Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Urbanistički horor u Krašićima

Objavljeno prije

na

Gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš nije nadležan na oko 17 odsto teritorije koja ovoj opštini, smještenoj u bokokotorskom zalivu, formalno pripada.. Ekonomski najvrednijim dijelom grada, njegovom razuđenom i atraktivnom morskom obalom, gazduje preduzeće Morsko dobro, odnosno Vlada Crne Gore. Dok predsjednik Kankaraš teatralno izvodi prvi udarac na budućem prvom golf igralištu u zemlji, planiranom na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, presijeca vrpce i vozi bicikl otvarajući prvi javni biciklistički prevoz u Crnoj Gori ili polaže kamene temeljce na nizovima istovjetnih zgrada u stambenom naselju Porto Montenegro, dotle mu vješti i moćni pripadnici crnogorskog građevinskog lobija uzurpiraju čitava naselja, potkopavaju i nasipaju more, otimajući kvadrate od zaštićenog zaliva Boke.

Polako ali sigurno opština Tivat preuzima primat od Budve u pogledu urbanističkog uništavanja prirodnih vrijednosti, neprilagođene i pretjeranje gradnje. Nakon što su oposlili turističku metropolu, investitori se okreću privlačnim neizgrađenim prostorima tivatskih naselja. U toku je nemilosrdna degradacija obale, malih uvala, lučica, prirodnih i izgrađenih plaža od Veriga do Krašića.

Najžešći napad investitora odigrava se u naseljima Krašići, Đuraševići, Bjelila, na području Solila, Radovića, lociranim u području Krtola, naspram tivatskog aerodroma.

Događaji u Krašićima dospjeli su u žižu interesovanja javnosti nakon tekstova objavljenih u listu Dan, po kojima jedan broj državnih funkcionera gradi vile na pjeni od mora, od kojih su neke temeljima zagazile u slanu morsku vodu.

Novinski tekst, međutim, ne može predstaviti razmjere ekološke katastrofe koja je zadesila ovo lijepo naselje i uski priobalni pojas ispod lokalnog puta koji vodi ka plažama Rose i Žanjice.

Obala je potpuno degradirana, tone šljunka i kamena sručene su u more. Odvija se jedan nevjerovatan zločinački poduhvat u kome vlasnici parcela povećavaju iste otimajući od mora, praveći nasipe na kojima grade svoja zdanja, terase, ponte i privatne plaže.

Betoniranje obale u Krašićima, na koje ukazuju vlasnici starog vikend naselja izgrađenog sedamdestih godina prošlog vijeka, mahom iz Beograda i Novog Sada, među kojim ima i veliki broj ruskih državljana, odvija se pod pokroviteljstvom države i Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Vlada je za ovo područje donijela Državnu studiju lokacije za sektor 29 / Krašići-Petrovići, koje se nalazi u zahvatu morskog dobra, a obuhvata 16,28 hektara naselja, obalu sa pristaništima i plažama i turistički kompleks Petrovići, na bivšoj vojnoj bazi.

Urbanističko rješenje svelo se na linearnu izgradnju uz uvažavanje interesa vlasnika parcela. Iako je ovaj prostor bio GUP-om zaštićen kao zeleni pojas, to nije smetalo Ministarstvu održivog razvoja, nosiocu izrade DSL, da isti zazida.

Ministarstvo nije ispoštovalo opredjeljenje Crne Gore, potpisnice Barselonske konvencije o zabrani gradnje u pojasu od 100 metara od obale. Ovdje su objekti postavljeni direktno u more. Za poznate vlasnike placeva ucrtani su mali porodični hoteli i turističke vile, ugostiteljski objekti, ali i stambeni kvartovi sa stanovima za tržište – takozvane zone stanovanja u ambijentalnoj cjelini!

Svoju vilu u Krašićima sagradio je Radoje Žugić, guverner Narodne banke Crne Gore.

Obložena bijelim klesanim kamenom na samoj obali mora, guvernerova vila prešla je preko planom predviđenog šetališta Lungo mare.

Rješenje o građevinskoj dozvoli za gradnju turističke vile na ime guvernera Žugića i firme DOO Stadion iz Podgorice, potpisao je ministar Predrag Sekulić. Gradi se na parceli površine 222 kvadrata koja je u katastru nepokretnosti označena kao pašnjak 4. klase.

Pašnjak bez stada zamijenila je vila sa garažom, prizemljem i spratom, površine 240 m2.

Prvi komšija crnogorskog guvernera je Miloš Medenica, sin predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koji posjeduje dvije parcele ukupne površine 160 kvadrata.

Mladi Medenica sa partnerima planira da sagradi dvije luksuzne vile na obali Krašića, na nasutom i poravnatom terenu neposredno uz more.

Građevinska dozvola koju je 5. jula ove godine potpisao agilni ministar Sekulić glasi na tri osobe – Željka Kovinića i Rada Aleksića, oba preduzetnika iz Tivta, i Miloša Medenicu. Na 660 udruženih kvadrata šuma i pašnjaka, odobrena je gradnja vila površine 439,49 m2, sa podrumom, suterenom i jednim spratom.

Zanimljivo je da je za izradu glavnog projekta vila angažovano čak šest projektnih biroa iz Podgorice, dok su guvernerovu vilu osmišljavali stručnjaci iz četiri biroa.Turistička vila ucrtana je i na placu Dragana Medenice iz Beograda, nedaleko od prezimenjaka iz Kolašina.

Na svim pomenutim parcelama upisan je teret morskog dobra, što znači da na njima nije dozvoljena gradnja objekata.U Krašićima je, međutim, sve dozvoljeno. Posjetioce bez daha ostavlja slika vandalskog uništenja obale koje izvodi firma MIKS 2006 iz Tivta, čiji je vlasnik izvjesni Saša Radović iz Bara. Na placu od 480 kvadrata Radović podiže turističku vilu i ronilački klub kojima je zazidao dobar dio obale. Kockasta ružna građevina sa četiri kaskadna nivoa sazidana je bukvalno u moru koje je nasuto tonama šljunka i kamena. Ovaj investitor, poput ostalih, proširuje svoj plac, zauzima more kako bi obezbijedio makar malo kopna ispred svojih gabaritnih objekata.

Ovakav način osvajanja mora već je viđen u Lipcima, u opštini Kotor, koji je obustavljen tek nakon pritiska javnosti i nevladinih organizacija. Izvođač radova Ranko Radulović iz Nikšića osuđen je na zatvorsku kaznu od četiri mjeseca zbog krivičnog djela „protivpravnog zauzimanja zemljišta” i „uništenja i oštećenja prirodnog dobra”. Osuđene su i odgovorne osobe u Morskom dobru čija je zakonska obaveza zaštita morskog dobra.

U Krašićima za uništenje mora i nezakonito zauzimanje prostora opet niko nije nadležan. Ni lokalna uprava u Tivtu, ni Morsko dobro iz Budve, kao ni ona tri inspektora Uprave za inspekcijske poslove iz Podgorice koji ne stižu da obiđu cijelu državu za koju su nadležni. Građevinske dozvole izdaju se bez pravila. Neke potpisuje ministar Predrag Sekulić, dok se pojedine izdaju u opštinskom Sekretarijatu za uređenje prostora.

Lokalna urpava izdala je odobrenje Željku Petkoviću iz Podgorice za gradnju vile, ogoromne građevine sa temeljima u moru i prostranom terasom koja je izgrađena nasipanjem i betoniranjem vodene površine.

Načelnica Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine u Tivtu Tanja Jelić očigledno ima moćnu podršku i jak motiv kada je izdala dozvolu za objekat kojim je prekinuta trasa planiranog šetališta, sa čijih se terasa može skočiti u more. Ogorčeni mještani tvrde da je vlasnik nasipanjem zauzeo 27 metara prirodne obale.

Plan DSL predvidio je slobodnu obalu i uz nju šetalište Lungo mare širine tri metra sa jasno naznačenim regulacionim i građevinskim linijama. Odobrenjima za gradnju koje štancuje ministar Sekulić i lokalna uprava Tivta, miniraju se ove odrednice ionako lošeg državnog planskog dokumenta.

U slučaju Krašića u svoj posao nijesu se miješali ni službenici Morskog dobra iz Budve.

Vlasnik jedne od kuća u naselju Šandor Kiš ističe, kako nekolicina privilegovanih investitora uništava prirodno dobro koje je služilo svim građanima, vlasnicima kuća i imanja u naselju. „Od nečega što je javno dobro od opšteg interesa čovjek stiče ličnu korist. Uništava obalu, šetalište, zajedničko kupalište i napravi nešto što postane isključivo njegovo. Čije je vlasništvo taj plac koji je nastao nasipanjem mora”, pita se sagovornik Monitora.

On objašnjava kako su kupci placeva u Krašićima kojih ima oko 1.000, plaćali visoku cijenu zemljišta koje je imalo slobodan prilaz moru. Oni su svojevremeno solidarno, bez ikakvog planskog dokumenta, povukli svoje kuće prema brdu kako bi omogućili izgradnju šireg puta kroz naselje. Sada se ispred njihovih kuća grade nove koje im zaklanjaju vidike, zauzimaju prirodne plaže i izgrađena kupališta i blokiraju staze ka moru.

Među graditeljima u Krašićima ima i priličan broj Rusa. Mještani su uvjereni da iza njihovih imena istaknutim na građevinskim tablama stoje neki drugi, stvarni vlasnici vila ne pjeni od mora iz redova državnog vrha Crne Gore ili njihovi bliski rođaci.

Mještani pripremaju peticiju koju je za kratko vrijeme potpisalo preko 150 vlasnika kuća koju namjeravaju uputiti nadležnim državnim institucijama sa zahtjevom da se poštuje Državna studija lokacije Krašići i spriječi degradacija prostora.

Za nauk neka im posluži primjer Budve koji pokazuje da je prostor na koji se namjeri građevinska mafija i tajkuni bliski vladajućoj koaliciji DPSDP zauvijek izgubljen.

Branka PLAMENAC

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo