Povežite se sa nama

Izdvojeno

UHAPŠENO ŠEST OSOBA ZBOG TRGOVINE LJUDIMA: Čovjek – jeftina roba

Objavljeno prije

na

Specijalno državno tužilaštvo sumnja da su uhapšeni tokom prošle i ove godine stvorili kriminalnu organizaciju koja je počinila produženo krivično djelo trgovina ljudima u odnosu na veći broj oštećenih državljana Turske. Među uhapšenima je i Periša Pavićević tehnički direktor podgoričkog preduzeća Univerzum. On je prošle godine kada su turski radnici u Vijestima objelodanili golgotu kroz koju prolaze tvrdio da je Univerzum  ispunio sve obaveze iz ugovora

 

U oktobru prošle godine, zahvaljujući koleginici Dragani Šćepanović, građani Crne Gore čuli su za priču o pet turskih državljana koji su u Kolašinu boravili kao građevinski radnici. Skoro mjesec i po radili su na gradilištu, a da za to nijesu bili plaćeni. Posljednjih 15 dana, prije nego su otišli, nijesu dobijali ni hranu. Preživaljavali su prvo od voća ubranog iz komšijskih bašta, a potom od milosrđa Kolašinaca. Oni su posljednji od velike grupe Turaka koja je istovremeno došla u Kolašin.

” Prije nas je bilo pet grupa, svi su slično prošli. I drugi će ljudi doći, isto će im ovako biti. Ne želimo to. Želimo da spriječimo. Želimo da kažete da ne dolaze. Išli smo u policiju i kod tužioca. Ispričali smo”, kazao je tada jedan od njih.

Rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva Maja Šćepanović  kazala je, nakon toga, da je formiran predmet po krivičnoj prijavi državljana Turske koja je podnijeta kolašinskoj policiji. Prema njenim riječima, 14. septembra u tužilaštvu Kolašin saslušano je nekoliko predstavnika radnika. Cijeneći sadržinu njihovih iskaza, objašnjava: “Spisi predmeta su dostavljeni Višem državnom tužilaštvu radi ocjene u vezi sa tim da li u radnjama određenog lica postoje elementi krivičnog djela iz njihove nadležnosti”.

Turski radnici su bili angažovani kod podgoričkog preduzeća Univerzum. Tehnički direktor te firme Periša Pavićević rekao je tada za Vijesti kako je haotično stanje kada je riječ o radu turskih državljana u Crnoj Gori. Imao je ugovor sa preduzećem Aber Construction iz Bara, preko kojeg je, tvrdi, i angažovao turske državljane sa početka priče. Za razliku od onog što su radnici kazali Vijestima, Pavićević je rekao da je dogovor s predstavnikom te firme, takođe Turčinom, bio da budu plaćeni “po metru kvadratnom”. Bili su zaduženi za “fasaderske” i “gipsane” radove. Sve obaveze iz ugovora, tvrdi, Univerzum je ispunio.

Prošle sedmice je u Podgorici uhapšeno šest osoba zbog stvaranja kriminalne organizacije koja se bavila trgovinom ljudima. Iz Specijalnog državnog tužilaštva pojasnili su da postoji osnovana sumnja da su privedeni tokom prošle i ove godine stvorili kriminalnu organizaciju koja je „počinila produženo krivično djelo trgovina ljudima u odnosu na veći broj oštećenih državljana Turske“. Među uhapšenima je i Periša Pavićević.

„Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja i Odsjeka za trgovinu ljudima Uprave policije su, potvrdili su iz SDT-a, jutros oko pet časova uhapsili B. P., P. P., I. N., M. D., F. P., M. Ž., za koje se vjeruje da su organizovali ili bio dio lanca trgovine ljudima“, saopšteno je iz SDT.

Uhapšeni su i Bojan Petričević, Meliha Dacić, Filip Perić, Igor Novaković i Milorad Živaljević. Petričević je jedan od vlasnika firmi A Cop i PS gradnja. Njega je Specijalno državno tužilaštvo još 2019. godine teretilo da je organizator četrnaestočlane kriminalne grupe koja je oštetila državu za četiri miliona eura. Oni su, prema tužilačkim navodima, fiktivnim fakturama izvlačili novac i omogućavali nezakoniti povrat PDV-a. Petričević se takođe pominjao u aferi krađe struje radi rudarenja kriptovaluta, zbog čega je CEDIS oštećen za preko 300 hiljada eura. Njemu je, nakon saslušanja u SDT-u, određeno zadržavanje do 72 sata.

Meliha Dacić zaposlena je u kabinetu Ministarstva kapitalnih investicija. Iz tog resora negirali su navode medija da je riječ o savjetnici ministra Ervina Ibrahimovića.

Trgovinu ljudima radi radne eksploatacije često nazivaju i „modernim robovlasništvom“. Izvještaji svjetskih organizacija kažu da je ona češća i od trgovine radi seksualne eksploatacije.

„Vlada je usvojila nacionalni akcioni plan (NAP) za 2021, i koordinaciona tijela su se redovno sastajala,  međutim,  nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti“  navodi se u izvještaju Stejt departmenta iz 2022. „Vlada je istražila manje slučajeva trgovine ljudima i procesuirano je nekoliko osumnjičenih. Smanjeni su napori  u zaštiti žrtava, uključujući i izdvajanje manje resursa za sklonište koje vodi NVO, identifikovanje manje žrtava, i nedostatak napora da se proaktivno identifikuju žrtve među tražiocima azila, iregularnim migrantima i sezonskim radnicima“, navodi se u izvještaju.

Građanska aktivistkinja za ljudska prava Bojana Jokić za Monitor kaže da je do kraja 2019. godine identifikovano malo žrtava trgovine ljudima, uglavnom žena i djece iz Crne Gore. Od novembra 2019. godine, nakon otkrivanja velikog slučaja u kojem su učestvovale žrtve sa Tajvana, povećao se broj identifikovanih žrtava, dostigavši broj 52 do kraja 2020. Došlo je i do prelaska na više muških žrtava u odnosu na ženske kada je u pitanju ovo krivično djelo i radne eksploatacije kao dominantne oblike eksploatacije.

„Migrantska kretanja su promijenila rute te je Crna Gora donekle postala zona u kojoj imamo sve veći tranzit. To je dovelo do veće zloupotrebe od strane kriminalnih struktura, a naše nadležne institucije su gotovo potpuno nespremne dočekale ovakav vid kriminaliteta, jer se ranijih godina uglavnom trgovina ljudima bazirala na seksualnu eksploataciju žena i djece, te navođenje na prosjačenje“, kaže Jokić.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić saopštio je da se država obračunava sa svim oblicima organizovanog kriminala i korupcije i pokazuje snagu bez obzira „na evidentne opstrukcije i želju mnogih da to zaustave“. Izvještaji međunarodnih organizacija, međutim, to baš ne potvrđuju.

Turski državljani sa početka priče su se vratili u svoju zemlju. Oni i brojni drugi  njihovi sunarodnici pozajmili su novac da bi kupili karte za povratak svom domu. Još nije jasno koliko je posljednja akcija povezana sa njihovom pričom.

Država gaženju ljudskog doostjanstva mora stati na kraj.

 

U svijetu 25 miliona žrtava trgovine ljudima

U svijetu trenutno ima skoro 25 miliona ljudi koji su žrtve trgovine ljudima. U 2021. godini je prema podacima Međunarodne organizacije rada (MOR), gotovo 50 miliona ljudi živjelo u modernom ropstvu. Od toga, 27,6 miliona bile su žrtve trgovine ljudima radi radne eksploatacije, dok oko 22 miliona ljudi živi u prisilnom braku. Najveći broj ljudi koji su žrtve trgovine ljudima zbog radne eksploatacije dolazi iz Azije i regiona Pacifika, a slijede arapske zemlje.

Kada svjetske brojke svedemo na nivo Crne Gore, dolazimo do izvještaja svjetske organizacije protiv trafikinga (GRETA). Oni su prošle godine naveli da je sve veći broj osoba koje su u tranzitu kroz Crnu Goru kao dio mješovitog migracionog toka. Prema UNHCR, rekordan broj tražioca azila koji izražavaju namjeru da se prijave za azil, zabilježen je 2019. godine(7,975). Oni napominju da od uspostavljanja crnogorskog sistema azila 2007. nijedna žrtva trgovine ljudima nije identifikovana u kontekstu procedure za azil, što upućuje na to da postupci za otkrivanje indikatora ranjivosti i identifikovanje žrtava trgovine ljudima među tražiocima azila nisu dovoljni.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis

 

Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava  i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.

Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.

“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.

Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.

Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili  sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija:  “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški  izazovi za Beograd i Prištinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića  Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana  pronašla  ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije  Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“  i rekao  da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“

 

U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska,  dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave  i krvoprolića.

Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala  sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo