Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKA PRIRODNA ČUDA: Novi život kreće sa ženske plaže

Objavljeno prije

na

„Mineralne vode u Igalu stekle su međunarodni autoritet u zdravstvenom turizmu. Sumporovite mineralne vode Ulcinja mogu postići možda čak i više”, kaže poznati hidrolog, dr Mihailo Burić.

Slično je prije više od sto godina, tvrdio znameniti naučnik Mihajlo Pupin. On je početkom 20-og vijeka kupio zemljište u Ulcinju sa namjerom da otvori bolnicu za bolesti kostiju, o čemu svjedoči njegovo pismo upućeno crnogorskom suverenu Nikoli I Petroviću Njegošu.

Pupin je 1911. godine pisao o zdravstvenim mogućnostima Ulcinja, posebno pominjući izvore ljekovite sumporne vode na Ženskoj plaži.

Samo deset godina kasnije kralj Države Srba, Hrvata i Slovenaca Aleksandar I Karađorđević je Ulcinj proglasio prirodnim i banjskim liječilištem, što je uticalo da u ovaj grad počinju masovnije da dolaze domaći i strani turisti. Ali, i stručnjaci koji su 1927. godine, po prvi put, vršili ispitivanja sumpornih, termalnih voda u ulcinjskoj Borovoj šumi i jasno ukazali na njena djelotvorna dejstva.

„Poznata Ahenska voda u Njemačkoj je po opštoj količini čvrstih mineralnih sastojaka gotovo identična sa ulcinjskom. Razlika je samo u temperaturi: Ahenska je vruća, a ulcinjska hladna”, pisao je u svojoj studiji iz 1931. godine dr Jovan Kujačić.

I primarijus dr Gani Karamanaga ističe da te vode djeluju blagotvorno na čitav organizam jer sumpor prodire kroz kožu na potkožna i neka dublja tkiva, kao i na neurotransmitere. Najbolje djeluju na mišiće, kosti i zglobove, tj. pomaže u liječenju reumatskih bolesti i stanja poslije povreda i operacija.

S obzirom na to da je antiseptik, sumpor reguliše metabolizam kože i liječi promjene na koži, kao i neke alergije, a donekle utiče i na metabolizam šećera jer podstiče proizvodnju insulina.

Osim toga, sumporovite vode se koriste za ispiranje očiju i protiv konjuktivitisa, a jedna od najvažnijih i najfiziološkijih primjena je u ginekologiji, jer sumpor koriguje ovulaciju i ne remeti vaginalnu floru.

Glas da žene, poslije posebnog rituala i tretmana na Ženskoj plaži, mogu izliječiti sterilitet, pročuo se po cijeloj bivšoj Jugoslaviji, pa je svake godine to kupalište sve posjećenije.

Od maja do oktobra, ovdje isključivo borave žene i tu činjenicu tradicionalno poštuju svi građani Ulcinja. Zaklonjena je borovom šumom pa se ne vidi odozgo, odnosno sa šetališne staze. Plaža je većim dijelom šljunkovita. Osim žena koje tu traže i nalaze sebi lijeka, mnogo drugih pripadnica ljepšeg pola vole taj slobodni ženski kutak, bez znatiželjnog muškog oka.

Ovo je jedinstvena plaža ne samo u Crnoj Gori nego i u svijetu, jer, kako kaže dugogodišnji zakupac Maja Marković, ima – svoju djecu! “Za ovih sedam godina, koliko smo zakupci, dobili smo četvoro djece”, ističe ona navodeći da su kupanjem u sumpornim izvorima i sunčanjem na plaži te žene uspjele da izliječe sterilitet.

A kada je riječ o ritualu, postoji vjerovanje, tačnije legenda iz 16. stoljeća koja se odnosi na čuvenog ulcinjskog gusara Ali Uručija i njegovu suprugu Sultanetu. Naime, po uzoru na ovu ženu, koju je Ali neizmjerno volio i koja takođe dugo nije mogla da ostane u drugom stanju, na plažu treba doći rano izjutra, u pratnji starije žene, koja ima “dobru ruku”. Nerotkinja neko vrijeme boravi na plaži, zatim naga ulazi u vodu i obilazi tri puta stijenu koja se nalazi na ulazu u samu pećinu, sa desne strane plaže. Nakon što prouči molitvu, ostavlja dio svoje odjeće, ali i neki dio odjeće svoga supruga, te odlazi.

Vjekovna tradicija u Ulcinju jeste da se ova voda pije, jer se vjeruje da se na taj način liječe mnoge stomačne bolesti. Takođe, mještani i turisti tu dolaze kako bi prali lice i kosu. Neki ljudi tvrde da su poslije višenedjeljnog umivanja popravili svoj vid, zaustavili opadanje kose i dobili glasovnu snagu.

Uz sumpornu vodu u Borovoj šumi, slični izvori povremeno (obično pri nailasku juga ili promjeni vremena) se javljaju u uvali Valdanos i u Limanu, na zapadnoj strani Starog grada. To ukazuje na tektonsko porijeklo ovih izvora.

Interesantno je svakako da se tokom 1979. godine, kada je Ulcinj i čitavo Primorje pogodio katastrofalni zemljotres, snažno osjećao taj karakteristični miris pokvarenih jaja ili uvelih algi.

Karamanaga, koji je bio dugogodišnji direktor ulcinjskog Doma zdravlja, smatra da Ulcinj ima ogroman potencijal za razvoj zdravstvenog turizma i da stoga treba otvoriti tri zdravstvena centra: jedan na Velikoj plaži, drugi u Borovoj šumi i treći u Valdanosu. ,,Već postoji dokumentacija za ovakav projekat. Šest prirodnih ljekovitih faktora – morska i mineralna voda, morska so, peloid, pijesak i klima, gotovo nigdje se ne nalaze na jednom mjestu kao što je to slučaj u Ulcinju”, navodi on.

Prema njegovim riječima, centar za rehabilitaciju i liječenje peloidom (ljekovitim blatom sa Solane) i pijeskom na Velikoj plaži bio bi otvorenog tipa.

,,Ovakav vid terapije bi se mogao sprovoditi tokom cijele kalendarske godine”, dodao je dr Karamanaga, koji je objavio knjigu o prirodnim faktorima liječenja u Ulcinju.

U tom kontekstu je razumljivo što je poznati ruski naučnik Pavle Apolonovič Rovinski, početkom prošlog stoljeća ustvrdio da “na cijelom Jadranu nema tako prijatnog i ljekovitog kupanja kao u Ulcinju”.

Ulcinjski peloid

Jedna nedavna naučna studija pokazala je da peloid iz ulcinjske Solane ne zaostaje kvalitetom za mineralnim blatom sa obala Mrtvog mora. Taj peloid se, inače, odavno koristi u vidu obloga od blata, maski i topikalnih preparata za tijelo, a preparati se prodaju širom svijeta. Ovo ljekovito blato nastaje dugogodišnjim taloženjem prirodnih elemenata i veoma je djelotvoran kod reumatskih i dermatoloških oboljenja. Peloid na bazenima Solane se nalazi na dubini od 1,5 m ispod površine, u sloju čija debljina iznosi i do 10 m, sa srednjom debljinom oko 3,5 m. Ulcinjski peloid koristio se u Institutu ,,Dr Simo Milošević” u Igalu.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo