Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pravosuđe saučesnik zločina

Objavljeno prije

na

Devedesetih godina na teritoriji Crne Gore počinjena su četiri velika ratna zločina: deportovanje BiH izbjeglica, logor Morinj, etničko čišćenje Bukovice i ubistva Albanaca civila u Kaluđerskom lazu. Do danas najodgovorniji za te zločine nisu ni sjeli na optuženičku klupu. Sudi se pukim izvršiocima, ali tako da se svaki sudski postupak pretvara u farsu s ciljem da se zločini relativizuju i amnestiraju nalogodavci. Oni su tada bili u crnogorskom državnom vrhu, a mnogi od njih i danas su. Sudeći po rezultatima sudskih procesa može se zaključiti da su sudovi više prikrivali ratne zločine nego što su ih rasvjetljavali. Tako je crnogorsko društvo i dalje talac onih koji su u njegovo ime počinili strašne zločine.

,,Crna Gora dvije decenije nije smogla ljudskosti da se suoči sa svojom ratnom prošlošću. Takozvani procesi koji su vođeni sve su osim sveobuhvatni procesi koji polaze od onih koji su na vrhu komandne odgovornosti. To je očekivano, jer oni koji su inspirisali, kreirali i realizovali zločin, po prirodi stvari, žele ovakav ishod”, kaže za Monitor Boris Raonić, predsjednik Građanske alijanse.

Nevjerovatno je, prema njegovom mišljenju, da pored toliko živih svjedoka, dokumenata i grobova, proces skrivanja tragova bude toliko uspješan. ,,Toliko je to majstorski urađeno da se oni koji pamte šta se radilo devedestih prosto pitaju da li smo promijenili prostor ili ušli u drugu vremensku dimenziju”.

Za Raonića je vrhunac apsurda to da proces zaborava i falsifikovanja prošlosti zajedno sa zločincima sprovode i žrtve i međunarodna zajednica zarad kratkoročnih političkih interesa. ,,Tužno je da se zločina sjete samo nekoliko pojedinaca i sunarodnici žrtava, s tim što ovi drugi često i trguju sa zaboravom zarad sitnih beneficija. Koliko je to opasno možemo vidjeti na primjeru Bukovice gdje se zločin ponavlja tri puta u jednom vijeku, jer nijednom nije bilo procesa suočavanja sa prošlošću”, kaže Raonić.

Za zločin u Bukovici bila su okrivljena sedmorica bivših pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP-a Crne Gore. Optužbe ih je oslobodio Apelacioni sud, čime je ovaj slučaj pravosnažno okončan.

Optužnica ih je teretila da su u vrijeme rata, kršeći pravila međunarodnog prava, nehumano postupali prema civilnom stanovništvu u Bukovici tako da je moralo da se iseli više od stotinu bošnjačkih porodica, a šestorica mještana su ubijeni. U Bukovici je u aprilu 1992. godine živjelo 118 porodica sa 331 članom, a danas svega pet sa sedam članova! Sudski proces je počeo 18 godina kasnije i u vrijeme kada većina svjedoka više nije bila živa. Istraga je usmjerena samo na sedmoricu izvršilaca, a zaobišla organizatore i nalogodavce. Nije bez razloga rečeno: Bukovica – masovna grobnica istine.

,,Svi ratni zločini počinjeni u Crnoj Gori su kao spojeni sudovi, pa se zato i drže u ovakvom stanju – ako bi se za jedan osudili glavni krivci, onda bi se to moralo uraditi i za druge. Zato ne očekujem da će se to desiti, jer ovo društvo nije spremno da se suoči sa prošlošću. Kako je u toku veliko peglanje istorije ne bi me čudilo da se žrtve proglase za krivce, a krivci za žrtve, kaže za Monitor Jakub Durgut, predsjednik udruženja građana Bukovice, kod Pljevalja.

Za najsramniji ratni zločin – deportovanje BiH izbjeglica niko nije pravosnažno osuđen. Osuđujuću presudu optuženim tadašnjim policijskim službenicima ukinuo je Apelacioni sud i novo suđenje zakazano je za početak septembra. Da li je suđenje tek slučajno tempirano uoči izbora kako bi vlast uknjižila koji politički poen?

Na što je sve vlast spremna kako bi se najodogovorniji spasili kazne za ovaj zločin, svjedoči i ovaj apsurd. Tužilaštvo krivicu za deportacije hoće da svali na Slobodana Pejovića, čovjeka koji se prvi usudio da javno svjedoči o tom zločinu. Tužilaštvo i dio crnogorskih medija uz logistiku iz BiH svim silama pokušavaju da ga diskredituju kako bi se sudski proces obesmislio i zaštitili tadašnji čelnici vlasti, nalogodavci deportacija – Momir Bulatović i Milo Đukanović. Tako je ova tragedija pretvorena u još veću tragediju. Pokazalo se da su optužnice neprecizne i taman takve da se proces odgađa u nedogled.

Sličan je i slučaj Kaluđerski laz. Za ubistvo 20 albanskih civila, koji su pobjegli u Crnu Gori sa Kosova tokom NATO bombardovanja, sudilo se sedmorici bivših pripadnika Vojske Jugoslavije. Oslobođeni su nakon tri godine pritvora.

Konačan sudski epilog jedino je imao ratni zločin logor Morinj. Viši sud u Podgorici osudio je četvoricu pripadnika bivše JNA na 12 godina zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim zarobljenicima u tom logoru. Suđenje je trajalo više od pet godina. Opet su glavni u komandnom lancu izbjegli kaznu.

Za ovakav tok istraga i sudskih procesa zaslužni su, osim ,,Gospodara iz sjenke”, svako na svoj način: Vladimir Šušović, državni tužilac iz devedesetih, Filip Vujanović, ministar pravde iz tog vremena, zatim prvo kao vrhovna državna tužiteljka pa predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić, specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović, tužiteljica Lidija Vukčević, sudija Milenka Žižić…

Ratni zločini deportacije Morinj i Bukovica desili su se tokom Šušovićevog mandata, ali njegovo tužilaštvo nije nijedan procesuiralo.

Kao vrhovni državni tužilac Vesna Medenica pokrenula je istragu o deportacijama tek 2005. godine. Zahtjev za istragu bio je tako ozbiljno pripremljen da je za svjedoke predloženo 15 pokojnika. Tužilaštvu nije palo na pamet da se pozabavi komandnom odgovornošću tadašnjeg premijera i predsjednika države, koji su po službenoj dužnosti morali znati za sva hapšenja, pa i za hapšenja izbjeglica.

Sutkinja Milenke Žižić, koja je oslobodila pripadnike MUP-a optužene za deportacije, zapamćena je i po tome što je kao sutkinja u slučaju Morinj odbacila 147 izjava svjedoka.

Lidija Vukčević, tužiteljka u slučaju deportacija, prekvalifikovala je optužnicu tvrdnjom da oružani sukob u BiH nije bio međunarodni, iako je Momir Bulatović priložio u jesen 2010. pisane dokaze o učešću Crne Gore u ratu u BiH. Uz to, umanjila je broj žrtava sa 79 (neki izvori pominju 86) na 34, nije našla za shodno da za svjedoke pozove Mila Đukanovića, Svetozara Marovića i Vladimira Šušovića.

Ovi zločini, kaže Azra Jasavić, predstavljaju izraz politike koja je Crnoj Gori donijela stradanje, čije posljedice osjećamo i danas.

„ Zato država mora pravosnažnim sudskim odlukama da stavi tačku na ove procese. Ovi predmeti najeksplicitnije dokazuju da nezavisnog i nepristrasnog pravosuđa država Crna Gora nema, te da nema političke volje za promjene u tom smislu.”

Prema njenom mišljenju bez političkih promjena, neće biti nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa.

Šta će donijeti jesen?

Presude – najbolji spomenik

Početkom maja ove godine profesor Pravnog fakulteta Milan Popović, glavni i odgovorni urednik Monitora Esad Kočan i poslanik PZP-a Koča Pavlović podnijeli su Vrhovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv predsjednika DPS-a Mila Đukanovića i Vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić, zbog ratnog zločina deportacija 1992. i pomaganja počiniocima zločina da izbjegnu pravdu. Oni optužuju Đukanovića da opstrukcijom cjelokupnog državnog aparata nastoji da izbjegne sopstvenu odgovornost za taj zločin.

Đukanović pokušava da opere biografiju, postane neprevaziđeni mirotvorac, a da neslavnu crnogorsku prošlost i sadašnjost prikaže u bajkovitom izdanju. A sve one koji mu se u tome ne priklone, svako malo izvrijeđa i proglasi za neprijatelja države, kao što je to učinio ovih dana u intervjuu beogradskom Vremenu.

Naglašavajući da je ratnim crnogorskim generacijama potrebna katarza, a našoj djeci istina, Koča Pavlović za Monitor kaže: ,,Potrebno je i da crnogorska ratna elita bude razvlašćena i da odgovara, kako za saučestvovanje u jednima tako i za organizovanje i provođenje drugih ratnih zločina”.

On je uvjeren da će presude Đukanoviću, Momiru Bulatoviću, Vladu Šušoviću, Ranki Čarapić i drugima biti najbolji memorijalni spomenik žrtvama ratnih zločina.

,,Tek nakon identifikovanja i osude krivaca i imenovanja odgovornih, grobovi žrtava postaće spomenici koji će dolazećim generacijama nositi snažne poruke sa uvijek istim ciljem – da se ne ponovi! A bez osude zločinaca, grobovi žrtava su samo mezarja, koja dolazećim generacijama sugerišu da se na ovim prostorima zločini ponavljaju”, kaže Pavlović.

Srebrenica – simbol zla

U Podgorici je 11. jula obilježen evropski Dan sjećanja na žrtve Srebrenice i odata im pošta uz poruku ,,Da se ne ponovi”.

,,Srebrenica je simbol zla koje bratski južnoslovenski narodi jedni drugima mogu nanijeti i nikad je ne treba zaboraviti”, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić sa skupa održanog u organizaciji Foruma Bošnjaka u srijedu.

Koča Pavlović, poslanik Pokreta za promjene, za Monitor ovako podsjeća na srebrenički zločin:

– Teško je zaboraviti taj večernji Dnevnik TVCG iz jula ‘95, i onaj pobjednički izvještaj o ‘oslobađanju Srebrenice’. Teško je zaboraviti neskriveni ponos ratnog reportera što su Mladićevi tenkovi zauzeli Srebrnicu baš zahvaljujući gorivu koje im je doturila crnogorska vlast!

Taj bi se Dnevnik morao stalno prikazivati našoj djeci. I mnoge druge dnevnike TVCG trebalo bi svakodnevno reemitovati, a Pobjedine Ratove za mir kopirati i besplatno dijeliti uz dnevne novine. To je ono što treba, nama i našoj djeci: suočavanje sa našim udjelom u zločinu, sa našom podrškom Ratku Mladiću, sa neizmjernim sljepilom i sa mržnjom koju je većinska Crna Gora tada osjećala prema Bošnjacima, Hrvatima, Njemcima…

Azra Jasavić, član Predsjedništva Pozitivne Crne Gore, kaže za Monitor: „Kreatori pogubne epizode naše skorije istorije, personifikovani u crnogorskom rukovodstvu iz 90-ih koje je izašlo iz Miloševićevog šinjela, vodeći rat za mir stvorili su duhovnu i političku klimu za genocid u Srebrenici. Isti akteri učestvovali su odobravanjem ili nečinjenjem u ratnim zločinima deportacije bosanskih državljana, Bukovica, Morinj, Kaluđerski Laz.”

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO JE SDT ISTRAŽIVALO NEBOJŠU MEDOJEVIĆA A KAKO SLAVOLJUBA STIJEPOVIĆA: Dvojni aršini

Objavljeno prije

na

Objavio:

SDT nije tražilo pritvor za Stijepovića, a on je na saslušanje došao „kroz dimnjak“. Zato su Medojeviću pretreseni stan i partijske prostorije. O tom slučaju informisani smo, praktično, u realnom vremenu, dok je „slučaj Stijepović“ skrivan skoro dvije godine

 

Dostupna dokumenta pokazuju kako Specijalno državno tužilaštvo nije imalo iste kriterijume prilikom istrage i podizanja optužnice protiv funkcionera DPS-a i Generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Slavoljuba Stijepovića i lidera DF-a i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.

Različit pristup bio je vidljiv i građanima koji nijesu upućeni u pravne finese.

Oba slučaja datiraju iz kampanje uoči izbora 2016. godine. SDT nas je, ipak, o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz PzP-a i DF-a obavijestilo već  početkom naredne godine, dok je istraga protiv Stijepovića (ne i DPS-a) ozvaničena tek dvije godine kasnije. Danas znamo da je bilo „materijala“ da se SDT još 2017. godine ozbiljnije pozabavi i tim slučajem.

SDT, na čijem čelu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, nije tražilo pritvor za Stijepovića, a optužnica pred sudom jedva je ,,prošla”, tek iz trećeg puta. Medojevićev tretman bio je značajno oštriji – za njega je traženo skidanje imuniteta i određivanje pritvora.

Uz to su pripadnici Specijalnog policijskog odeljenja izvršili pretres prostorija PZP-a i Medojevićevog stana, zaplijenivši kompjutere, mobilne telefone, pisana dokumenta. Tokom istrage Slavoljuba Stijepovića nijesu zabilježene slične istražne radnje. I optužnica protv lidera PZP-a je napisana brže, daleko je detaljnija, pa je i potvrđena iz prvog puta.

Stijepović nije saslušan tokom 2017. godine, iako je Vlatko Rašović, jedan od ljudi od povjerenja Duška Kneževića, odbjeglog biznismena i dugogodišnjeg ilegalnog finansijera DPS-a, koji je prenosio „sumnjivih“ 100.000 dolara, tvrdio da je taj novac bio namijenjen Stijepoviću i DPS-u. Umjesto toga, „plasirana“ je informacija kako je Knežević tim novcem pomagao DF. Nakon demantija jedne i druge strane, SDT je „zaboravilo“ cio slučaj, sve dok Knežević nije objavio tajni video snimak svoje donacije.

Sve to ukazuje na mogućnost postojanja različitih aršina u praksi SDT-a. Najdalje je, u obrazlaganju istih, otišla direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković. Ona je, pozivajući se na optužnicu, Katniću spočitala da mu je cilj da Stijepović ne bude osuđen, i da je morao u optužnici uključiti političku korupciju. Katnić je odgovorio kako će „napustiti Crnu Goru“ ukoliko bilo koji pravnik dokaže Stijepoviću ,,bilo što osim ovo za šta ga mi teretimo”.

Zakon o specijalnom tužilaštvu i njegovoj nadležnosti precizira (u članu 3 stav 2) da ,,bez obzira na visinu propisane kazne” SDT goni javnog funkcionera ukoliko je izvršio krivična djela ,,protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj” a sve povezano sa visokom korupcijom. SDT je, smatraju brojni analitičari, propustio da u slučaju Stijepovića primijeni ove odredbe Zakona. Istraga je povedena u drugom pravcu.

SDT je podiglo optužnicu protiv Stijepovića i još šest osoba 30. decembra 2019. godine, gotovo godinu dana nakon što je Knežević  na portalu IN4S objavio video-snimak koji je označio početak afere Koverta i velikih građanskih protesta pokreta Odupri se.

Na snimku koji je nastao uoči parlamentatnih izbora 2016, vidi se kako Knežević Stijepoviću uručuje poveliku kovertu, navodeći da je u njoj 97.000 eura.

U optužnici se, međutim, ne pominje isti iznos. Tamo se navodi da je Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao 47.500  eura. Zanimljivo je da Stijepovića SDT tereti za pranje novca putem pomaganja, dok ostaloj šestorici optuženih spočitava daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Dva mjeseca prije podizanja optužnice 9. oktobra 2019. godine, SDT je, shodno već ustaljenoj praksi, za svjedoka saradnika angažovao Vlatka Rašovića koji je imao značajnu ulogu u, kako se navodi, ,,Kneževićevim malverzacijama”.

On je dvije godine ranije, u oktobru 2017. godine, bio saslušan u SDT-u zbog konvertovanja 100.000 dolara namijenjenih Stijepoviću, upravo onih koji su proizveli aferu Koverta. Nakon tog saslušanja, SDT nije preduzimalo nove korake do objavljivanja Kneževićevog snimka. Mnogi, zato, smatraju da je Katnić, još tada, ,,progledao Stijepoviću kroz prste”.

Knežević je, nakon što se ,,odmetnuo” u London, poručio da je Katnić pokušao da mu smjesti da je podignuti novac, za koji tvrdi da ima legalno pokriće, bio namijenjen Demokratskom frontu i da ga tako uplete u aferu Državni udar. Iako je, kaže, glavni specijalni tužilac već tada znao da je on te pare dao DPS-u za parlamanetarne izbore.

Za razliku od Stijepovića koji je optužen za krivično djelo pranja para putem pomaganja, Nebojša Medojević je zajedno sa biznismenom Momirom Nikolićem optužen za daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila pranjem para.

Tako je Medojeviću, kao navodnom vođi kriminalne organizacije, zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora, a Stijepoviću, samo pomagaču, upola manje.

Umjesto ,,zida ćutanja” koji je pratio aferu Koverta, SDT nas je o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz DF-a obavijestilo već početkom 2017, čim su se slegli prvi odjeci afere Državni udar. Ubrzo su, u sklopu istrage, pretresene prostorije PzP-a i Medojevićev stan. ,,Za krivični postupak protiv Šarića i Lončara nije vršen pretres stana. Motiv za pretres mog stana je bio politički, da bi glavni specijalni tužilac došao do moga laptopa”, požalio se na jednom od ročišta Medojević.

Za razliku od Stijepovićog slučaja, SDT je odmah po otvaranju istrage tražilo skidanje imuniteta Medojeviću i određivanje pritvora. DF je odgovorio zatvaranjem poslanika u zgradu Skupštine.

Osmodnevna kriza, krajem juna i početkom jula 2017. godine, riješena je uz posredovanje tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića koji je zatražio od VDT-a Ivice Stankovića da se Medojević brani sa slobode. Stanković je nedugo zatim izdao obavezujuće upustvo Katniću ponavljajući taj zahtjev, što je glavni specijalni tužilac prihvatio.

Već krajem godine, 14. novembra 2017, SDT je podiglo optužnicu protiv Medojevća i njegovih „saradnika“. Medojević i Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći.

U optužnici se navodi da je Ni­ko­lić u sep­tem­bru i ok­to­bru 2016. pre­ko NN osobe u tri na­vra­ta do­sta­vio 100.000 do­la­ra di­rek­to­ru PzP-a Dejanu Vu­ji­si­ću, ko­je je on pro­sli­je­dio se­kre­ta­ru stran­ke Željku Šće­pa­no­vi­ću, ina­če Me­do­je­vi­će­vom šu­ri, da ih kod uličnih dilera zamijeni za eure. I dalje redom.

Viši sud je potvrdio optužnicu iz prvog puta 20. februara 2018. godine, svega tri mjeseca nakon njenog podizanja od strane SDT-a.

Na drugoj strani, optužnica protiv Stijepovića, koju zastupa specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (ona je pisala i optužnicu protiv Medojevića), zvanično je potvrđena 24. septembra 2021. godine, gotovo dvije godine nakon podizanja.

Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, je, prethodno, zbog nedostatka dokaza  dva puta donosilo rješenje kojim se obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića. Istim (prvim) rješenjem potvrđena je optužnica protiv Duška Kneževića i ostalih okrivljenih u tom slučaju.

Stijepović se prilikom kontrole optužnice, branio tvrdnjom da je u vrijeme njihove saradnje Knežević bio ugledan biznismen i da nije imao razloga da sumnja da je novac mogao biti stečen od kriminalnih aktivnosti. Nelegalno finansiranje kampanje DPS-a, zahvaljujući tužilaštvu, nije ni bilo tema ročišta.

Glavni pretres u tom slučaju još nije počeo, dok se Medojeviću sudi od decembra 2018. Brz naznaka da bi prvostepena presuda uskoro mogla biti donijeta. Zastara može, u oba slučaja, nastupiti najranije krajem ove (2021.), a najkasnije 2026. godine.

 

Popust

U sklopu istrage protiv Nebojše Medojevića SDT je naložilo pretres službenih prostorija PzP saslušavajući, istovremeno, veliki broj funkcionera i aktivista DF-a. Protiv DPS-a nije bilo sličnih akcija.

Zbog sumnji u izvore finansiranja, DF-u je godinu dana bila blokirana raspodjela novca iz državnog budžeta koji im je pripadao po osnovu osvojenih mandata na izborima 2016. DPS nije imao takvih problema.

Nakon otkrivanja afere Koverta, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je 11. februara 2019. godine kaznila tada vladajuću DPS zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata, pa je partija morala da vrati u državnu kasu 47.500 eura i uplati još 20 hiljada na ime kazne za prekršaj. DPS je na vrijeme platio kaznu pa je dobio umanjenje – umjesto 20 uplatio je 13,1 hiljadu eura.

Agencija nije koristila isti princip u Medojevićevom slučaju, odnosno, nije obavijestila javnost da je pokrenut bilo kakav postupak protiv DF-a. ASK je, nešto kasnije, po zahtjevu SDT-a, kontrolisala PZP i DF. U tom Izvještaju se primjećuje da je ,,neobično da partija kupuje 1.500 tableta za potrebe predizborne kampanje”.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo