DRUŠTVO
Urbanistički horor u Krašićima

Objavljeno prije
13 godinana
Objavio:
Monitor online
Gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš nije nadležan na oko 17 odsto teritorije koja ovoj opštini, smještenoj u bokokotorskom zalivu, formalno pripada.. Ekonomski najvrednijim dijelom grada, njegovom razuđenom i atraktivnom morskom obalom, gazduje preduzeće Morsko dobro, odnosno Vlada Crne Gore. Dok predsjednik Kankaraš teatralno izvodi prvi udarac na budućem prvom golf igralištu u zemlji, planiranom na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, presijeca vrpce i vozi bicikl otvarajući prvi javni biciklistički prevoz u Crnoj Gori ili polaže kamene temeljce na nizovima istovjetnih zgrada u stambenom naselju Porto Montenegro, dotle mu vješti i moćni pripadnici crnogorskog građevinskog lobija uzurpiraju čitava naselja, potkopavaju i nasipaju more, otimajući kvadrate od zaštićenog zaliva Boke.
Polako ali sigurno opština Tivat preuzima primat od Budve u pogledu urbanističkog uništavanja prirodnih vrijednosti, neprilagođene i pretjeranje gradnje. Nakon što su oposlili turističku metropolu, investitori se okreću privlačnim neizgrađenim prostorima tivatskih naselja. U toku je nemilosrdna degradacija obale, malih uvala, lučica, prirodnih i izgrađenih plaža od Veriga do Krašića.
Najžešći napad investitora odigrava se u naseljima Krašići, Đuraševići, Bjelila, na području Solila, Radovića, lociranim u području Krtola, naspram tivatskog aerodroma.
Događaji u Krašićima dospjeli su u žižu interesovanja javnosti nakon tekstova objavljenih u listu Dan, po kojima jedan broj državnih funkcionera gradi vile na pjeni od mora, od kojih su neke temeljima zagazile u slanu morsku vodu.
Novinski tekst, međutim, ne može predstaviti razmjere ekološke katastrofe koja je zadesila ovo lijepo naselje i uski priobalni pojas ispod lokalnog puta koji vodi ka plažama Rose i Žanjice.
Obala je potpuno degradirana, tone šljunka i kamena sručene su u more. Odvija se jedan nevjerovatan zločinački poduhvat u kome vlasnici parcela povećavaju iste otimajući od mora, praveći nasipe na kojima grade svoja zdanja, terase, ponte i privatne plaže.
Betoniranje obale u Krašićima, na koje ukazuju vlasnici starog vikend naselja izgrađenog sedamdestih godina prošlog vijeka, mahom iz Beograda i Novog Sada, među kojim ima i veliki broj ruskih državljana, odvija se pod pokroviteljstvom države i Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Vlada je za ovo područje donijela Državnu studiju lokacije za sektor 29 / Krašići-Petrovići, koje se nalazi u zahvatu morskog dobra, a obuhvata 16,28 hektara naselja, obalu sa pristaništima i plažama i turistički kompleks Petrovići, na bivšoj vojnoj bazi.
Urbanističko rješenje svelo se na linearnu izgradnju uz uvažavanje interesa vlasnika parcela. Iako je ovaj prostor bio GUP-om zaštićen kao zeleni pojas, to nije smetalo Ministarstvu održivog razvoja, nosiocu izrade DSL, da isti zazida.
Ministarstvo nije ispoštovalo opredjeljenje Crne Gore, potpisnice Barselonske konvencije o zabrani gradnje u pojasu od 100 metara od obale. Ovdje su objekti postavljeni direktno u more. Za poznate vlasnike placeva ucrtani su mali porodični hoteli i turističke vile, ugostiteljski objekti, ali i stambeni kvartovi sa stanovima za tržište – takozvane zone stanovanja u ambijentalnoj cjelini!
Svoju vilu u Krašićima sagradio je Radoje Žugić, guverner Narodne banke Crne Gore.
Obložena bijelim klesanim kamenom na samoj obali mora, guvernerova vila prešla je preko planom predviđenog šetališta Lungo mare.
Rješenje o građevinskoj dozvoli za gradnju turističke vile na ime guvernera Žugića i firme DOO Stadion iz Podgorice, potpisao je ministar Predrag Sekulić. Gradi se na parceli površine 222 kvadrata koja je u katastru nepokretnosti označena kao pašnjak 4. klase.
Pašnjak bez stada zamijenila je vila sa garažom, prizemljem i spratom, površine 240 m2.
Prvi komšija crnogorskog guvernera je Miloš Medenica, sin predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koji posjeduje dvije parcele ukupne površine 160 kvadrata.
Mladi Medenica sa partnerima planira da sagradi dvije luksuzne vile na obali Krašića, na nasutom i poravnatom terenu neposredno uz more.
Građevinska dozvola koju je 5. jula ove godine potpisao agilni ministar Sekulić glasi na tri osobe – Željka Kovinića i Rada Aleksića, oba preduzetnika iz Tivta, i Miloša Medenicu. Na 660 udruženih kvadrata šuma i pašnjaka, odobrena je gradnja vila površine 439,49 m2, sa podrumom, suterenom i jednim spratom.
Zanimljivo je da je za izradu glavnog projekta vila angažovano čak šest projektnih biroa iz Podgorice, dok su guvernerovu vilu osmišljavali stručnjaci iz četiri biroa.Turistička vila ucrtana je i na placu Dragana Medenice iz Beograda, nedaleko od prezimenjaka iz Kolašina.
Na svim pomenutim parcelama upisan je teret morskog dobra, što znači da na njima nije dozvoljena gradnja objekata.U Krašićima je, međutim, sve dozvoljeno. Posjetioce bez daha ostavlja slika vandalskog uništenja obale koje izvodi firma MIKS 2006 iz Tivta, čiji je vlasnik izvjesni Saša Radović iz Bara. Na placu od 480 kvadrata Radović podiže turističku vilu i ronilački klub kojima je zazidao dobar dio obale. Kockasta ružna građevina sa četiri kaskadna nivoa sazidana je bukvalno u moru koje je nasuto tonama šljunka i kamena. Ovaj investitor, poput ostalih, proširuje svoj plac, zauzima more kako bi obezbijedio makar malo kopna ispred svojih gabaritnih objekata.
Ovakav način osvajanja mora već je viđen u Lipcima, u opštini Kotor, koji je obustavljen tek nakon pritiska javnosti i nevladinih organizacija. Izvođač radova Ranko Radulović iz Nikšića osuđen je na zatvorsku kaznu od četiri mjeseca zbog krivičnog djela „protivpravnog zauzimanja zemljišta” i „uništenja i oštećenja prirodnog dobra”. Osuđene su i odgovorne osobe u Morskom dobru čija je zakonska obaveza zaštita morskog dobra.
U Krašićima za uništenje mora i nezakonito zauzimanje prostora opet niko nije nadležan. Ni lokalna uprava u Tivtu, ni Morsko dobro iz Budve, kao ni ona tri inspektora Uprave za inspekcijske poslove iz Podgorice koji ne stižu da obiđu cijelu državu za koju su nadležni. Građevinske dozvole izdaju se bez pravila. Neke potpisuje ministar Predrag Sekulić, dok se pojedine izdaju u opštinskom Sekretarijatu za uređenje prostora.
Lokalna urpava izdala je odobrenje Željku Petkoviću iz Podgorice za gradnju vile, ogoromne građevine sa temeljima u moru i prostranom terasom koja je izgrađena nasipanjem i betoniranjem vodene površine.
Načelnica Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine u Tivtu Tanja Jelić očigledno ima moćnu podršku i jak motiv kada je izdala dozvolu za objekat kojim je prekinuta trasa planiranog šetališta, sa čijih se terasa može skočiti u more. Ogorčeni mještani tvrde da je vlasnik nasipanjem zauzeo 27 metara prirodne obale.
Plan DSL predvidio je slobodnu obalu i uz nju šetalište Lungo mare širine tri metra sa jasno naznačenim regulacionim i građevinskim linijama. Odobrenjima za gradnju koje štancuje ministar Sekulić i lokalna uprava Tivta, miniraju se ove odrednice ionako lošeg državnog planskog dokumenta.
U slučaju Krašića u svoj posao nijesu se miješali ni službenici Morskog dobra iz Budve.
Vlasnik jedne od kuća u naselju Šandor Kiš ističe, kako nekolicina privilegovanih investitora uništava prirodno dobro koje je služilo svim građanima, vlasnicima kuća i imanja u naselju. „Od nečega što je javno dobro od opšteg interesa čovjek stiče ličnu korist. Uništava obalu, šetalište, zajedničko kupalište i napravi nešto što postane isključivo njegovo. Čije je vlasništvo taj plac koji je nastao nasipanjem mora”, pita se sagovornik Monitora.
On objašnjava kako su kupci placeva u Krašićima kojih ima oko 1.000, plaćali visoku cijenu zemljišta koje je imalo slobodan prilaz moru. Oni su svojevremeno solidarno, bez ikakvog planskog dokumenta, povukli svoje kuće prema brdu kako bi omogućili izgradnju šireg puta kroz naselje. Sada se ispred njihovih kuća grade nove koje im zaklanjaju vidike, zauzimaju prirodne plaže i izgrađena kupališta i blokiraju staze ka moru.
Među graditeljima u Krašićima ima i priličan broj Rusa. Mještani su uvjereni da iza njihovih imena istaknutim na građevinskim tablama stoje neki drugi, stvarni vlasnici vila ne pjeni od mora iz redova državnog vrha Crne Gore ili njihovi bliski rođaci.
Mještani pripremaju peticiju koju je za kratko vrijeme potpisalo preko 150 vlasnika kuća koju namjeravaju uputiti nadležnim državnim institucijama sa zahtjevom da se poštuje Državna studija lokacije Krašići i spriječi degradacija prostora.
Za nauk neka im posluži primjer Budve koji pokazuje da je prostor na koji se namjeri građevinska mafija i tajkuni bliski vladajućoj koaliciji DPSDP zauvijek izgubljen.
Branka PLAMENAC
ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor
Komentari
DRUŠTVO
PLAŽE IZMEĐU PROFITA I JAVNOG DOBRA: Privatne tvrdjave koncesionara

Objavljeno prije
4 danana
5 Jula, 2025
Crnogorske plaže i kupališta postale su unosna privredna zona. Vlada Crne Gore zacrtala je da u ovogodišnjoj turističkoj sezoni od iznajmljivanja atraktivnih plaža i kupališta zaradi oko 35 miliona eura. U tom opredjeljenju Vlade izgubio se interes građana
Crnogorska obala raspolaže sa 73 kilometra prirodnih pješčanih plaža koje privlače turiste iz zemalja širom svijeta. Atraktivne plaže koje su ranije tokom ljetnih mjeseci bile simbol odmora i slobodnog uživanja u suncu i moru, ubrzano gube autentičnost. Mnoge od njih gube prirodne odlike i dostupnost, zbog prekomjerne ekspolatacije, betoniranja, postavljanja ležaljki, suncobrana, plažnih barova, diskoteka, restorana i drugih sadržaja.
Stari problem koji je ove turističke sezone vidno eskalirao.
Na plažama vlada haos, od plažnog mobilijara na gotovo svim javnim plažama pijesak se više i ne vidi. U susret ljetu i nastojanju da se za tri mjeseca zaradi što više, ugovorne obaveze zakupaca i koncesionara plaža i kupališta sve se manje poštuju. Korišćenje i uređenost plaža u skladu sa Zakonom o morskom dobru i planskim dokumentima Javnog preduzeća Morsko dobro i njihova zagarantovana dostupnost svima, građanima Crne Gore i turistima, više nije obavezujuće ni za koga.
Crnogorske plaže i kupališta postale su unosna privredna zona. Iz sezone u sezonu pretvaraju se u privatne tvrđave koncesionara koji od javnog dobra, zanemarujući javni interes, ubiraju značajan profit. Vlada Crne Gore zacrtala je da u ovogodišnjoj turističkoj sezoni od iznajmljivanja atraktivnih plaža i kupališta zaradi oko 35 miliona eura. U tom opredeljenju Vlade izgubio se interes građana.
Obala Crnogorskog primorja koja je nacionalno dobro, postala je puki privredni resurs za privilegovane, koji na duži niz godina drže plaže kao porodično nasleđe.
Gotovo cijeli plažni pojas Crnogorskog primorja, najkvalitetniji djelovi dugih šljunkovitih plaža, pokriven je komercijalnim sadržajima, nepreglednim šarenim ležaljkama i suncobranima, plastičnim pješačkima stazama kojima su omeđeni kvartovi koji liče na sobe za ležanje. Obaveza zakupaca da ostave polovinu zakupljenih kvadrata bez plažnog mobilijara, na koje posjetioci mogu doći sa svojim peškirima, ne poštuje se gotovo nigdje. Pored toga, zakupci samovoljno proširuju zone koje koriste na djelove pješčanih površina koje nisu zakupili, što je bila uobičajena praksa na ulcinjskoj Velikoj plaži kao i na budvanskom Jazu.
Onima koji ne žele da plaćaju preskupe plažne komplete ležaljki i suncobrana, ostavljeni su kamenjari i nepristupačni djelovi obale da na njima uživaju..Gosti sa peškirima guraju se po ćoškovima plaža, dok centralnim djelovima dominiraju koktel barovi, DJ pultovi ili VIP zone, na kojima cijene plažnih kompleta dostižu vrtoglave cijene od 210 pa do 1.000 eura.
„Kupališta su javna i moraju biti dostupna svima. Ukoliko nijesu hotleska, 50% kupališta mora da bude oslobođeno za korišćenje bez plažnog mobilijara. Ukoliko je hotelsko kupalište, može se koristiti plažni mobilijar na 100% kupališta, međutim ispred svakog kupališta, tj. na ulazu, stoji skica koja predviđa gdje se plažni mobilijar može postaviti a ugovorom o zakupu se definiše koliko tačno ležaljki i suncobrana se može postaviti“, navodi se u Zakonu o morskom dobru.
Međutim, u praksi to izgleda drugačije. Na plažama, hotelskim ili javnim, standardi o broju kompleta na određenoj površini ili kvadratima potrebnim za jedan plažni komplet, uopšte se ne poštuju. Ležaljke i suncobrani poređani su gusto jedni do drugih, tako da se čini da su svi prisutni tu zajedno, kao na porodičnom letovanju.
Takođe, obavezni slobodni pojasevi nisu nigdje jasno obilježeni niti ih zakupci održavaju. Pravo na zauzimanje dijela javne plaže posmatra se kao luksuz jer zakupci nameću trend, ako želiš luksuz – onda plati.
Betoniranje obalnog pojasa već je ustanovljena praksa. Devastacija prostora morskog dobra ove godine bila je najveća u okolini Svetog Stefana, na plažama Crvena glavica i Galija. Na ovim lokacijama, na prirodnim uvalama, desila se besprizorna betonizacija obale, izgradnja niza čvrstih objekata, restorana, kućica za plažne rekvizite, lukobrana… U JPMD reagovali su uobičajeno, tek kada je betoniranje završeno.
U Javnom preduzeću Morsko dobro ponašaju se kao nijemi posmatrači situacije na plažama. Nadležne inspekcijske i komunalne službe ne reaguju ili se uopšte ne pojavljuju, te se zakupci osjećaju slobodno da ignorišu uslove zakupa plažnih površina i na zakupljenom atraktivnom prostoru rade šta im je volja.
Na većim, posjećenijim plažama, poput Slovenske plaže u Budvi, plaže Jaz ili Bečići, funkcionišu pravi ugostiteljski objekti, restorani, sazidani na betonskim podlogama, koji posluju u režimu privremenih objekata, iako to nijesu.
Postavlja se pitanje zašto neko javno preduzeće čiji je osnivač Vlada Crne Gore ne štiti javni interes. Čiji je interes da se plažni pojas Crnogorskog primorja komercijalizuje do te mjere, da prelazi u tihu privatizaciju obale. To se moglo zaključiti i po ishodu nedavnih javnih poziva za zakup crnogorskih plaža koje su pratile mnogobrojne manipulacije. Stari, odnosno stalni, tradicionalni zakupci po pravilu nude astronomske iznose novca na ime godišnjeg zakupa koje kasnije povlače i uz bodni sistem dobijaju tendere po početnim cijenama.
Ideja o osnivanju javnih plaža koje bi bile dostupne svima bez ikakvih uslovljavanja, posebno građanima Crne Gore kao i izdavaocima privatnog smještaja i njihovim gostima, nije realizovana. Sa rijetkim izuzecima od dvije ili tri plažice na cijeloj Budvanskoj rivijeri, na primejr, koja ostvaruje gotovo 50 odsto ukupnog turističkog prometa u zemlji.
Status javnih, slobodnih plaža, iznenada su dobile najatraktivnije tri plaže na Crnogorskom primorju, hotelska plaža Svetog Stefana, velika miločerska i Kraljičina plaža u Miločeru. Ovo je peta turistička sezona u kojoj gosti i mještani nesmetano koriste plaže koje decenijama nisu mogli.
Peto je ljeto koje grad hotel Sveti Stefan i vila Miločer dočekuju zatvorenih škura i gvozdenih kapija. Zakupac elitnih hotela kompanija Adriatic properties i država Crna Gora podnijeli su međusobne tužbe zbog nepoštovanja ugovora o zakupu, u arbitražnom postupku koji se vodi pred sudom u Londonu.
Dok se čeka sudski epilog, poznate plaže dostupne su svima, ali o njihovom održavanju i komunalnom redu niko ne brine, ni zakupac, Opština Budva ili Morsko dobro. Na plažama nema mobilijara, nema vode ni tuševa ni toaleta. Sve izgleda napušteno.
Gdje nema ličnog interesa nema ni brige o prirodnim dobrima turističke destinacije.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
JAVAŠLUK U JAVNIM SERVISIMA: Nagrade i kazne za (ne)poslušne

Objavljeno prije
2 sedmicena
27 Juna, 2025
Nadležni su utvrdili nepravilnosti u poslovanju RTV Podgorica i Radio-televiziji Crne Gore, uglavnom u vezi sa varijabilama i visinama plata. Istovremeno, pljušte otkazi članovima sindikata i nepodobnima
Protekle sedmice više se informisalo o poslovanju i malverzacijama u crnogorskim medijima koji se finansiraju iz džepova građana, nego što su nas oni informisali. Stare prakse se ponavljaju, podobni medijski radnici napreduju, nepodobni se sklanjaju gdje nikom ne smetaju, dok građani umjesto da budu informisani, najčešće bivaju deziformisani i zbunjeni.
Počelo je sa Gradskom.U izvještaju Državne revizorske televizije (DRI) utvrđen je niz nepravilnosti, zbog čega je nadležni kolegijum DRI dao uslovno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i negativno na pravilnost poslovanja Gradske RTV.
Izvršni direktor lokalnog javnog emitera Vladimir Otašević isplaćivao je tokom prošle godine varijabilni dio zarade zaposlenima, a da za to nije imao saglasnost nadležnih, stoji, pored ostalog, u izvještaju. To lokalno preduzeće revizorima nije omogućilo ni uvid u ugovor o radu Otaševića, kao ni rješenje o njegovoj zaradi, niti propratnu dokumentaciju u vezi sa konkursom za izvršnog direktora.
“Društvo je tokom godine isplaćivalo zaposlenima naknade po osnovu rezultata rada. Isplate su se vršile uz pisanu odluku izvršnog direktora. Shodno čl 21 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, uslovi i način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade za zaposlene u ustanovi čiji je osnivač lokalna samouprava utvrđuju se aktom nadležnog organa ovih pravnih lica uz saglasnost Vlade, po pribavljenom mišljenju Ministarstva. Društvo prilikom isplate nije imalo saglasnost, već je na osnovu odluka koje je donosio izvršni direktor isplaćivalo varijabile zaposlenima”, ističe se u izvještaju.
U izvještaju se navodi i da je u Gradskoj RTV 99 zaposlenih na neodređeno i devet na određeno vrijeme. U Sektoru programa zaposleno je više nego što je previđeno aktima. Gradska RTV, ističu revizori, ima potpisan sporazum o ustupanju radnika sa Agencijom za privremeno zapošljavanje, po kojem je tokom 2024. bilo ustupljeno šest zaposlenih: tri novinara, jedan autor emisije, jedan realizator programa i jedan novinar – reporter.
Kad je u pitanju korišćenje službenih vozila, revizor notira da Pravilnikom o uslovima i načinu korišćenja nije određen limit potrošnje goriva. Upozoravaju na to da Gradska RTV nije donijela pisani dokument, kojim se odobrava pravo zaposlenog na usluge korišćenja goriva, a revizorima nije predstavljeno ni odobrenje o upotrebi kartice za točenje goriva.
Upravo je zbog navodnog nezakonitog točenja goriva došlo do otkaza predsjedniku Sindikata Gradske RTV Milanu Nikčeviću i javnog sukoba Otaševića sa Sindikatom medija Crne Gore. Nakon što je sindikat tražio da Savjet Radio-televizije Podgorica razriješi izvršnog direktora, Otašević je optužio lidere sidnikata Radomira Kračkovića i Marijanu Camović da su pokušali da izvrše pritisak na njega kako ne bi otpustio Nikčevića.
“Nikčević je, nakon što je pokrenut postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti, kontaktirao Kračkovića i Camovićevu, koji su potom pokrenuli neviđen pritisak na mene da se on vrati na posao… Čelnici Sindikata medija ne bi trebali da koriste svoje funkcije da preko njih traže, bez valjanog osnova, otkaze za zaposlene u medijima, pa i za izvršne direktore, koji nisu bliski njihovim poslodavcima, dok sa druge strane traže zaštitu za zaposlene, koji vrijeđaju i pozivaju na fizički obračun svoje kolege na radnom mjestu, a pri tom i nezakonito troše gorivo na račun građana Crne Gore ”, kazao je Otašević.
U regovanju SMCG naveli su da je Otašević iznio niz neistina o Sindikatu u pokušaju da skrene pažnju sa sopstvenog nezakonitog poslovanja. Saopštili su da zakonito pomažu predsjedniku Sindikata RTV Podgorica Milanu Nikčeviću, koji je nezakonito dobio otkaz.
„Otaševićevu krupnu neistinu da smo “vršili pritisak” na njega da promijeni odluku o otkazu tokom sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem nećemo ni da komentarišemo. Samo ćemo podsjetiti da su i njegovi šefovi pravne i finansijske službe Relja Stamatović i Nemanja Vešović na istom sastanku jasno rekli da otkaz Nikčeviću nije smio da se desi“, navodi SMCG u saopštenju.
Sindikat tvrdi da su tražili od Savjeta RTV Podgorica da smijeni Otaševića zbog toga što u kontinuitetu nezakonito posluje, te da on zbog toga objavljuje ovakva reagovanja, „ jer zna da za to postoje dokazi“.
Za nepravilnosti koje je utvrdila DRI, Otašević kaže da je riječ o praksi koju je ustanovila prethodna uprava, dok se on cijelo vrijeme trudi da to ispravi.
„Nije Gradska TV pod rukovodstvom Otaševića prekršila sedam zakona tokom 2024. godine, već su se navedeni zakoni kršili od samog osnivanja televizije. Kao novi izvršni direktor, u 2024. godini, pored mnoštva problema u programsko-produkcionom sektoru, očekivao sam da se poštuju zakonska i podzakonska akta, ne dovodeći u pitanje i sumnju u savjestan rad svih službi i sektora u preduzeću. Sve i da sam očekivao, ispravljanje svih tih stvari kroz period od godinu dana, kosi se sa zakonima fizike“, saopštio je.
Probleme sa sindikatom imao i je i direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić. On je uručio otkaz nagrađivanoj dopisnici iz Herceg Novog Nevenki Macan. Iz Sindikata zaposlenih RTCG su dodali da Macan kaže da se “usprotivila potpuno nelogičnom i neproduktivnom načinu da se organizuje posao tako što će se četvoro zaposlenih iz Herceg Novog koji su u ovom dopisništvu radili dvadeset i više godina, prebaciti da rade u Tivat”. Zbog toga je pisala članovima Savjeta i generalnom direktoru RTCG.
„Ovo je scenario koji se priprema za neistomišljenike. Mnogim članovima našeg sindikata ovih se dana ‘pakuju’ otkazi. Razlog – imamo svoj stav, mislimo svojom glavom, istupamo javno i preispitujemo razne sporne odluke generalnog direktora. Naši članovi su mobingovani, izloženi svakodnevnim pritiscima, otvorenim i prikrivenim prijetnjama, porukama da će biti raspoređeni na druga radna mjesta. Kazneni putevi ovih dana vode od televizije ka portalu i radiju. Ili ka – otkazu”, piše u saopštenju.
Dok je DRI utvrdila nepravilnostu u vezi sa RTV Podgorica, za RTCG je to učinilo Ministarstvo finansija. Cijela priča isplivala je nakon javnog sukoba Raonića i sindikata nacionalnog javnog servisa oko granskog kolektivnog ugovora, koji članovi tog tijela odbijaju da potpišu.
“Tvrdnje da su najveće zarade u RTCG ujedno i najnezakonitije u tom mediju koji zapošljava oko 800 ljudi, a koje uporno iznosim četiri godine, su još jednom potvrđene mišljenjem Ministarstva finansija koje je jasno reklo da generalni direktor i trojica njegovih pomoćnika sami sebi određuju koliko im je dovoljno, ne osvrćući se na zakone. Ono što je Ministarstvo i ovaj put preskočilo da kaže je šta će oni, kao nadležni za racionalno trošenje i brigu o državnom novcu, da urade po tom pitanju i kako će i kad da zaustave nezakonito otimanje javnog novca”, rekla je Marijana Camović Veličković iz SMCG.
Predsjednica Sindikata zaposlenih Jadranka Drobnjak kazala je da predlogom Kolektivnog ugovora koji im je neprihvatljiv srednjoškolci ne dobijaju povećanje plata. “Većina visokoškolaca dobija od 60 do 80 eura, dok rukovodioci koji već imaju četvorocifrenu platu dobijaju 200 i više eura. Time većina zaposlenih u RTCG-u, među njima i oni koji svakodnevno stvaraju programski sadržaj, i dalje ostaju u zoni državnog minimalca”, kazala je Drobnjak.
Raonić tvri da nijesu tačne tvrdnje Sindikata da 80 odsto zaposlenih prima minimalac. Istakao je da je menadžment inicirao usvajanje Granskog kolektivnog ugovora.
“Koje opstruira upravo Sindikat medija koji čine uglavnom zaposleni ili ljudi koji su u uredništvu u Vijestima. Imamo apsurdnu situaciju da poslodavac želi da budu plaćeni rad nedeljom, praznicima i tako dalje… Što se tiče zaposlenih u RTCG, 90 familija će dobiti stanove. Povećanja plata koje smo predložili bi bila značajno iznad republičkog prosjeka”, kazao je on.
Dok Otaševiću padaju na sudu nezakoniti otkazi, Raoniću svako malo sud odlučuje da ne bi smio biti na pozciji generalnog direktora. Trenutno je pred sudom aktivan postupak protiv članova Savjeta koji uporno ignorišu odluku suda i ponovo biraju Raonića.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
KOJE FAKULTETE UPISUJU CRNOGORSKI STUDENTI: Priprema za državni posao

Objavljeno prije
3 sedmicena
20 Juna, 2025
Privredna udruženja ukazuju da se nastavlja prekomjerno školovanje kadra u društvenim i humanističkim naukama, dok nedostaju stručnjaci iz tehničkih, ICT i STEM oblasti. Tvrde da upisna politika nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa realnim potrebama tržišta rada
Za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2025/2026. godinu na Univerzitetu Crne Gore (UCG) predloženo je 3.311 mjesta na budžetu, 1.225 mjesta na postdiplomske specijalističke studije i 2.010 mjesta za dvogodišnje master studije, saopšteno je iz UCG. Očekuje se da nakon Vladine odluke bude raspisan konkurs za upis na osnovne studije.
,,U narednu studijsku godinu planiran je upis brucoša na 19 organizacionih jedinica. U ponudi imamo 67 studijskih programa”, kazali su Monitoru iz UCG. Naglašavaju da se veliko interesovanje bilježi gotovo na svim organizacionim jedinicama, posebno za studijske programe koji već godinama u prvom upisnom roku budu potpuno popunjeni. ,,Pored prirodnih i tehničkih nauka (IT smjerovi, medicina, arhitektura i srodne discipline) veliko je interesovanje i za društveno-humanističke oblasti. Programi kao što su obrazovanje učitelja, predškolsko vaspitanje i obrazovanje, psihologija, pedagogija, prava, ekonomija i političke nauke privlače značajan broj kandidata svake godine”, kažu u UCG.
U protekle dvije godine najviše je brucosa upisalo Ekonomski fakultet, 2023. godine – 335, 2024. godine – 326, a za ovu godinu planirano je 390 mjesta. Po broju planiranih mjesta slijede Filozofski i Elektrotehnički fakultet (330), Pomorski fakultet sa 260, Prirodno matematički fakultet 250, Filološki fakultet 230, Biotehnički fakultet 155… (vidi tabelu).
,,Upisna politika na univerzitetima u Crnoj Gori djelimično prati, ali još uvijek ne zadovoljava potrebe tržišta rada. Postoji prostor za unapređenje u domenu usklađivanja ponude visokoškolskog obrazovanja sa stvarnim ekonomskim i društvenim potrebama”, ističu za Monitor iz Privredne komore Crne Gore.
Navode da se nastavlja prekomjerno školovanje kadra u društvenim i humanističkim naukama, dok se osjeća manjak stručnjaka iz tehničkih, ICT i STEM oblasti. Smatraju da je neophodno da se studijski programi brže ažuriraju, u skladu sa savremenim tehnološkim i tržišnim trendovima, kako bi studenti sticali savremena znanja primjenjiva u praksi. Uočljiv je, kažu, izostanak sistematskog i kontinuiranog mehanizma kojim bi se prikupljali podaci o deficitarnim zanimanjima i potrebama poslodavaca.
UCG tvrdi da većina programa iz oblasti prirodnih nauka bilježi značajano interesovanje studenata. Od ove godine kreće novi studijski program Hemija, za koje očekuju veliko interesovanje kandidata. Ipak, kažu da postoje programi kao što su Matematika i Fizika za koje je trenutno manji broj zainteresovanih, te da taj trend prate i na osnovu njega planiraju dodatne aktivnosti promocije i podrške.
,,Procenat diplomiranja varira od programa do programa, ali Univerzitet kontinuirano radi na poboljšanju uslova studiranja i podrške studentima kako bi se povećala stopa uspješnog završetka studija”, kažu. Prosječno, 50 do 60 odsto studenata u roku završava studije.
Pregled konačnih rang lista na sajtu UCG pokazuje da su se tokom prošle godine na pojedinim fakultetima, poput fizike, kao studenti na budžetu upisivali i oni koji su tokom srednje škole imali dovoljan i dobar uspjeh. Sa UCG objašnjavaju da su kriterijumi jasno definisani Pravilnikom o upisu: ,,Za većinu studijskih programa nije predviđeno polaganje prijemnog ispita. Upis se vrši na osnovu postignutog uspjeha tokom srednjoškolskog obrazovanja i rezultata sa eksterne mature. Polaganje prijemnog ispita predviđeno je samo na malom broju studijskih programa, kao što su arhitektura, psihologija, medicina, stomatologija i umjetničke oblasti”.
I iz Unije poslodavaca Crne Gore za Monitor kažu da upisna politika još nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa realnim potrebama tržišta rada. Crnogorskoj privredi, ukazuju, su najpotrebniji visokoobrazovani kadrovi u oblastima informacionih tehnologija, inženjerstva, ekonomije, turizma i zaštite životne sredine.
,,Poslodavci godinama ukazuju na potrebu za promjenom upisne politike, kako u srednjim školama tako i na fakultetima, koja mora biti rezultat ozbiljne analize tržišta rada, projekcija ekonomskog razvoja i konsultacija sa privrednim sektorom. Već tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, učenicima je važno pružiti objektivne i pravovremene informacije o potrebama tržišta rada”, kažu u Uniji.
Na UCG tvrde da svake godine na osnovu detaljnih analiza i ispitivanja tržišta rada definišu svoju upisnu politiku. ,, U skladu sa ovim podacima planiramo razvoj i akreditaciju novih studijskih programa, pa svake godine u ponudi imamo barem jedan novi program koji odgovara savremenim trendovima i potrebama tržišta rada. ” kažu.
U Uniji insistiraju da prava strategija nedostaje. ,,Nažalost, Crna Gora još nema jasnu, integrisanu i sveobuhvatnu strategiju koja bi dugoročno stimulisala mlade da se opredijele za deficitarna zanimanja. Neophodno je stvoriti ambijent u kojem će mladi prilikom izbora zanimanja donositi odluke na osnovu ličnih afiniteta, ali i u skladu sa mogućnostima zapošljavanja, razvojem tržišta i stvarnim potrebama privrede”, kažu.
Saradnja privrede i visokoškolskih ustanova nije institucionalno uređena tj. privreda nije institucionalno zastupljena u tijelima visokoškolskih ustanova, kažu iz Privredne komore, uz zamjerku da je većina naučnih istraživanja i dalje više teorijskog nego primijenjenog karaktera.
Navode da privatni univerziteti intenzivnije sarađuju sa privredom, omogućavajući studentima veći pristup mentorskim programima, startup inkubatorima i praksama u kompanijama. ,,Kada je riječ o državnom univerzitetu, u saradnji sa privredom ističu se Ekonomski fakultet, Fakultet za turizam i Pomorski fakultet. Ekonomski fakultet UCG je pilotirao projekat dualni sistem obrazovanja u sistemu visokog obrazovanja”, kažu.
Iz Unije upozoravaju na ukorijenjenu percepciju mladih o radu u javnom sektoru, gdje se državna uprava i dalje doživljava kao sigurniji i poželjniji izbor: ,,Istovremeno, broj zaposlenih u javnom sektoru već se približio granici održivosti, što je dodatan alarm za donosioce odluka”.
Crna Gora se suočava sa ozbiljnim nedostatkom kadra u gotovo svim oblastima, upozoravaju iz Privredne komore: ,,Veliki broj obrazovanih ljudi nakon završetka studija deficitarnih zanimanja napušta zemlju, a oni koji su završili u inostranstvu se ne vraćaju, što je veliki gubitak za naše društvo”.
UNIVERZITET CRNE GORE |
2023 | 2024 | PLAN ZA 2025 |
ARHITEKTONSKI FAKULTET | 52 | 61 | 50 |
BIOTEHNIČKI FAKULTET | 95 | 72 | 155 |
EKONOMSKI FAKULTET | 335 | 326 | 390 |
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET | 248 | 264 | 330 |
FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI | 13 | 14 | 35 |
FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI | 31 | 34 | 48 |
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA | 141 | 140 | 140 |
FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE | 96 | 91 | 120 |
FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO | 123 | 93 | 150 |
FILOLOŠKI FAKULTET | 171 | 143 | 230 |
FILOZOFSKI FAKULTET | 247 | 255 | 330 |
GRAĐEVINSKI FAKULTET | 81 | 92 | 110 |
MAŠINSKI FAKULTET | 90 | 69 | 150 |
MEDICINSKI FAKULTET | 197 | 204 | 185 |
METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET | 56 | 51 | 140 |
MUZIČKA AKADEMIJA | 18 | 19 | 28 |
POMORSKI FAKULTET KOTOR | 168 | 138 | 260 |
PRAVNI FAKULTET | 211 | 211 | 210 |
PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET | 184 | 147 | 250 |
Total | 2557 | 2424 | 3991 |
Ne manjka direktora
Crna Gora ima 14.752 direktora i rukovodilaca, kao i 56.518 stručnjaka i umjetnika, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva iz 2023. godine koji se odnose na zanimanja i djelatnosti, a koje je u izvještaju objavila Uprava za statistiku Monstat.
Od ukupno 248 hiljada zaposlenih, direktori i rukovodioci čine šest odsto, a sa stručnjacima i umjetnicima to je skoro 30 odsto ukupnog broja radno angažovanih. Stručnjaci su prema metodologiji osobe sa visokim obrazovanjem, čije je radno mjesto definisano kao stručno lice.
Najviše direktora živi u Podgorici 5.936, što je 40 odsto njihovog ukupnog broja, a zatim u Budvi 1.368, Herceg Novom 1.058, Baru 1.005, Nikšiću 972… U najmlađoj opštini Zeta, nekada najvećem poljoprovrednom centru Crne Gore, žive 222 direktora, dok je broj radno angažovanih u oblasti poljoprivrede 206.
Stručnjaka i umjetnika, takođe, najviše je u Podgorici, skoro polovina, 25 hiljada, a zatim u Nikšiću 5.365, Baru 3.408, Budvi 2.829…, a najmanje u Šavniku gdje ih živi 70, Petnjici 97 i Plužinama 102.
Od ukupnog broja zaposlenih 248 hiljada, u Podgorici živi 83,5 hiljada, što je trećina ili 33 odsto. Direktora, stručnjaka i umjetnika u glavnom gradu je značajno više od tog procenta za ukupan broj zaposlenih.
Najbrojnije zanimanje na popisu bilo je radnik u uslugama i trgovinama 57.286.
Službenika u administraciji ima 22.245, od čega u glavnom gradu živi 8.144, u Nikšiću 2.002, u Budvi 1.508… Službenika u administraciji najmanje je u Šavniku 41, u Plužinama 42, Petnjici 49, Gusinju 70…
Građana koji rade u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na popisu je bilo 5.262, od čega najviše u Bijelom Polju 1.513, a zatim slijede Pljevlja 492, Nikšić, Podgorica 319… Manje od deset zaposlenih u ovoj oblasti imaju Budva, Plav, Rožaje i Žabljak.
Na popisu je zanatsko zanimanje navela 18.112 osoba, od čega u Podgorici 4,5 hiljada, u Nikšiću dvije i po i u Baru i Bijelom Polju po hiljadu i po osoba.
Žene brojnije među stručnjacima, u administraciji, trgovini, a manjina među direktorima
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


RAMIZ HADŽIBEGOVIĆ – LJUBAVNA PISMA (V): Darovi srca i duše

DISCIPLINOVANJE VRHA POLICIJE: Tajne gluve sobe

POSLIJE EMIRATA – ORBAN: Poglavlje pet zatvoreno, slijede pogodbe u četiri oka
Izdvajamo
-
Izdvojeno2 sedmice
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040.: Crnogorsko primorje kao turistički potencijal
-
FOKUS2 sedmice
SLUŽBENI AUTOMOBILI, JAHTE , AVIONI…: Raskalašniji nego DPS
-
Izdvojeno2 sedmice
UOČI GODIŠNJE SKUPŠTINE EPCG: Profit ispario, privilegije ostale
-
DRUŠTVO4 sedmice
ANDREJ VUČIĆ U PODGORIČKOM SUDU PROTIV VIJESTI: Duševni bol Prvog brata Srbije
-
DRUŠTVO4 sedmice
ODLUKA UPRAVNOG SUDA O SOLANI: Prirodni biser nije državni nego tajkunski
-
DRUŠTVO3 sedmice
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040. PRED USVAJANJEM PO HITNOM POSTUPKU: Spisak (ne)utemeljenih želja
-
FOKUS4 sedmice
IMPERIJA STANAJ POD ISTRAGOM TUŽILAŠTVA: Dim u krvotoku
-
INTERVJU2 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Kuća nam vonja na mnogo šta što ne valja