Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Urbanistički horor u Krašićima

Objavljeno prije

na

Gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš nije nadležan na oko 17 odsto teritorije koja ovoj opštini, smještenoj u bokokotorskom zalivu, formalno pripada.. Ekonomski najvrednijim dijelom grada, njegovom razuđenom i atraktivnom morskom obalom, gazduje preduzeće Morsko dobro, odnosno Vlada Crne Gore. Dok predsjednik Kankaraš teatralno izvodi prvi udarac na budućem prvom golf igralištu u zemlji, planiranom na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, presijeca vrpce i vozi bicikl otvarajući prvi javni biciklistički prevoz u Crnoj Gori ili polaže kamene temeljce na nizovima istovjetnih zgrada u stambenom naselju Porto Montenegro, dotle mu vješti i moćni pripadnici crnogorskog građevinskog lobija uzurpiraju čitava naselja, potkopavaju i nasipaju more, otimajući kvadrate od zaštićenog zaliva Boke.

Polako ali sigurno opština Tivat preuzima primat od Budve u pogledu urbanističkog uništavanja prirodnih vrijednosti, neprilagođene i pretjeranje gradnje. Nakon što su oposlili turističku metropolu, investitori se okreću privlačnim neizgrađenim prostorima tivatskih naselja. U toku je nemilosrdna degradacija obale, malih uvala, lučica, prirodnih i izgrađenih plaža od Veriga do Krašića.

Najžešći napad investitora odigrava se u naseljima Krašići, Đuraševići, Bjelila, na području Solila, Radovića, lociranim u području Krtola, naspram tivatskog aerodroma.

Događaji u Krašićima dospjeli su u žižu interesovanja javnosti nakon tekstova objavljenih u listu Dan, po kojima jedan broj državnih funkcionera gradi vile na pjeni od mora, od kojih su neke temeljima zagazile u slanu morsku vodu.

Novinski tekst, međutim, ne može predstaviti razmjere ekološke katastrofe koja je zadesila ovo lijepo naselje i uski priobalni pojas ispod lokalnog puta koji vodi ka plažama Rose i Žanjice.

Obala je potpuno degradirana, tone šljunka i kamena sručene su u more. Odvija se jedan nevjerovatan zločinački poduhvat u kome vlasnici parcela povećavaju iste otimajući od mora, praveći nasipe na kojima grade svoja zdanja, terase, ponte i privatne plaže.

Betoniranje obale u Krašićima, na koje ukazuju vlasnici starog vikend naselja izgrađenog sedamdestih godina prošlog vijeka, mahom iz Beograda i Novog Sada, među kojim ima i veliki broj ruskih državljana, odvija se pod pokroviteljstvom države i Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Vlada je za ovo područje donijela Državnu studiju lokacije za sektor 29 / Krašići-Petrovići, koje se nalazi u zahvatu morskog dobra, a obuhvata 16,28 hektara naselja, obalu sa pristaništima i plažama i turistički kompleks Petrovići, na bivšoj vojnoj bazi.

Urbanističko rješenje svelo se na linearnu izgradnju uz uvažavanje interesa vlasnika parcela. Iako je ovaj prostor bio GUP-om zaštićen kao zeleni pojas, to nije smetalo Ministarstvu održivog razvoja, nosiocu izrade DSL, da isti zazida.

Ministarstvo nije ispoštovalo opredjeljenje Crne Gore, potpisnice Barselonske konvencije o zabrani gradnje u pojasu od 100 metara od obale. Ovdje su objekti postavljeni direktno u more. Za poznate vlasnike placeva ucrtani su mali porodični hoteli i turističke vile, ugostiteljski objekti, ali i stambeni kvartovi sa stanovima za tržište – takozvane zone stanovanja u ambijentalnoj cjelini!

Svoju vilu u Krašićima sagradio je Radoje Žugić, guverner Narodne banke Crne Gore.

Obložena bijelim klesanim kamenom na samoj obali mora, guvernerova vila prešla je preko planom predviđenog šetališta Lungo mare.

Rješenje o građevinskoj dozvoli za gradnju turističke vile na ime guvernera Žugića i firme DOO Stadion iz Podgorice, potpisao je ministar Predrag Sekulić. Gradi se na parceli površine 222 kvadrata koja je u katastru nepokretnosti označena kao pašnjak 4. klase.

Pašnjak bez stada zamijenila je vila sa garažom, prizemljem i spratom, površine 240 m2.

Prvi komšija crnogorskog guvernera je Miloš Medenica, sin predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koji posjeduje dvije parcele ukupne površine 160 kvadrata.

Mladi Medenica sa partnerima planira da sagradi dvije luksuzne vile na obali Krašića, na nasutom i poravnatom terenu neposredno uz more.

Građevinska dozvola koju je 5. jula ove godine potpisao agilni ministar Sekulić glasi na tri osobe – Željka Kovinića i Rada Aleksića, oba preduzetnika iz Tivta, i Miloša Medenicu. Na 660 udruženih kvadrata šuma i pašnjaka, odobrena je gradnja vila površine 439,49 m2, sa podrumom, suterenom i jednim spratom.

Zanimljivo je da je za izradu glavnog projekta vila angažovano čak šest projektnih biroa iz Podgorice, dok su guvernerovu vilu osmišljavali stručnjaci iz četiri biroa.Turistička vila ucrtana je i na placu Dragana Medenice iz Beograda, nedaleko od prezimenjaka iz Kolašina.

Na svim pomenutim parcelama upisan je teret morskog dobra, što znači da na njima nije dozvoljena gradnja objekata.U Krašićima je, međutim, sve dozvoljeno. Posjetioce bez daha ostavlja slika vandalskog uništenja obale koje izvodi firma MIKS 2006 iz Tivta, čiji je vlasnik izvjesni Saša Radović iz Bara. Na placu od 480 kvadrata Radović podiže turističku vilu i ronilački klub kojima je zazidao dobar dio obale. Kockasta ružna građevina sa četiri kaskadna nivoa sazidana je bukvalno u moru koje je nasuto tonama šljunka i kamena. Ovaj investitor, poput ostalih, proširuje svoj plac, zauzima more kako bi obezbijedio makar malo kopna ispred svojih gabaritnih objekata.

Ovakav način osvajanja mora već je viđen u Lipcima, u opštini Kotor, koji je obustavljen tek nakon pritiska javnosti i nevladinih organizacija. Izvođač radova Ranko Radulović iz Nikšića osuđen je na zatvorsku kaznu od četiri mjeseca zbog krivičnog djela „protivpravnog zauzimanja zemljišta” i „uništenja i oštećenja prirodnog dobra”. Osuđene su i odgovorne osobe u Morskom dobru čija je zakonska obaveza zaštita morskog dobra.

U Krašićima za uništenje mora i nezakonito zauzimanje prostora opet niko nije nadležan. Ni lokalna uprava u Tivtu, ni Morsko dobro iz Budve, kao ni ona tri inspektora Uprave za inspekcijske poslove iz Podgorice koji ne stižu da obiđu cijelu državu za koju su nadležni. Građevinske dozvole izdaju se bez pravila. Neke potpisuje ministar Predrag Sekulić, dok se pojedine izdaju u opštinskom Sekretarijatu za uređenje prostora.

Lokalna urpava izdala je odobrenje Željku Petkoviću iz Podgorice za gradnju vile, ogoromne građevine sa temeljima u moru i prostranom terasom koja je izgrađena nasipanjem i betoniranjem vodene površine.

Načelnica Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine u Tivtu Tanja Jelić očigledno ima moćnu podršku i jak motiv kada je izdala dozvolu za objekat kojim je prekinuta trasa planiranog šetališta, sa čijih se terasa može skočiti u more. Ogorčeni mještani tvrde da je vlasnik nasipanjem zauzeo 27 metara prirodne obale.

Plan DSL predvidio je slobodnu obalu i uz nju šetalište Lungo mare širine tri metra sa jasno naznačenim regulacionim i građevinskim linijama. Odobrenjima za gradnju koje štancuje ministar Sekulić i lokalna uprava Tivta, miniraju se ove odrednice ionako lošeg državnog planskog dokumenta.

U slučaju Krašića u svoj posao nijesu se miješali ni službenici Morskog dobra iz Budve.

Vlasnik jedne od kuća u naselju Šandor Kiš ističe, kako nekolicina privilegovanih investitora uništava prirodno dobro koje je služilo svim građanima, vlasnicima kuća i imanja u naselju. „Od nečega što je javno dobro od opšteg interesa čovjek stiče ličnu korist. Uništava obalu, šetalište, zajedničko kupalište i napravi nešto što postane isključivo njegovo. Čije je vlasništvo taj plac koji je nastao nasipanjem mora”, pita se sagovornik Monitora.

On objašnjava kako su kupci placeva u Krašićima kojih ima oko 1.000, plaćali visoku cijenu zemljišta koje je imalo slobodan prilaz moru. Oni su svojevremeno solidarno, bez ikakvog planskog dokumenta, povukli svoje kuće prema brdu kako bi omogućili izgradnju šireg puta kroz naselje. Sada se ispred njihovih kuća grade nove koje im zaklanjaju vidike, zauzimaju prirodne plaže i izgrađena kupališta i blokiraju staze ka moru.

Među graditeljima u Krašićima ima i priličan broj Rusa. Mještani su uvjereni da iza njihovih imena istaknutim na građevinskim tablama stoje neki drugi, stvarni vlasnici vila ne pjeni od mora iz redova državnog vrha Crne Gore ili njihovi bliski rođaci.

Mještani pripremaju peticiju koju je za kratko vrijeme potpisalo preko 150 vlasnika kuća koju namjeravaju uputiti nadležnim državnim institucijama sa zahtjevom da se poštuje Državna studija lokacije Krašići i spriječi degradacija prostora.

Za nauk neka im posluži primjer Budve koji pokazuje da je prostor na koji se namjeri građevinska mafija i tajkuni bliski vladajućoj koaliciji DPSDP zauvijek izgubljen.

Branka PLAMENAC

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SPOMENIK AMFILOHIJU RADOVIĆU U KOLAŠINU: Ekspresno ispunjeno obećanje Demokrata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima DPS-a. Stanovi su dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“. To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova, do kog je Monitor došao

 

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade Crne Gore u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima Demokratske partije socijalista, prije nego je ta partija izgubila vlast u ovom sjevernom gradu prije devet godina.

Po kojim kriterijumima i kako, ni poslije toliko godina nema odgovora, iako se predmet već sedam godina nalazi u Specijalnom državnom tužilaštvu. Ti stanovi su, zapravo, dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“.

To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova i stanova za službenike i namještenike, koji je sačinjen još u oktobru 2015. godine, do kojeg je Monitor  došao.

Komisiju je formirala Skupština opštine Berane  pola godine ranije, nakon što su nove lokalne vlasti, tadašnja koalicija Zdravo Berane (SNP, DF), izrekle optužbe da je raspodjelom stanova u Beranama upravljala organizovana kriminalna grupa.

Izgrađeno je i podijeljeno ukupno stotinu dvadeset stanova, ali su u fokusu istraživanja bili posebno kadrovski stanovi, njih oko pedeset, kao i jedanaest stanova koje je je dodijelio Stijepović.

Na zahtjev tadašnjeg predsjednika Vuke Golubovića (DPS), Vlada je donijela Odluku i Rješenja o dodjeli stanova u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima za 11 osoba.

„Sa razlogom se pitamo na osnovu kojih kriterijuma je donijeta Odluka o dodjeli stanova ovim licima, kada znamo da većina ima riješeno stambeno pitanje i da većina radi u organima gdje su lična primanja velika”, piše u tom izvještaju.

Objašnjeno je da se zahtjevi za rješavanje stambenih pitanja odnose na 11 zaposlenih u organima državne uprave, oblasti prosvjete, zdravstva i organima lokalne samouprave i koja zbog profesionalnog i stručnog angažmana predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u ovoj opštini.

,,Ako su stanovi dodijeljeni zaposlenim licima postavlja se pitanje, zašto je Vladin stan pripao penzioneru, kao i pojedinim licima koja ne predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u Opštini? Кao što smo i naveli Vlada dodjeljuje stanove u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima. Da su uslovi za kupovinu i više nego povoljni govori nam i podatak lica koje je ovaj stan kupilo, a što možemo zaključiti iz notarskog zapisa u kojem se konstatuje da je realna cijena stana od 63 m2 40.950,00 € i koja se po raznim osnovama (radni staž, starost objekta) umanjuje za 32.760,00 €, zatim po osnovu jednokratne uplate umanjuje se vrijednost 15%, te na kraju kupoprodajna cijena ovakvog stana je 6.961,00 eura”, navodi se u izvještaju Komisije.

Prema saznanjima do kojih je došao Monitor i ostali korisnici stanova  u učinili isto, ali se ne zna da li su kasnije te stanove preprodali i u čijem su sada vlasništvu. Komisja koja je ispitivala zakonitost raspodjele nailazila je tokom rada na raznorazne prepreke. Čak ni u upravnici ulaza na kojima se ti stanovi nalaze, nijesu dostavili odgovor ko sada stanuje u tim stanovima.

,,Od većine smo dobijali odgovore, osim od CFSSI kojem smo uporno tražili sa preko 10 poslatih dopisa i više urgencija projektnu dokumentaciju i inicijalni ugovor koji je zaključen između Opštine Berane i CFSSI. Međutim, do sačinjavanja ovog Izvještaja, odgovore nismo dobili, što navodi na sumnju da CFSSI krije dokumenta. Sa istim zahtjevom u kojem traži projektnu dokumentaciju, Кomisija se obratila izvođaču radova d.o.o MD Momo, međutim, odgovoreno nam je da je projektna dokumentacija vraćena CFSSI i da oni istu ne posjeduju. Na našu urgenciju da nam dostavi broj akta pod kojim je predata projektna dokumentacija, CFSSI nam nije dostavio odgovor. U susret nam nije izašao ni notar  Harun Adrović od kojeg smo tražili Ugovore zaključene između službenika i namještenika, kao i kadrova koji su po skupštinskim odlukama dobili stanove. Gospodin Harun Adrović nam je poslao dopis dana 28. 05. 2015. godine, u kojem nas je obavijestio da su svi Ugovori predati Opštini Berane. U Opštini se ne nalazi nijedan od traženih Ugovora. Zahtjev, a kasnije i urgenciju, poslali smo upravniku zgrade Park 7 lamele B, da nam dostavi spisak stanara,  na koje isti nije odgovarao. Obratili smo se zahtjevom EPCG AD Nikšić – Direkciji za ljudske resurse da nam dostave spisak korisnika njihovih usluga u zgradi Park 7 lamele B i C, od kojih nismo dobili odgovor”, piše između ostalog u izvještaju.

Komisija je naknadano uspjela da pronađe još pet stanova koji nijesu nigdje prikazani u raspodjeli, ali su tragovi o tome ostali u katastru. Nakon što je ovaj predmet proslijeđen Specijalnom državnom tužilaštvu prije sedam godina, jedino što se dogodilo do sada je to da su službenici tužilaštva izuzeli neke spise i  dokumentaciju. Od tada slučaj kupi prašinu.

Priča oko dodjele kadrovskih stanova u Beranama počela je 2011. godine, nakon što su na prigodnoj svečanosti direktor crnogorskog Fonda za stambeno solidarnu izgradnju Danilo Popović i sada bivši predsjednik Opštine Vuka Golubović uručili odabranim „kadrovima“ ključeve u novosagrađenim zgradama.

Prije toga, u julu 2009. godine, Golubović je kao tadašnji predsjednik Opštine, donio odluku o rješenju kadrovskih potreba.

U toj odluci je, između ostalog, precizirano da su zaposleni koji po osnovu kadrovskih potreba  riješe stambeno pitanje dužni da u Opštini Berane ostanu u radnom odnosu najmanje pet godina od dana dobijanja stana.

U Izvještaju Komisije konstatovano je, između ostalog, da su određena lica u međuvremenu prodala kadrovske stanove kupljene po povoljnim, odnosno subvencionisanim cijenama.

Opština Berane je obezbijedila i zemljište za izgradnju tri zgrade sa sto dvadeset stanova, kao i komunalnu insfrastrukturu. Opština se uz to radi subvencionisanja cijene kadrovskih stanova kreditno zadužila u visini od preko pola miliona eura i to na period od deset godina, sa kamatnom stopom od osam odsto.

U Izvještaju je još mnogo zanimljivih podataka. Tokom rada na tom Izvještaju, predsjednici komisije Vidi Ivanović (DF) prijećeno je, a ona i njena porodica doživljavali su razne neprijatnosti.

                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo