Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKA PRIRODNA ČUDA: Novi život kreće sa ženske plaže

Objavljeno prije

na

„Mineralne vode u Igalu stekle su međunarodni autoritet u zdravstvenom turizmu. Sumporovite mineralne vode Ulcinja mogu postići možda čak i više”, kaže poznati hidrolog, dr Mihailo Burić.

Slično je prije više od sto godina, tvrdio znameniti naučnik Mihajlo Pupin. On je početkom 20-og vijeka kupio zemljište u Ulcinju sa namjerom da otvori bolnicu za bolesti kostiju, o čemu svjedoči njegovo pismo upućeno crnogorskom suverenu Nikoli I Petroviću Njegošu.

Pupin je 1911. godine pisao o zdravstvenim mogućnostima Ulcinja, posebno pominjući izvore ljekovite sumporne vode na Ženskoj plaži.

Samo deset godina kasnije kralj Države Srba, Hrvata i Slovenaca Aleksandar I Karađorđević je Ulcinj proglasio prirodnim i banjskim liječilištem, što je uticalo da u ovaj grad počinju masovnije da dolaze domaći i strani turisti. Ali, i stručnjaci koji su 1927. godine, po prvi put, vršili ispitivanja sumpornih, termalnih voda u ulcinjskoj Borovoj šumi i jasno ukazali na njena djelotvorna dejstva.

„Poznata Ahenska voda u Njemačkoj je po opštoj količini čvrstih mineralnih sastojaka gotovo identična sa ulcinjskom. Razlika je samo u temperaturi: Ahenska je vruća, a ulcinjska hladna”, pisao je u svojoj studiji iz 1931. godine dr Jovan Kujačić.

I primarijus dr Gani Karamanaga ističe da te vode djeluju blagotvorno na čitav organizam jer sumpor prodire kroz kožu na potkožna i neka dublja tkiva, kao i na neurotransmitere. Najbolje djeluju na mišiće, kosti i zglobove, tj. pomaže u liječenju reumatskih bolesti i stanja poslije povreda i operacija.

S obzirom na to da je antiseptik, sumpor reguliše metabolizam kože i liječi promjene na koži, kao i neke alergije, a donekle utiče i na metabolizam šećera jer podstiče proizvodnju insulina.

Osim toga, sumporovite vode se koriste za ispiranje očiju i protiv konjuktivitisa, a jedna od najvažnijih i najfiziološkijih primjena je u ginekologiji, jer sumpor koriguje ovulaciju i ne remeti vaginalnu floru.

Glas da žene, poslije posebnog rituala i tretmana na Ženskoj plaži, mogu izliječiti sterilitet, pročuo se po cijeloj bivšoj Jugoslaviji, pa je svake godine to kupalište sve posjećenije.

Od maja do oktobra, ovdje isključivo borave žene i tu činjenicu tradicionalno poštuju svi građani Ulcinja. Zaklonjena je borovom šumom pa se ne vidi odozgo, odnosno sa šetališne staze. Plaža je većim dijelom šljunkovita. Osim žena koje tu traže i nalaze sebi lijeka, mnogo drugih pripadnica ljepšeg pola vole taj slobodni ženski kutak, bez znatiželjnog muškog oka.

Ovo je jedinstvena plaža ne samo u Crnoj Gori nego i u svijetu, jer, kako kaže dugogodišnji zakupac Maja Marković, ima – svoju djecu! “Za ovih sedam godina, koliko smo zakupci, dobili smo četvoro djece”, ističe ona navodeći da su kupanjem u sumpornim izvorima i sunčanjem na plaži te žene uspjele da izliječe sterilitet.

A kada je riječ o ritualu, postoji vjerovanje, tačnije legenda iz 16. stoljeća koja se odnosi na čuvenog ulcinjskog gusara Ali Uručija i njegovu suprugu Sultanetu. Naime, po uzoru na ovu ženu, koju je Ali neizmjerno volio i koja takođe dugo nije mogla da ostane u drugom stanju, na plažu treba doći rano izjutra, u pratnji starije žene, koja ima “dobru ruku”. Nerotkinja neko vrijeme boravi na plaži, zatim naga ulazi u vodu i obilazi tri puta stijenu koja se nalazi na ulazu u samu pećinu, sa desne strane plaže. Nakon što prouči molitvu, ostavlja dio svoje odjeće, ali i neki dio odjeće svoga supruga, te odlazi.

Vjekovna tradicija u Ulcinju jeste da se ova voda pije, jer se vjeruje da se na taj način liječe mnoge stomačne bolesti. Takođe, mještani i turisti tu dolaze kako bi prali lice i kosu. Neki ljudi tvrde da su poslije višenedjeljnog umivanja popravili svoj vid, zaustavili opadanje kose i dobili glasovnu snagu.

Uz sumpornu vodu u Borovoj šumi, slični izvori povremeno (obično pri nailasku juga ili promjeni vremena) se javljaju u uvali Valdanos i u Limanu, na zapadnoj strani Starog grada. To ukazuje na tektonsko porijeklo ovih izvora.

Interesantno je svakako da se tokom 1979. godine, kada je Ulcinj i čitavo Primorje pogodio katastrofalni zemljotres, snažno osjećao taj karakteristični miris pokvarenih jaja ili uvelih algi.

Karamanaga, koji je bio dugogodišnji direktor ulcinjskog Doma zdravlja, smatra da Ulcinj ima ogroman potencijal za razvoj zdravstvenog turizma i da stoga treba otvoriti tri zdravstvena centra: jedan na Velikoj plaži, drugi u Borovoj šumi i treći u Valdanosu. ,,Već postoji dokumentacija za ovakav projekat. Šest prirodnih ljekovitih faktora – morska i mineralna voda, morska so, peloid, pijesak i klima, gotovo nigdje se ne nalaze na jednom mjestu kao što je to slučaj u Ulcinju”, navodi on.

Prema njegovim riječima, centar za rehabilitaciju i liječenje peloidom (ljekovitim blatom sa Solane) i pijeskom na Velikoj plaži bio bi otvorenog tipa.

,,Ovakav vid terapije bi se mogao sprovoditi tokom cijele kalendarske godine”, dodao je dr Karamanaga, koji je objavio knjigu o prirodnim faktorima liječenja u Ulcinju.

U tom kontekstu je razumljivo što je poznati ruski naučnik Pavle Apolonovič Rovinski, početkom prošlog stoljeća ustvrdio da “na cijelom Jadranu nema tako prijatnog i ljekovitog kupanja kao u Ulcinju”.

Ulcinjski peloid

Jedna nedavna naučna studija pokazala je da peloid iz ulcinjske Solane ne zaostaje kvalitetom za mineralnim blatom sa obala Mrtvog mora. Taj peloid se, inače, odavno koristi u vidu obloga od blata, maski i topikalnih preparata za tijelo, a preparati se prodaju širom svijeta. Ovo ljekovito blato nastaje dugogodišnjim taloženjem prirodnih elemenata i veoma je djelotvoran kod reumatskih i dermatoloških oboljenja. Peloid na bazenima Solane se nalazi na dubini od 1,5 m ispod površine, u sloju čija debljina iznosi i do 10 m, sa srednjom debljinom oko 3,5 m. Ulcinjski peloid koristio se u Institutu ,,Dr Simo Milošević” u Igalu.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo