Povežite se sa nama

Izdvojeno

UKIDANJE POVLASTICA ZA VLASNIKE JAHTI: Predsjednik na braniku bogatih

Objavljeno prije

na

Predsjednik države i DPS-a oštro se suprotstavio ukidanju jeftinog goriva za bogate vlasnike jahti. Građanima je odavno poručio da je za njih gorivo luksuz

 

Od subote vlasnicima privatnih brodova koji uplovljavaju u Crnu Goru ukinuto je pravo na jeftinije gorivo. Bogati vlasnici jahti su do subote plaćali 44 centa jeftinije gorivo u odnosu na uglavnom siromašne građane Crne Gore.

U Ministarstvu finansija su izračunali da je od 2018. zaključno sa majem ove godine 103,9 miliona litara goriva prodato za jahte, brodove i ostala plovila u lukama i marinama. Vrijednost goriva, bez ostalih dažbina, je bila 47,7 miliona, dok su nenaplaćene dažbine za akcize bile 40,97 miliona eura, a za PDV 18,6 miliona.

Prema računici, državni budžet za skoro četiri i po godine uskraćen je za ukupno 59 miliona po osnovu nenaplaćenih akciza i PDV na promet goriva za jahte i brodove, bez obzira da li obavljaju komercijalnu djelatnost ili se koriste za rekreaciju. Od ove ukupne sume, po procjeni, oko 40 miliona odnosi se samo na jahte za rekreaciju.

Obrazlažući odluku zašto Crna Gora ne može u uslovima krize da čašćava rekreativce milionima, ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je ovu povoljnost za bogate, u januaru, ukinula i Albanija, te da Crna Gora, nakon više opomena, ovo pitanje konačno usklađuje sa propisima EU.

Napomenuto je i da su jahtašima ostale na usluzi druge pogodnosti koje je država dala za razvoj jahting industrije – sedam odsto PDV-a na vezove u marinama i oslobađanje od PDV-a za usluge hrane i pića za potrebe jahti.

Nedovoljno. Po riječima ministra Damjanovića, ova odluka je unervozila bogatu elitu: „Pokušavamo da napravimo jednu balansiranu politiku koja je izazvala u jednom dijelu biznis javnosti nervozu. Ipak, naše je nastojanje da izađemo u susret privredi i onima kojima zaista treba, građanima, tako da očekujemo solidarnost i empatiju i od strane bogatijih“.

Da se od bogatih ne očekuje ništa, a posebno ne empatija, ubrzo je podsjetio njihov zaštitnik. Predsjednik države Milo Đukanović pozvao je Vladu da preispita rješenje o naplati akciza na gorivo za jahte. Objasnio je da je ova povoljnost bila mamac za jahtaše u odnosu na „neprikosnovenu konkurenciju na Mediteranu“. Navodi i odlične rezultate u prethodnih 15 godina u pozicioniranju Crne Gore kao prestižne destinacije nautičkog turizma. I baš sada kada se zaokružuje kompletna ponuda – „najnovijom uslugom koju Crna Gora upravo priprema, remonta jahti na lokaciji nekadašnjeg brodogradilišta u Bijeloj“, dešava se ukidanje povlastica.

Predsjednik je zato uputio, kako je naveo, urgentno upozorenje: „Preispitajte rješenje o naplati akciza na gorivo za jahte. Kako bi naš narod rekao: biće veća dara nego mjera”.

Đukanovićevu mjeru dobro znamo – njegova vlada je uvela neustavnu akcizu na gorivo, pa je gorivo za građane preko godinu dana bilo sedam centi skuplje, milioneri su gorivo plaćali tada i sve doskora 44 centa jeftinije. Iz tog prerioda je i njegova tvrdnja da je gorivo luksuz. Podrazumjeva se za „obične građane“, a onima koji imaju treba izaći u susret da imaju još više.

Đukanovićeva izjava izazvala je oštre reakcije na društvenim mrežama i podsjetila nas na 30-godišnji način DPS vladanja. „Vlasnike jahti građani Crne Gore častili su 40 miliona eura u prethodne četiri godine tako što ih je prethodna vlast oslobodila akciza i PDV-a na gorivo. Prije par godina, kada se povela debata o smanjenju akciza za građane, Đukanović je rekao da je gorivo luksuz. Sjetite se ovog podatka kada budemo skupljali nekome novac za bubreg ili slali sms za liječenje djece. U Crnoj Gori nije izgrađena nova bolnica skoro 40 godina”, sažeo je kritike građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević u objavi na Fejsbuku.

I Đukanovićeva partija se oštro pobunila protiv odluke Vlade koju u parlamentu podržava. Član Glavnog odbora i potpredsjednik Savjeta mladih DPS Crne Gore Andrija Klikovac saopštio je da je se ova odluka donosi u vrijeme zamaha nautičkog turizma u Crnoj Gori, koji traje već osam godina. Ipak, vjeruje, da će i ova odluka „doživjeti istu sudbinu kao i program ekonomskog državljanstva, odnosno da dojučerašnji protivnici programa postanu najveći zagovornici jer su shvatili pojam održivog razvoja i potrebe privlačenja stranih investicija“.

Zanimljivo da su obje odluke godinama kritikovane od strane Evropske komisije uz logično objašnjenje da donose privilegije bogatima, uz veliki prostor za korupciju, a sa malo benefita za građane.

Iz DPS-a sada upozoravaju da su sve ovo rezultati neodgovorne politike, ali ne njihove. „Bez analize, efekati u srednjem i dugom roku su sljedeći – rast stope nezaposlenosti, pad izvoza, rast javnog duga, preko 50 miliona eura duga Fonda zdravlja, preko 40 miliona eura nedostaje za socijalne usluge i servise“, nabrojao je Klikovac.

I sam ministar Damjanović je ove nedjelje kazao da fali novca za povećanje penzija, isplatu naknada za majke i dječjih dodataka. Ipak, tvrdi da će Vlada te socijalne mjere koje je usvojila bivša vlast primijeniti.

Već se izračunalo da je nova vlada u prvom mjesecu mandata na gorivo i ugovore o djelu izdvojila skoro milion eura. S druge strane, izdvajanja za socijalno ugrožene, prema podacima NVO, su bila simbolična oko 12.000 eura.

I dok državni vrh „plače“ nad ukidanjem benificija onima koji ionako imaju previše, građani još uvijek čekaju podzakonska akta koja će ograničiti cijene osnovnih životnih namirnica. A do tada – poskupilo je ulje, šećer, brašno…

Iz vlasti javnost zatrpavaju podacima koliko im novca nedostaje – 40 miliona za socijalna davanja, desetine miliona za penzije,  izgradnju škola, bolnica, sportskih dvorana, za lijekove, dječje i porodiljske dodatke… Za sve ono što državu čini servisom građana. Čudo, kako nikad, ni par hiljada, ne nedostaje za službene automobile, gorivo, reprezentacije, putovanja…

Izgleda da je predsjednik DPS-a bio u pravu – gorivo je za građane bilo i ostalo luksuz. Isto tako, strategija privlačenja bogatih da bi građanima bilo bolje pokazala se kao – veća dara nego mjera.

 

UDRUŽENJE POMORSKIH AGENATA:
Gubitak konukrentnosti

iz Udruženja pomorskih agenata Crne Gore (UPACG) ukazuju da bi ukidanje povoljnosti za gorivo moglo imati izrazito negativan uticaj na nautički turizam i pomorsku privredu. Tajming za ovakvu odluku ocjenjuju nepogodnim, s obzirom na to da je ljetnja sezona već počela te da su mnogi planovi putovanja unaprijed dogovoreni.

U dopisu koji su uputili Damjanoviću, premijeru Dritanu Abazoviću te ministrima ekonomije i kapitalnih investiticija Goranu Đuroviću i Ervinu Ibrahimoviću traže da se takva odluka preispita upozoravajući da onemogućavanjem snabdijevanja bescarinskim gorivom Crna Gora gubi jednu od glavnih konkurentskih prednosti na tržištu Mediterana.

Iz UPACG ukazuju da se na ovaj način Crna Gora izuzima sa liste atraktivnih destinacija, što dovodi do velikih ekonomskih gubitaka za činioce nautičkog turizma, pomorske privrede i brojnih povezanih djelatnosti, kao i do gubitka radnih mjesta, a osim toga ima i negativan uticaj na oporavak ekonomije nakon dvogodišnje pandemije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo