Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Urbanistički horor u Krašićima

Objavljeno prije

na

Gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš nije nadležan na oko 17 odsto teritorije koja ovoj opštini, smještenoj u bokokotorskom zalivu, formalno pripada.. Ekonomski najvrednijim dijelom grada, njegovom razuđenom i atraktivnom morskom obalom, gazduje preduzeće Morsko dobro, odnosno Vlada Crne Gore. Dok predsjednik Kankaraš teatralno izvodi prvi udarac na budućem prvom golf igralištu u zemlji, planiranom na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, presijeca vrpce i vozi bicikl otvarajući prvi javni biciklistički prevoz u Crnoj Gori ili polaže kamene temeljce na nizovima istovjetnih zgrada u stambenom naselju Porto Montenegro, dotle mu vješti i moćni pripadnici crnogorskog građevinskog lobija uzurpiraju čitava naselja, potkopavaju i nasipaju more, otimajući kvadrate od zaštićenog zaliva Boke.

Polako ali sigurno opština Tivat preuzima primat od Budve u pogledu urbanističkog uništavanja prirodnih vrijednosti, neprilagođene i pretjeranje gradnje. Nakon što su oposlili turističku metropolu, investitori se okreću privlačnim neizgrađenim prostorima tivatskih naselja. U toku je nemilosrdna degradacija obale, malih uvala, lučica, prirodnih i izgrađenih plaža od Veriga do Krašića.

Najžešći napad investitora odigrava se u naseljima Krašići, Đuraševići, Bjelila, na području Solila, Radovića, lociranim u području Krtola, naspram tivatskog aerodroma.

Događaji u Krašićima dospjeli su u žižu interesovanja javnosti nakon tekstova objavljenih u listu Dan, po kojima jedan broj državnih funkcionera gradi vile na pjeni od mora, od kojih su neke temeljima zagazile u slanu morsku vodu.

Novinski tekst, međutim, ne može predstaviti razmjere ekološke katastrofe koja je zadesila ovo lijepo naselje i uski priobalni pojas ispod lokalnog puta koji vodi ka plažama Rose i Žanjice.

Obala je potpuno degradirana, tone šljunka i kamena sručene su u more. Odvija se jedan nevjerovatan zločinački poduhvat u kome vlasnici parcela povećavaju iste otimajući od mora, praveći nasipe na kojima grade svoja zdanja, terase, ponte i privatne plaže.

Betoniranje obale u Krašićima, na koje ukazuju vlasnici starog vikend naselja izgrađenog sedamdestih godina prošlog vijeka, mahom iz Beograda i Novog Sada, među kojim ima i veliki broj ruskih državljana, odvija se pod pokroviteljstvom države i Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Vlada je za ovo područje donijela Državnu studiju lokacije za sektor 29 / Krašići-Petrovići, koje se nalazi u zahvatu morskog dobra, a obuhvata 16,28 hektara naselja, obalu sa pristaništima i plažama i turistički kompleks Petrovići, na bivšoj vojnoj bazi.

Urbanističko rješenje svelo se na linearnu izgradnju uz uvažavanje interesa vlasnika parcela. Iako je ovaj prostor bio GUP-om zaštićen kao zeleni pojas, to nije smetalo Ministarstvu održivog razvoja, nosiocu izrade DSL, da isti zazida.

Ministarstvo nije ispoštovalo opredjeljenje Crne Gore, potpisnice Barselonske konvencije o zabrani gradnje u pojasu od 100 metara od obale. Ovdje su objekti postavljeni direktno u more. Za poznate vlasnike placeva ucrtani su mali porodični hoteli i turističke vile, ugostiteljski objekti, ali i stambeni kvartovi sa stanovima za tržište – takozvane zone stanovanja u ambijentalnoj cjelini!

Svoju vilu u Krašićima sagradio je Radoje Žugić, guverner Narodne banke Crne Gore.

Obložena bijelim klesanim kamenom na samoj obali mora, guvernerova vila prešla je preko planom predviđenog šetališta Lungo mare.

Rješenje o građevinskoj dozvoli za gradnju turističke vile na ime guvernera Žugića i firme DOO Stadion iz Podgorice, potpisao je ministar Predrag Sekulić. Gradi se na parceli površine 222 kvadrata koja je u katastru nepokretnosti označena kao pašnjak 4. klase.

Pašnjak bez stada zamijenila je vila sa garažom, prizemljem i spratom, površine 240 m2.

Prvi komšija crnogorskog guvernera je Miloš Medenica, sin predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koji posjeduje dvije parcele ukupne površine 160 kvadrata.

Mladi Medenica sa partnerima planira da sagradi dvije luksuzne vile na obali Krašića, na nasutom i poravnatom terenu neposredno uz more.

Građevinska dozvola koju je 5. jula ove godine potpisao agilni ministar Sekulić glasi na tri osobe – Željka Kovinića i Rada Aleksića, oba preduzetnika iz Tivta, i Miloša Medenicu. Na 660 udruženih kvadrata šuma i pašnjaka, odobrena je gradnja vila površine 439,49 m2, sa podrumom, suterenom i jednim spratom.

Zanimljivo je da je za izradu glavnog projekta vila angažovano čak šest projektnih biroa iz Podgorice, dok su guvernerovu vilu osmišljavali stručnjaci iz četiri biroa.Turistička vila ucrtana je i na placu Dragana Medenice iz Beograda, nedaleko od prezimenjaka iz Kolašina.

Na svim pomenutim parcelama upisan je teret morskog dobra, što znači da na njima nije dozvoljena gradnja objekata.U Krašićima je, međutim, sve dozvoljeno. Posjetioce bez daha ostavlja slika vandalskog uništenja obale koje izvodi firma MIKS 2006 iz Tivta, čiji je vlasnik izvjesni Saša Radović iz Bara. Na placu od 480 kvadrata Radović podiže turističku vilu i ronilački klub kojima je zazidao dobar dio obale. Kockasta ružna građevina sa četiri kaskadna nivoa sazidana je bukvalno u moru koje je nasuto tonama šljunka i kamena. Ovaj investitor, poput ostalih, proširuje svoj plac, zauzima more kako bi obezbijedio makar malo kopna ispred svojih gabaritnih objekata.

Ovakav način osvajanja mora već je viđen u Lipcima, u opštini Kotor, koji je obustavljen tek nakon pritiska javnosti i nevladinih organizacija. Izvođač radova Ranko Radulović iz Nikšića osuđen je na zatvorsku kaznu od četiri mjeseca zbog krivičnog djela „protivpravnog zauzimanja zemljišta” i „uništenja i oštećenja prirodnog dobra”. Osuđene su i odgovorne osobe u Morskom dobru čija je zakonska obaveza zaštita morskog dobra.

U Krašićima za uništenje mora i nezakonito zauzimanje prostora opet niko nije nadležan. Ni lokalna uprava u Tivtu, ni Morsko dobro iz Budve, kao ni ona tri inspektora Uprave za inspekcijske poslove iz Podgorice koji ne stižu da obiđu cijelu državu za koju su nadležni. Građevinske dozvole izdaju se bez pravila. Neke potpisuje ministar Predrag Sekulić, dok se pojedine izdaju u opštinskom Sekretarijatu za uređenje prostora.

Lokalna urpava izdala je odobrenje Željku Petkoviću iz Podgorice za gradnju vile, ogoromne građevine sa temeljima u moru i prostranom terasom koja je izgrađena nasipanjem i betoniranjem vodene površine.

Načelnica Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine u Tivtu Tanja Jelić očigledno ima moćnu podršku i jak motiv kada je izdala dozvolu za objekat kojim je prekinuta trasa planiranog šetališta, sa čijih se terasa može skočiti u more. Ogorčeni mještani tvrde da je vlasnik nasipanjem zauzeo 27 metara prirodne obale.

Plan DSL predvidio je slobodnu obalu i uz nju šetalište Lungo mare širine tri metra sa jasno naznačenim regulacionim i građevinskim linijama. Odobrenjima za gradnju koje štancuje ministar Sekulić i lokalna uprava Tivta, miniraju se ove odrednice ionako lošeg državnog planskog dokumenta.

U slučaju Krašića u svoj posao nijesu se miješali ni službenici Morskog dobra iz Budve.

Vlasnik jedne od kuća u naselju Šandor Kiš ističe, kako nekolicina privilegovanih investitora uništava prirodno dobro koje je služilo svim građanima, vlasnicima kuća i imanja u naselju. „Od nečega što je javno dobro od opšteg interesa čovjek stiče ličnu korist. Uništava obalu, šetalište, zajedničko kupalište i napravi nešto što postane isključivo njegovo. Čije je vlasništvo taj plac koji je nastao nasipanjem mora”, pita se sagovornik Monitora.

On objašnjava kako su kupci placeva u Krašićima kojih ima oko 1.000, plaćali visoku cijenu zemljišta koje je imalo slobodan prilaz moru. Oni su svojevremeno solidarno, bez ikakvog planskog dokumenta, povukli svoje kuće prema brdu kako bi omogućili izgradnju šireg puta kroz naselje. Sada se ispred njihovih kuća grade nove koje im zaklanjaju vidike, zauzimaju prirodne plaže i izgrađena kupališta i blokiraju staze ka moru.

Među graditeljima u Krašićima ima i priličan broj Rusa. Mještani su uvjereni da iza njihovih imena istaknutim na građevinskim tablama stoje neki drugi, stvarni vlasnici vila ne pjeni od mora iz redova državnog vrha Crne Gore ili njihovi bliski rođaci.

Mještani pripremaju peticiju koju je za kratko vrijeme potpisalo preko 150 vlasnika kuća koju namjeravaju uputiti nadležnim državnim institucijama sa zahtjevom da se poštuje Državna studija lokacije Krašići i spriječi degradacija prostora.

Za nauk neka im posluži primjer Budve koji pokazuje da je prostor na koji se namjeri građevinska mafija i tajkuni bliski vladajućoj koaliciji DPSDP zauvijek izgubljen.

Branka PLAMENAC

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo