Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čuvari simbola svog grada

Objavljeno prije

na

Oni kojima se sviđa kako posljednje decenije izgleda nikšićka ulica Vuka Mićunovića sa tek ponekom mladicom koja je zamijenila stare bagremove, možda će od 22. jula imati prilike da uživaju u novom sličnom prizoru. Još jedna ulica koja kreće od glavnog nikšićkog skvera, ona koja nosi ime Ivana Milutinovića i vodi ka Željezari, mogla bi izgubiti oba reda lipa koje je ograničavaju i daju nekada toliko prepoznatljiv šmek grada pod Trebjesom. Odluka o sječenju lipa zbog rekonstrukcije ulice donesena je u petak 6. jula u 15 sati. U foto finišu radne nedjelje. Lokalna uprava je javnom komunalnom preduzeću naložila ekspresnu realizaciju koja je trebalo da se desi već sljedećeg dana u 6 časova. Do sječe nije došlo zbog akcije stanara te ulice koji su se aktivirali odmah po saznanju o donošenju sporne odluke. U svom saopštenju objavljenom 7. jula oni tvrde da „ne postoji bilo koji validan dokument ili odluka koja je donesena za njenu rekonstrukciju i proširenje”.

Ni u danima koji su uslijedili građani nijesu sjedjeli skrštenih ruku. Već u subotu, oko osamdeset stanara te ulice potpisalo je peticiju protiv ovakvih odluka lokalne uprave. Poručili su: „Stanari ove ulice, koji su jedva dočekali da se završi kanalizacija i asfaltira prekop, ne mogu da vjeruju da oni koji bi trebalo da štite Nikšić i sačuvaju svaki pedalj prostora, zarad pojedinačnih interesa žele da do kraja unište naš grad”. Lokalnoj upravi poslali su i upozorenje: „Ne samo stanari ulice, već i svaki savjestan građanin neće dozvoliti da ta suluda ideja bude realizovana”.

U priču se istog dana uključila nevladina organizacija Ozon. Njen direktor Aleksandar Perović je osvježio pamćenje da sječa poluvjekovnih stabala nije prva ovakva aktivnost koja se desila u tom gradu. ,,Tu je nelegalna sječa u zaštićenom prirodnom predjelu Trebjese pod izgovorom bezbjednosti, betoniranje dijela korita rijeke Bistrice pod izgovorom regulacije, nepostojanje važećih ugovora i odluka za deponovanje otpada iz više drugih opština na deponiji Mislov do” – rekao je Perović, dodajući da je tu i uvijek prisutno nekontrolisano aerozagađenje iz Željezare.

Iz iste organizacije upozoravaju da su zelene zone u urbanom dijelu opštine Nikšić od neprocjenjive vrijednosti za kvalitet životne sredine, te da bi eventualnom sječom pedesetogodišnjih stabala lipe, ovaj dio grada izgubio mnogo. „Od sječe bi korist imali samo privredni subjekti koji bi vršili građevinske radove i možda neko kome je privatni interes ispred javnog”, navodi se u saopštenju NVO Ozon.

Odmah po saznanju o namjerama lokalne uprave obaviještene su Građevinska, Saobraćajna, Ekološka i Inspekcija uređenja prostora. Iz Građevinske inspekcije saopšteno je da nijesu dali saglasnost za taj projekat, a Inspekcija uređenja prostora posjetila je ulicu u utorak i najavila izvještaj za nekoliko dana. Kako su nam rekli u Ozonu, rezultat njihove istrage biće poznat prije 22. jula kada bi trebala da počne sječa lipa.

Na ovakve korake građane i NVO Ozon navelo je negativno iskustvo u korišćenju Zakona o slobodnom pristupu informacijama i Arhuske konvencije kada je lokalna uprava Opštine Nikšić u pitanju. Ali i munjevitost donošenja ove odluke na samom kraju radnog vremena posljednjeg radnog dana u nedjelji. Što se tiče čina sječe, stanari Milutinovićeve se pitaju: „Zašto baš u subotu tako rano, kada ne rade inspekcijski organi?”

U saopštenju oni aktuelizuju ne samo ekološki već i ekonomski aspekt priče. Po njihovim saznanjima, cijela akcija se izvodi da bi se olakšao i ubrzao saobraćaj teretnih vozila. „Umjesto da kamionski prevoz izmjeste iz centra grada, za šta je već uloženo blizu 1.000.000. eura za rekonstrukciju Trebješke ulice i izgradnju kružnog toka, oni ulažu novac građana u sječu lipa i uništavanje ulice” – navode razočarani stanari.

U Ulici Ivana Milutinovića smješten je veći broj firmi i lokala, među kojima poslovnica CKB banke, filijala Zoil Lovćena, lokal simboličnog naziva Forest, Turistička organizacija Nikšića… Važnije od svega, tu je i prvi gradski vrtić u koji idu 3 vaspitne grupe djece uzrasta od 3 do 6 godina, ali i jedna jaslena grupa. Kako bi suženje trotoara na svega 1.5 metara, ili drugim riječima – blizina vozne trake veoma prometne ulice, uticali na život najmlađih, posebna je priča.

Jedan od pokretača građanske akcije je nekadašnji gitarista grupe Osma sila, sada muzički urednik lokalnog radija Slobodan Bobo Dobrilović. On je ukazao na još neke razloge za neslaganje stanara sa odlukom o sječi lipa – njihovom sječom nastavilo bi se uništavanje starog jezgra Nikšića. „Iz djetinjstva nosimo u sebi miris lipa, bagrema, kestenja i miris života kojim je Nikšić odisao. Ne lomite nam lipe. Ništa nije ostalo od obilježja Nikšića, zar i njima treba da sudite” – kaže Dobrilović.

Stare česme sa glavnog gradskog trga, bioskop, pozorište, bedem i Dom vojske su samo neki primjeri nestajanja duha starog Nikšića. Ni najveća zelena površina – gradski park, ne izgleda za primjer.

Da su lipe miris djetinjstva koji pominje Dobrilović, svjedoče i stihovi nikšićkih pjesnika – od Vitomira Nikolića preko Dragana Radulovića do Miladina Šobića koji je i jedan od prvih potpisnika peticije za njihov spas.

O odlučnosti da sačuvaju jedan od poslednjih simbola svoga grada govori i broj onih koji su zabilježili svoje ime ispod peticije sa sloganom „Ne damo lipe”. Akciji stanara i NVO Ozona podršku su dali i NVO Alfa centar, Expeditio, Eko centar Delfin iz Kotora, Evropski pokret u Crnoj Gori, Anima iz Kotora, brojne javne ličnosti, ali i lokalni odbor Pozitivne Crne Gore, Mreža mladih PZP-a i mnogi drugi.

U Ulici Ivana Milutinovića prvog dana je prikupljeno preko 1000 potpisa, kojima treba dodati i oko 200 onih koji su se u spašavanje lipa uključili putem internet peticije. Stanari su posadili mladicu lipe. Kao opomenu, ali i u znak sjećanja na nekadašnji običaj po kojima je gradska uprava nalagala sađenje, a ne sječu ovog drveta – simbola prijateljstva, ljubavi i odanosti.

Slobodan Dobrilović i jedan od pokretača peticije Blažo Perović pominju i organizovanje koncerta sa kojeg bi još jednom uputili poruku lokalnoj upravi.

Nikšićani su u iščekivanju inspekcijskih rješenja. Stanari iz Milutinovićeve su odlučni da na svaki način odbrane svoje lipe, djelić one ljepše istorije Nikšića.

Dragan LUČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo