Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nikad gore

Objavljeno prije

na

,,Tokom jednog susreta na obali Šaskog jezera bivši ambasador SAD u Crnoj Gori Roderik Mur izrazio je čuđenje kada sam mu kazao da se Koha javore kao novina manjine, umjesto da se dijeli besplatno, prodaje za 50 centi. Čuđenje ambasadora bilo je još veće kada je saznao da jedini nedjeljnik na albanskom jeziku u Crnoj Gori ne finansira osnivač (Skupština ili Vlada) već je prepušten na milost i nemilost sudbine”, kaže za Monitor odgovorni urednik tog medija Ali Salaj. Prema njegovim riječima, eventualno ukidanje Kohe javore stvorilo bi veoma ružnu sliku Crne Gore na početku pregovora za ulazak u Evropsku uniju. ,,Smatram, takođe, da bi oživjele negativne konotacije kod Albanaca u Crnoj Gori, koji stalno ističu da bi zbog očuvanja svog jezičkog identiteta morali imati dnevnu novinu”, navodi Salaj.

Ponovno pokretanje pitanja opstanka ovog nedjeljnika, koji izlazi deset godina, aktuelizovano je nakon najave Pobjede da će prestati sa štampanjem Kohe javore, jer Vlada ne ispunjava svoje finansijske obaveze prema tom preduzeću. Nedjeljnik na albanskom posluje u sastavu Pobjede, iako su zapošljeni stalno tražili da to pravo, kao što je to slučaj u Vojvodini, pređe na Nacionalni savjet Albanaca. S takvim prijedlogom saglasan je i predsjednik Savjeta Tahir Tahiri.

Ni crnogorska Vlada ni Skupština nijesu previše marile za ove apele i prijedloge, dok Koha javore lagano umire. Na početku je u tom mediju bilo zapošljeno 12 radnika, danas tek petoro. I od njih, dvoje bi da odu ukoliko dobiju otpremnine. Time bi taj nedjeljnik definitivno bio ugašen. Saradnici godinama ne primaju nikakve honorare za svoje priloge. Kvalitet novine održava samo želja i profesionalizam urednika.

Ako se ima u vidu i činjenica da je drastično smanjen i program na albanskom jeziku na Televiziji Crne Gore, tzv. javnom servisu, onda se dobija kompletna slika državne nebrige za informisanje na jezicima manjina. ,,Umjesto da se poveća minutaža na albanskom jeziku, dešava se suprotno, iz čega proizilazi da ovaj medij nije u službi građana već u službi vladajuće strukture, što je u potpunoj suprotnosti s proklamovanom ravnopravnošću u oblasti informisanja u multikulturnoj i multinacionalnoj sredini kakva je Crna Gora”, navodi potpredsjednik Nove demokratske snage FORCA Nail Draga. On podsjeća da je pod izgovorom da „nema para” ukinut i časopis Koha, koji je izlazio od 1979. do 1990. godine, te dodatak na albanskom u Polisu.

I iz vladajuće Demokratske partije socijalista je, međutim, saopšteno da u informisanje manjina treba ulagati bez obzira na efikasnost, a sličan zaključak postignut je i na kolegijumu kod predsjednika crnogorskog Parlamenta Ranka Krivokapića. „Ni prilikom osnivanja nije se govorilo o održivosti jednog ovakvog lista, već se ukazivalo na potrebu da Albanci u Crnoj Gori moraju imati pravo na informisanje posredstvom štampanog medija na svom jeziku. Dakle, Koha javore stvar je ljudskih prava, a ne analiza o održivosti”, rekao je poslanik DPS-a Nikola Gegaj, poručujući da svi oni koji odlučuju o ovim pitanjima moraju biti senzibilni, posebno kada su u pitanju manjinska prava. Nakon toga, potpredsjednik njegove stranke i premijer Igor Lukšić izjavio je da Vlada neće dozvoliti gašenje tog lista i da će naći način da osigura sredstva za njegovo finansiranje. „Ministarstvo finansija ima moju zapovijest da osigura redovno izlaženje Kohe javore, kao jedine novine na albanskom jeziku”, rekao je odlazeći predsjednik Vlade Crne Gore.

No, takve poruke nijesu na adresu tog lista stigle iz Ministarstva kulture i medija, pa su u uredništvu lista veoma skeptični. Tvrde da se ništa bitnije neće izmijeniti ukoliko se njegova sudbina ne prestane vezivati za Pobjedu, da on mora imati svoj žiro-račun, kao i da se njegovo sjedište mora preseliti u Ulcinj ili u Tuzi. Odnos države prema medijima nacionalnih manjina „lakmus papir” je za određivanje stepena demokratije u jednom društvu. Ako je to tako, onda bi se crnogorska vlast, koja za sebe sada voli kazati da je lider evropskih integracija u regionu, morala dobro zamisliti. Još više albanski političari, koji ne pokazuju svijest o značaju medija u pluralističkom društvu. Sudbina na medijskom polju potpuno beznačajnog Radio Ulcinja, nedavno preimenovanog u Radio-televiziju Ulcinj, najbolji je dokaz za takvu tvrdnju.

Pakt o nenapadanju

Konstatno urušavanje medija na albanskom jeziku, razlog je što je albansko novinarstvo u Crnoj Gori postalo bezbojno, mlako, dosadno. Vlada atmosfera nezamjeranja, nesigurnosti, straha, autocenzure.

Ni pažljiviji čitaoci ili gledaoci teško da se mogu sjetiti kada su posljednji put u tim medijima pročitali ili čuli dobar prilog o korupciji, kriminalu ili tzv. privatizacijama, kojima su urnisani i krajevi u kojima oni žive. Najveći broj albanskih novinara je sa političarima sklopio pakt o nenapadanju.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo