih izvršioca – službenih lica iz Uprave policije, Višeg državnog tužilaštva i Višeg suda u Podgorici.
„Ljudi u policiji su pričali da ostave papir, zapisnik, dokument i on samo nestane sa stola ili bude izbrisan”, kaže za Monitor detektiv Pavićević.
Advokat Asanović je u prijavi tada naveo da su nadležni na više nivoa napravili brojne propuste, pa ne može biti sigurno da te ,,greške” nijesu bile namjerne. Prema njegovoj tadašnjoj ocjeni neevidentiranje službene zabilješke o priznanju Damira Mandića jedan je od glavnih propusta jer bi – da se taj dokument našao u spisima suda – mogao u velikoj mjeri rasvijetliti zločin.
Prema policijskoj zabilješci, Mandić je tokom informativnog razgovora u CB-u Podgorica, početkom juna 2004. detaljno opisao ulogu Vuka Vulevića u Jovanovićevom ubistvu. Tužilaštvo nije na vrijeme reagovalo, pa je već sjutra bilo kasno pošto je Mandić, po savjetu advokata, odlučio da se brani ćutanjem.
Nakon objavljivanja informacije da su u izvršenju ubistva učestvovali pripadnici i italjanske mafije, pojedini, a među njima i poslanik Pavlović, izrazili su međutim sumnju da je priča o „domaćoj ekipi” imala svoju funkciju, da zavara trag. Da je sa Mandićem u ubistvu učestvovala domaća ekipa tvrdili su svojevremeno i tadašnji ministar policije Dragan Đurović i njegov pomoćnik Mićo Orlandić. Oni su govorili da imaju „operativna saznanja” po kojima su izvršioci i saučesnici Jovanovićevog ubistva: Vuka Vulevića, Armin Muša Osmanagić i Čila Šćekić.
„Kada takve ljude koji su već sumnjičeni za krivična djela pomenete kao potencijalne izvršioce ubistva onda to izgleda moguće a dokazivanje dugo traje”, kaže za Monitor Vladan Pavićević. On podsjeća da je nedavno postalo jasno i da je aktuelni potpredsjednik Vlade Duško Marković, koji je bio šef DB-a u vrijeme kada je Jovanović ubijen, raspolagao informacijama da je Jovanović praćen i da je bio potencijalna meta. On podsjeća na Markovićev intervju TV Vijestima, kada je Marković kazao da su znali da je Jovanoviću „život bio ugrožen”. Pavićević smatra da je Marković otuda odgovoran, i da posjeduje informacije značajne za rasvjetljavanje ubistva urednika Dana.
Sestra Duška Jovanovića Danijela, inače supruga detektiva Pavićevića, takođe je javno, nakon objavljivanja novih podataka pozvala tužilaštvo da ispita Markovića. „Moj brat tajno je praćen od strane SDB-a, prikupljan je materijal o svemu što se odnosi na njegov život. Taj materijal bi bio koristan u ovom trenutku bez obzira na protok vremena i zato opet poručujem da Duško Marković možda drži ključ istine o ubistvu mog brata. Mnoga pitanja su bez odgovora, a očekujemo od VDT-a da ih postavi Markoviću, shodno svojim ovlašćenjima i mehanizmima koji su mu u nadležnosti”.
Tužilaštvo je svakako na potezu. Da utvrdi da li je ova privatna istraga skretanje s puta koji predugo traje. Ili je to bila ona i koju su davne 2004. godine počeli Đurović i Orlandić, a nastavile garniture u policiji i pravosuđu bliske vrhu DPS-a. Da prekine istrage bez kraja ili postane tek još jedna garnitura u istražnim organima koja nosi svoju odgovornost u ovom zločinu s državnim žigom.
KOČA PAVLOVIĆ, POSLANIK DF
Namjerno 12 godina na pogrešnom kolosjeku
MONITOR: Saopstili ste da ste imali uvid u nalaze privatne istrage koja pokazuje da su Duška Jovanovića ubili pripadnici italijanske mafije. Ukoliko su ti nalazi tačni, šta to onda znači za dosadašnju istragu koju su vodili zvanični organi?
PAVLOVIĆ: Uvjeren sam da je istraga bila, od samog početka, postavljena na pogrešan kolosjek. I to se nije desilo slučajno.
Nije slučajno to što je javnost od prvog dana nakon ubistva „100% znala” da su na Duška pucali domaći kriminalci, V.V. i A.M.O., koji su kasnije pravosnažno oslobođeni. I to upravo zahvaljujući dokazima koje je trebao, ali ih nije uništio, jedini osuđeni – Damir Mandić. Interesantno je da je istraga i nakon toga ostala na istom, po meni „pogrešnom kolosjeku”. Čak i nakon što su DNK uzorci sa puške jasno pokazali da je unaprijed proglašene ubice iz „domaće ekipe” nijesu držale u rukama.
Pazite, čak je i vladina Komisija koju je vodio urednik Dana, nastavila da, uprkos svemu, dvije godine gura priču u istom pravcu. Nastavila je, što bi rekli Ameri, da „jaše mrtvog konja”. Ja mislim da je upravo zato što je istraga svih 12 godina bila na „pogrešnom kolosjeku”, mislim da je zato Đukanovićeva Vlada onako velikodušno raspisivala milionske novčane nagrade za bilo kakva „nova saznanja”.
Pronaći izvršioce – to je ključ za rasvjetljavanje visokoprofilnih ubistava. Izvršioci su ti koji istragu, kad-tad, mogu odvesti do naručilaca. Mislim da smo zato mi 12 godina uzaludno tražili izvršioce na pogrešnom mjestu. Zato da bi se naručioci sakrili od ruke pravde.
Sada je pred Tužilaštvom Nalaz jedne nezavisne istrage, koji im je prije tri mjeseca dostavljen u skladu sa Zakonom o detektivskoj djelatnosti, i koji dovodi u pitanje čitav koncept dosadašnje istrage. Taj Nalaz sadrži jasne tvrdnje, a te tvrdnje naše Tužilaštvo može provjeriti za svega mjesec dana.
Siguran sam da će italijanski organi pozitivno reagovati na eventualnu zamolnicu našeg Tužilaštva. I siguran sam da uzimanje i dostavljanje DNK uzoraka od trojice zatvorenika – koji se trenutno nalaze u italijanskim zatvorima, a koje pomenuti Nalaz prepoznaje kao izvršioce likvidacije Duška Jovanovića – može biti obavljeno unutar mjesec dana. A nakon toga preostaje jedino da ti dobijeni uzorci budu upoređeni sa onima koji su izdvojeni sa puške kojom je ubistvo izvršeno.
MONITOR: Milsite da su nalazi zvanične istrage koji su pokazali da je saučesnik ubistva Damir Mandić krivotvoreni?
PAVLOVIĆ: Ja sam u posjedu informacija o izvršiocima, a ne o logistici, koja je izvjesno postojala, ko god da je izvršio Duškovo ubistvo. Damir Mandić je pravosnažno osuđen upravo za logistiku, i za mene je to činjenica.
MONITOR: Šta je sa vašim zahtjevom da se organizuje kontrolno saslušanje tužilaca u Skupštini?
PAVLOVIĆ: Ćutanje Tužilaštva je indikativno. Volio bih da je to znak da je Tužilaštvo već nešto radilo po Nalazu nezavisne istrage koji im je predat prije tri mjeseca. Ali znajući ih, bojim se da je ovo njihovo ćutanje, nažalost, znak njihove nemoći. I njihovog opredjeljenja da, pod pritiskom DPS-a, pomenuti Nalaz „zakopaju” u nekoj fioci. Ja sam uradio ono što je bila moja dužnost kao poslanika, i predložiću Odboru da na narednoj sjednici (30. avgusta) donesemo Odluku o kontrolnom saslušanju VDT i SDT. S ciljem da ih ohrabrimo da provjere navode sadržane u Nalazu nezavisne istrage. Međutim, ukoliko DPS i njegovi sateliti na Odboru spriječe donošenje te Odluke, mislim da će tada biti jasno i to zbog čega sada Tužilaštvo ćuti.
MONITOR: U javnosti se čuju optužbe da ste sa ovim informacijama izašli u cilju predizborne kampanje. Kako to komentarišete?
PAVLOVIĆ: Formiranje Odbora su predložili gotovo svi u Skupštini CG, svi osim DF-a. Dakle, ako je to bilo osmišljeno i predloženo zbog predizborne kampanje – to se ne može staviti na dušu DF-a. Mi smo prihvatili da učestvujemo u radu ovog Odbora sa samo jednim ciljem – da pokušamo „progurati” ovu inicijativu oko provjeravanja navoda sadržanih u Nalazu nezavisne istrage. I ne vidim da u tome ima ičeg predizbornog i politikantskog, već naprotiv.
Veze klana Sakra korone unita sa Crnom Gorom
Više članova grupe Sakra korone unita svjedočilo je pred bivšim italijanskim tužiocem Đuzepe Šelzijem koji je vodio istragu o duvanskim poslovima, o vezama i odnosima sa crnogorskim vlastima.
Tomazo Laraspata je 1998. pričao kako je brat crnogorskog premijera Aleksandar Đukanović tih godina bio nerazdvojan sa visokopozicioniranim članom klana Konstantinom Sarnom, pisale su Vijesti. Laraspata je tvrdio da je Konsatantino stalno bio zajedno sa ,,predsjednikovim bratom”, da su mu poklonili bijelu kalibru, a kasnije i 10 miliona lira. Laraspata je, prema nalazima tužilaštva u Bariju, kao bjegunac od italijanskog pravosuđa boravio u Crnoj Gori do 7. oktobra 1997, kad je pobjegao nazad u Italiju.
Jedan od bosova Sakre korone unite Benedeto Stano, ispričao je da je u Crnoj Gori glavni Brano (Mićunović), da on svime komanduje i da je u veoma dobrim odnosima sa Milom Đukanovićem.
On je tvrdio da su i drugi mafijaški bosovi iz Italije imali komunikaciju sa Đukanovićem, da su pomagali crnogorsku policiju i Vladu i da su ,,tamo sve mafijaši”. „Čak je Prudentino, kako je meni poznato, sproveo vodovod od Podgorice do Nikšića, do Branovog rodnog mjesta. Doveo je svoje radnike”, svjedočio je. Sakrivajući se od italijanskih vlasti, Stano je u Crnoj Gori boravio do novembra 1997. kada se vratio u Italiju gdje je uhapšen. Monitor je već pisao kako je u Crnoj Gori Frančesko Prudentini, zvani Ćićo Kesa predvodio Sakra koronu unitu. Prema izvorima našeg lista on je bio glavna veza Italijanima sa crnogorskim vlastima. ,,Bio je poznat po tome što je mnogim uglednicima u Crnoj Gori poklanjao skupe satove”, tvrdio je izvor Monitora.
Kao dokaz da je crnogorska policija ,,čuvala leđa” kriminalcima koji su se od italijanskog sudstva krili u Crnoj Gori, tužilaštvo u Bariju na sudu je priložilo dokumenta naslovljena na izvjesnog Ferdinanda Puljezea, precizirajući da se radi o lažnom identitetu iza kojeg se krije pripadnik Sakre korone unite – Oracio Poro.
,,Stalna dozvola za kretanje i zadržavanje na graničnom prelazu koju je MUP Bar izdao 19.02.1998. godine, sa važenjem do 31(!).02.98, naslovljena na Puljeze Ferdinanda, sadrži i greškom napisano pravo ime italijanskog kriminalca – Oracio Poro – nevješto prekriženo hemijskom olovkom ali i dalje čitljivo, što odaje da je osoba koja je ispunjavala dokument znala njegovo pravo ime”, konstatovano je. U tom dokumentu, švercer cigareta, je označen kao pomorac po zanimanju.
Tužilaštvo je tvrdilo da je Oracio Poro preko Santo Vantađata imao zagarantovanu zaštitu u Crnoj Gori od strane bivšeg šefa policije Vasa Baošića, te da ga je crnogorska policija izbacila iz države čim su se njegovi odnosi sa Vantađatom pogoršali.
Erminio Kavaljere svjedočio je da je Vantađato, za koga je crnogorska policija zvanično tvrdila da nije u Crnoj Gori, dijelila sa premijerovim bratom zaradu od goriva koje su točili gliseri. Upravo zbog ubistva Vantađa u Baru, Đuzepe Đordano koji se sada povezuje sa ubistvom Jovanovića, izdržava kaznu u italijanskom zatvoru. Ovo ubistvo italijanska policija pratila je uživo putem direktne telefonske linije, s obzirom da je u to vrijeme prisluškivala Đordanovog saučesnika Vita di Emidija.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
IZDVOJENO
FOKUS
KOČANI, NOVI SAD, DONJA JABLANICA, CETINJE: Tragedije koje ne opominju

Objavljeno prije
3 satana
21 Marta, 2025
Bol i tugu usljed tragedije u Makedoniji, u kojoj je život izgubilo 59 osoba, a povrijeđeno 190, zamijenio je bijes kada su otkrivene činjenice o radu diskoteke sa falsifikovanim licencama i bez osnovnih bezbjednosnih standarda. Urušene institucije i neodgovornost stoje iza još jedne tragedije u regionu. Nova krvava opomena koju nema ko da čuje, nakon Novog Sada, Donje Jablanice, Cetinja…
Dugogodišnji vozač Hitne pomoći u Kočanima Ile Gočevski, u noći između subote i nedjelje, prevozio je povrijeđene iz diskoteke Puls. U požaru koji je izbio u diskoteci oko tri sata ujutru poginulo je 59 osoba, a povrijeđeno je preko 190. Mladih od 15 do 24 godine. Kolege Gočevskog iz Opšte bolnice Kočani kazali su da je radio cijelu noć i dan i prevozio povrijeđene, a da je kući otišao samo da se odmori. Nije se probudio.
,,Cijelu noć je pomagao mladima iz diskoteke smrti, a juče je iznenada preminuo. Otkazalo mu je srce, nije izdržao te krvave slike. Ne postoje riječi koje mogu opisati tebe, gromadu od čovjeka. Planino naša, čovječe velikog srca i duše. Dao si sve od sebe da spasiš mlade, nevine duše, na kraju si i ti otišao”, jedno je od oproštajnih poruka za Gočevskog.
Na snimcima iz diskoteke, koji su ubrzo nakon tragedije plasirani na društvenim mrežama, vidi se da je pirotehnika, prskalice koje su aktivirane na bini izazvale požar na niskom plafonu. Bend je nastavio da svira, a publika u prvi mah nije bila svjesna šta se dešava. ,,Većina stradalih je umrla od posledica stampeda izazvanog panikom nakon što je izbio požar u diskoteci”, izjavila je direktorka Opšte bolnice Kočani Kristina Serafimova.
Za ministra unutrašnjh poslova Panča Toševskog nema dileme ko je krivac za nezapamćenu tragediju: požar su izazvala pirotehnička sredstva koja su donijeli članovi popularne grupe „DNK“. Ali, i oni su nastradali, tako da je taj dio istrage zatvoren.
Snimci diskoteke – oronule zgrade, sa uskim ulaznim vratima, rešetkama na prozorima izazvala su brojna pitanja javnosti o diskoteci koja je radila 12 godina, a nalazila se u objektu koji je ranije bio magacin za tepihe. Pitanja za nadležne su se ređala – kako je u gradu od 25.000 stanovnika toliko dugo radila diskoteka u koju su dolazili maloljetnici, a koja nije imala valjanu dozvolu, u objektu u kom nije ispoštovan nijedan standard, gdje su se održavali koncerti s puno pirotehnike i vatrenih efekata, a u kojem su gosti bili policajci i inspektori…
,,Svako koga vidite ovdje ima nekog bliskog ko je stradao”, izjavio je jedan od mještana malog grada nakon tragedije. ,,Imam unuku koja je trenutno u Sofiji i ima problema sa opekotinama po licu, tijelu i respiratornom traktu. Ali me ne boli samo zbog nje, izgubio sam dijete komšinice, dijete od sestrične moje žene, izgubio sam djecu mnogih prijatelja, jako mi je teško”, izjavio je Kočana.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Marta, 2025
Postupak koji je pokrenuo ASK protiv Mila Đukanovića potvrda je početka ozdravljenja te institucije. No nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem dijela političke klase koja je u njegovo doba iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda
Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca. Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.
Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik objavio je listu 100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno sedam Crnogoraca. Prema tom listu, u stotinu najbogatijih u regionu su Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto), Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto), porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.
Kako su objasnili iz Nedeljnika na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o ličnom bogatstvu njihovih vlasnika. Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa – 218 miliona.
Tom metologijom su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.
Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.
Kako bi tek izgledao ovdašnji jaz, kad bi se listi priključili i oni o čijem se bogatstvu samo šuška u kuloarima. Decenijama.Ne računajući brojne medijske članke, pa i svjedočenja, poput onog pokojnog predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića, koji je u knjizi Pravila ćutanja iz 2004, govorio tome kako mu je Svetozar Marović priznao da je na nezakonit način zaradio prvi veliki novac. Bulatović je napisao kako mu je Milica Pejanović-Đurišić, bivša DPS ministarka odbrane, navodno dostavila dokumenta Službe državne bezbjednosti iz kojih se vidjelo da je Marović izvjesnom Ćupiću, biznismenu iz Budve, omogućio da bez plaćanja bilo kakvih dažbina, četrdeset šlepera natovarenih cigaretama prođe kroz Crnu Goru i uđe u Srbiju. Maroviću je usluga navodno plaćena – 40 hiljada eura po šleperu.
O švercu cigareta, te onima koji su od toga zarađivali javno je govorio koju godinu kasnije i Ratko Knežević, nekadašnji šef trgovinskog centra Crne Gore u Vašingtonu i kum Mila Đukanovića. Kumu je posvetio priličan dio te priče. Koja do danas nije potvrđena.
Nešto kasnije, 2015. godine, pročitali smo u svjetskim medijima da je crnogorski višedecenijski vođa među dvadeset najbogatijih državnika svijeta, sve skupa sa šeicima i prinčevima. Zvanični registri su nas istovremeno ubjeđivali da Đukanović živi kao obični državni službenik, iako je ne samo svjetskim medijima, nego i golom oku ovdašnjeg građanina, bilo jasno da se nešto opasno ne poklapa sa zvaničnim tragovima novca i onim drugim.
Ovih dana, institucije su utvrdile da je Đukanović imao VIP karticu sa koje je tokom više godina potrošio nešto oko 200 hiljada eura. Postupak je pokrenula Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pod novim rukovodstvom. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saopštilo je da su formirali krivični predmet, nakon što su im dostavljeni spisi iz Agencije. Iz medija smo saznali da je Đukanović novac trošio na skupe svjetske brendove, ali nijesmo dobili odgovor na suštinsko pitanje – ko je Đukanoviću uplaćivao novac na tu VIP karticu. Ili, ako je to činio sam – otkud mu novac.
Francuski ambasador u Skoplju Kristijan Timonije ocijenio je krajem 2019. da je Crna Gora prerano počela otvarati poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, a da suštinski napredak nije ostvarila. Kao primjer naveo je to da se se u Crnoj Gori konstantno bogati deset do dvanaest porodica. “Da li akumulacija bogatstva u Crnoj Gori pokazuje evropske vrijednosti? Je li to neko s kim želimo da dijelimo našu suverenost? Bogatstvo u Crnoj Gori koncentrisano je na 10 ili 12 porodica. Zbog toga želimo ponovo pročitati i prekontrolisati pravila o proširenju”, kazao je.
DPS je pao koji mjesec kasnije, ali o bogatstvu tih 12 porodica nijesmo zvanično saznali mnogo toga. Osim da neki crnogorski funkcioneri i njihove porodice imaju da plate i milione kada treba dati za jemstvo i puštanje iz pritvora.
Postupak koji je pokrenula Agencija protiv Đukanovića potvrda je početka ozdravljenja te institucije, koja je decenijama služila moćnicima. No, nije baš za radovanje to što je nakon više decenija, a petu godinu od pada DPS, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem jednog dijela političke klase koja je u njegovo doba iz džempera ušla u Armani odijela. Sa sve zvanično prijavljenim prosječnim državničkim platama. Tu je i klasa biznismena, uglavnom izrasla iz kruga prijatelja i kumova nekadašnje vladajuće politčke klase. I na nekadašnjoj rasprodatoj državnoj imovini. Procesa o sumnjivim privatizacijama nema ni u najavi.
Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković prokomentarisala je da je uvjerena da je “250.000 eura koje je, po inicijativi MANS-a od prije šest godina, ASK pronašao na jednoj kartici Đukanovića u Atlas banci, samo djelić ogromnog bogatstva koje je on decenijama nezakonito sticao”. Konstatovala je da su ovom odlukom crnogorske institucije prvi put utvrdile tragove nezakonito stečene imovine Mila Đukanovića.
„Bojim se da će to što su mediji objavili detalje o tome na šta je Đukanović trošio novac, obeshrabriti funkcionere da daju uvid u svoje bankovne račune“, prokomentarisao je nedavni slučaj Stevo Muk, član Tužilačkog savjeta.
Problem je još veći. Prošle je godine usvojen novi Zakon o sprečavanju korupcije, kojim je propisano da to bude obaveza funkcionera, a ne da im se kao do sada ostavlja na volju da li to da učine ili ne, ali do danas ta zakonska novina nije zaživjela u praksi. Odgovornost je na novoj vlasti.
Osim što postavgustvovska vlast do dana današnjeg, nakon brojnih političkih poena koje su dobili pričajući o tome kako će unaprijediti zakonodavstvo koje se tiče nezakonitog bogaćenja, nije po tom pitanju uradila ništa, isto se dešava i sa obavezom funkcionera da daju Agenciji za sprečavanje korupcije uvid u bankovne račune. Još je nema.
Prošlog ljeta usvojen je novi Zakon o sprečavanju korupcije, a nadležni su nas uvjeravali da će od tog trena svi funkcioneri morati dati na uvid bankovne račune. Umjesto toga, u zakonskom roku od šest mjeseci nijesu donijeta podzakonska akta koja su trebala biti usvojena da bi ta odredba i zaživjela. Kad je taj rok istekao, u decembru prošle godine, Ministarstvo pravde opet je raspisalo poziv za javnu raspravu o izmjenama i dopunama istog zakona. Tako je valjda sve krenulo iznova.
Rasprava je završena ovih dana, a iz Ministarstva pravde nas skoro godinu kasnije opet ubjeđuju da će javni funkcioneri u skladu sa novim zakonom imati obavezu da daju na uvid bankovne račune.
„Više neće biti neophodna saglasnost funkcionera kad je u pitanju provjera njegovih računa. To će se koristiti samo u određene svrhe i u određenim situacijama, ali definitivno je ono što će biti podležno provjerama“, kazala je početkom sedmice direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Ministarstva pravde Jelena Grdinić.
Sad opet čekamo podzakonska akta da bi crnogorski funkcioneri za pola godine imali obavezu da daju na uvid svoje bankovne račune. Možda.
Rijetki su oni koji to čine dobrovoljno. Premijer Milojko Spajić nije među njima. Ni predsjednik Jakov Milatović. Bankovne račune na uvid, kaže statistika, nije dalo više od polovine ministara, i gotovo dvije trećine poslanika. U onoj manjini koja je dobrovoljno dopustila institucijama uvid u bankovni račun je predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Istraživanja pokazuju da godinama broj funkcionera koji daju na uvid bankovne račune opada. Istraživanje CIN CG pokazalo je da je u godini kada je Agencija zvanično počela sa radom – 2016, saglasnost za pristup računima dalo tadašnjih 73 odsto javnih funkcionera. Već godinu kasnije taj broj je smanjen na 60 odsto javnih funkcionera i 68,5 državnih službenika, da bi na kraju 2019. bilo svega 57 odsto javnih funkcionera i 65 procenata državnih službenika koji su dozvolili da se kontrolišu njihovi bankovni računi.
Prema podacima iz 2023. godine, podsjetile su nedavno Vijesti, od 7.041 javnog funkcionera, koliko ih je popisano po posljednjim podacima, Agenciji saglasnost za uvid u bankovne račune nije dalo njih 3.960.
Od 22 čelnika sudstva samo petoro je dalo saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija. A U 17 tužilaštava, tek sedmoro rukovodilaca.
Dejan Milovac iz MANS-a, smatra da je posebno problematično to što su pristup računima ograničavali funkcioneri bivše opozicije, a sadašnje vlasti. Podsjeća da se njihov politički diskurs oslanjao na obećanja o punoj transparentnosti “jednom kad oni dođu na vlast”.
“Samo na primjeru žiro računa možemo da vidimo do koje mjere se mijenja percepcija odgovornosti prema javnosti sa prelaskom iz opozicije u vlast”, smatra.
Bilo bi lijepo da Crna Gora konačno dobije političku klasu odgovornu prema svojim građanima. Tako što će za početak biti transparentna.
Milena PEROVIĆ
Komentari
FOKUS
VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije
2 sedmicena
7 Marta, 2025
Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju
Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.
Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.
Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.
Kako?
Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.
“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.
“Ako ima neko ko je zakinut (nije mu plaćeno) ja ću mu iz svog džepa isplatiti. Fer?”, reagovao je premijer Milojko Spajić, ponavljajući kako ostvareni suficit predstavlja ogroman uspjeh njegove Vlade. “Razlog: ostvarene uštede i veći prihodi”, ponosan je Spajić. Ubijeđen da će velikodušnom ponudom (iz svog džepa) prikriti makar dvije poluistine izrečene u tri rečenice. Prva: budžetski prihodi nijesu veći, nego tačno onoliki koliko je to Vlada isplanirala. U bobu, što bi rekli. Drugo: razlika između planiranih i realizovanih troškova u januaru ne predstavlja uštedu, nego je riječ o odloženom plaćanju rashoda koji će, neminovno, stići na naplatu.
O tome nam, bolje od bilo kakvih analiza ili prognoza, svjedoče prošlogodišnji tokovi realizacije budžeta. I, još tada započeta, igra sa budžetskim suficitom-deficitom. Ti su podaci interesantni jer, dodatno, ukidaju alibi izvršne vlasti po kome je januarska ušteda u državnom trezoru posljedica privremenog finansiranja, izazvanog neusvajanjem budžeta u zakonom propisanom roku.
I prošla, 2024. godina, započela je suficitom.
Ostvareni prihodi u januaru bili su veći za skoro pet miliona (3,2 odsto), a rashodi manji za 47,8 miliona eura (25,8 odsto) u odnosu na plan realizacije budžeta. Vlada je slavila suficit veći od 16 miliona, dok su korisnici transfera institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru mogli samo da žale što im iz državne kase nije proslijeđeno planiranih 12,4 miliona. Veliki novac, a za mnoge od njih i preovlađavajući razlog da odlože planirane aktivnosti, koliko god one bile važne.
Narednog mjeseca, u budžet se slilo 27 miliona više od plana, dok su izdaci, ponovo, bili manji od planiranih. Za 65,2 miliona. Tajnu tih ušteda otkriva podatak da je, recimo, kapitalni budžet, u odnosu na plan, bio realizovan tek nešto više od dvije trećine. Ipak, prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija, u prva dva mjeseca 2024. godine ostvaren je budžetski deficit u iznosu od 18,5 miliona. Dok je februarski deficit bio tek nešto manji od 35 miliona. Slična priča će se, vjerovatno, ponoviti i ove godine.
U aprilu državne finansije ponovo prelaze u plus. Budžetski prihodi veći su od rashoda ali se, u kontinuitetu, prikazuje ušteda na strani potrošnje. Iz budžeta se ne isplaćuje sve ono što je istim tim budžetom predviđeno za plaćanje.
Sredinom godine, iz Ministarstva finansija su osjetili potrebu da objasne sve uočljiviju anomaliju: „Niže ostvarenje budžetskih izdataka od plana odraz je prije svega dosadašnje dinamike pristizanja obaveza, kao i aktivnog upravljanja potrošnjom uz napomenu da država sve svoje obaveze redovno i pravovremeno servisira”, navodi se u saopštenju o realizaciji budžeta za period januar-jul, uz opreznu najavu da takvo stanje neće potrajati. “Imajući u vidu trendove potrošnje u prethodnim godinama, očekivano da će potrošnja biti intezivirana u posljednjem kvartalu tekuće godine, s obzirom da glavne kategorije potrošnje rastu usljed usklađivanja (prava iz oblasti socijalne zaštite), izdaci za bruto zarade usljed realizacije kadrovskih planova, izdaci za rashode za materijal i usluge kao i Kapitalni budžet usljed finalizacije tenderskih postupaka, kao i iz drugih objektivnih razloga…”.
Zbirno, rekordan suficit Spajićeva Vlada registruje u avgustu prošle godine. On iznosi 93,7 miliona eura, iako je prema planovima u tom momentu državna kasa trebala biti u deficitu od 138,3 miliona). Problem je što u isto vrijeme bilježimo i rekordan iznos planiranih a neisplaćenih budžetskih davanja. “U odnosu na plan ove godine, izdaci su niži za 152,1 milion eura (8,1odsto planirane potrošnje), i odraz su dinamike pristizanja obaveza u ovom periodu, kao i aktivnog upravljanja potrošnjom”.
Evo šta bi moglo da znači ovo aktivno upravljanje potrošnjom: Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru manji su od plana za 36,85 miliona (13,1 odsto), “dominantno usljed još uvijek nerealizovanih plaćanja po osnovu realizacije prioritetnih programa u saradnji sa NVO sektorom, kao i nižem ostvarenju budžetske pozicije transfera za jednokratne socijalne pomoći kod Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje”.
Još su veće uštede na kapitalnom budžetu. On je, za osam mjeseci prošle godine, bio realizovan u iznosu od 78,2 odsto onoga što je, prema planu, do tada trebalo uraditi.
Od septembra kreće povratak u realnost. I dovođenje državne kase u stvarno stanje. Mjesečni izvještaj Ministarstva finasija pokazuju da su prihodi postali manji od rashoda, a budžet, zvanično, u deficit ulazi u novembru. Da bi decembar donio kulminaciju.
Decembarski izdaci iz državne kase iznose 488,6 milona eura i veći su za 179,1 miliona ili 57,9% od plana, navedeno je u Izvještaju resornog Ministarstva, uz objašnjenje da su odstupanja (plaćanja veća od planiranih) zabilježena “na skoro svim pozicijama”… Tekući izdaci su ostvareni u iznosu od 158,02 miliona ili 133,8% plana. Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru bili su za 48,54 miliona veći od planiranog. Rashodi za usluge odnijeli su 204, 3 odsto planiranog, naknade za rentu (dominantno zakup objekata za potrebe Ministarstva vanjskih poslova) bile su 212,9 odsto veće od plana.
Ipak, prema predočenim podacima rekordno odstupanje zabilježeno je u kapitalnom budžetu. On je, u decembru prošle godine, imao realizaciju od 225,9 odsto plana. U poslednjem mjesecu prošle godine za potrebe realizacije kapitalnog budžeta isplaćeno je 93,91 milion. To je preko osam miliona više nego što je, po istom osnovu, država potrošila od januara do kraja avgusta. Pa neka neko kaže da se kapitalne investicije ne mogu realizovati po kiši, snijegu i temperaturama koje su u debelom minusu. Ili je nešto i do knjigovodstva i Vladinog običaja da račune plaća u zadnji čas.
Konačno, iako su nas skoro cijele 2024. godine uvjeravali u suprotno, ostvareni budžetski prihodi bili su za 17,6 miliona eura manji od planiranih. Kako su taj manjak donijeli novembar i decembar, a ovogodišnji januar nije preokrenuo negativan trend (ostvareno tačno onoliko koliko je prihodovano) razloga za brigu -ima.
To, opet, nije zasmetalo Branku Krvavcu i njegovim saradnicima iz Ministarstva finansija da na izrečene primjedbe po pitanju prikazanog januarskog suficita ustvrde kako “ostvareni suficit nije posljedica neplaćanje obaveza jer se sve obaveze izvršavaju blagovremeno, odnosno u roku u kojem dospijevaju”. A onda i poduče novinare i analitičare: “Dokumente je potrebno čitati i interpretirati objektivno, a kreativna tumačenja i zaključci bez osnova ne doprinose profesionalnom i objektivnom izvještavanju”.
Iako u tekstualnoj interpretaciji budžetske potrošnje u januaru ove godine Ministarstvo finansija tvrdi da je ostvarena potrošnja od 154,2 miliona, u svim tabelama koje prate to saopštenje stoji drugačiji podatak. Prema njemu, iz državne kase je tokom januara isplaćeno 188,8 miliona eura.
Čemu sve ovo? Izuzev potrebe da pokažu svoje političko i ekonomsko umijeće, Vladine igre sa sufictiom/deficitom imaju konkretnije motive. Narednih dana Vlada izlazi na tržište kapitala gdje će ministar Novica Vuković i njegova ekipa pokušati da emituju državne obveznice u iznosu od makar 500 miliona eura (dozvoljeno ovogodišnje zaduženje iznosi 900 miliona). Prikazani suficit, vjeruju, mogao bi uticati na nešto nižu kamatu. U Podgorici se očekuje delegacija MMF-a. Njih će takođe interesovati Vladina sposobnost da ne potroši više od onoga što država može prihodovati. Samo što pri susretu sa njima nacrtana klackalica na kojoj prihodi pretežu rashode neće mnogo pomoći. Oni znaju da računaju. A nama će ceh stići, najkasnije, u decembru.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Muke pod Lovćenom
Zoran Radulović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Privatno i javno
Milena Perović
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Deportacije
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Mevlan – o snazi dobrote
Ferid Muhić
-
Izdvojeno / prije 3 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison

Novi broj


KOČANI, NOVI SAD, DONJA JABLANICA, CETINJE: Tragedije koje ne opominju

SRBIJA, REPUBLIKA SRPSKA I MI: (Krimo)integracije

BALŠA BRKOVIĆ, PISAC: Svi smo mi pod krovom neke nadstrešnice
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
BURA OKO ZAKUPA CRNOGORSKIH PLAŽA: Novi tender, novi uslovi
-
SVIJET4 sedmice
ODJECI SASTANKA TRAMPOVIH I PUTNOVIH TIMOVA O UKRAJINI: O diktatorima i ljudima
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
-
DRUŠTVO4 sedmice
JAVNO ZDRAVSTVO I PRIVATNI INTERESI: Novca ima, magnetnih nema
-
DRUŠTVO3 sedmice
NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila
-
INTERVJU3 sedmice
RADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Cirkus ide dalje
-
Izdvojeno4 sedmice
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak
-
Izdvojeno3 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini