Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Za siguran glas

Objavljeno prije

na

S prvim danom avgusta građanima Crne Gore stiže ponovno poskupljenje struje. Iako mnogi još nisu zakrpili rupe u kućnim budžetima nastale visokim računima tokom sezone grijanja – već moraju da razmišljaju kako da plate ceh nastao zbog visokih temperatura i korišćenja rashladnih uređaja. No, problemi građana ne muče i Vladu Crne Gore. Njihovi prioriteti i brige su na drugoj strani. Vlada više brige i saosjećanja pokazuje prema pojedinim stranim investitorima, kakvi god da bili, i koliko god na teret poreskih obveznika u Crnoj Gori preživljavali.

Tako je Regulatorna agencija za energetiku odobrila poskupljenje struje od pet posto Elektroprivredi Crne Gore. Pa sada još jedan udar na standard građana Vlada pokušava da „ublaži” raznim utješnim objašnjenjima. Te kako ne smije da se miješa u posao i skrnavi nezavisnost RAE, te kako će redovne platiše imati 10 posto popusta, te kako stižu nove subvencije…

Da će nam skuplja struja donijeti novi kvalitet života obznanio je i lično premijer Igor Lukšić: ,,Generalno će uticati podsticajno na razvoj energetskog sektora i na kvalitetniju uslugu koja se u budućem periodu može očekivati”.

No, mnoštvo je tu problema i neraščišćenih računa. Sve ide na teret građana, tj. poreskih obveznika, koji će i ovoga puta platiti subvencije koje Vlada samo proširuje.

„Na spisku za subvencije je bilo 13,7 hiljada građana, a on je sada proširen na 27.000″, rekao je ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović.

Tako Vlada, vrlo smišljeno, povećava broj građana kojima nameće svijest o direktnoj zavisnosti od vlasti, što se posebno pokazalo kao djelotvorno u doba zahuktavanja predizborne kampanje. Lijep je to prilog kampanji DPS-a ,,siguran glas”. Umjesto da obezbijedi održivi razvoj, otvaranje novih radnih mjesta, redovnu ispatu plata – dovodi ionako osiromašene građane u zavisan položaj od toga koliku će ko suvenciju dobiti.

No, sve je to sića. Najveći korisnici subevncija, direktno iz džepova građana, su iz redova ,,investotora”. Vlasnici Kombinata aluminijuma Podgorica i Prve banke Crne Gore Aca Đukanovića – među onima su koji troše najviše subvencija. Tako da tu ispadaju građani investitori, a vlasnici ove dvije firme i povezani sa njima – tek ugrožena grupacija kojoj se pošto-poto obezbjeđuje opstanak i priskače svojski na mobu kad god je to potrebno.

Struja je u čitavoj toj priči glavna spona, a djelimični vlasnik EPCG i još jedan iz plejade zaštićenih investotora A2A – vrlo bitan akter. Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora upozoravaju da je država u poslu sa A2A zanemarila socijani aspekt jer, logično je, partnerstvo znači obostrano davanje a ne samo uzimanje. No, ovdje su dvije strane o čijem se interesu zabavila cijela Crna Gora – privatne firme.

,,Osnovni razlog dovođenja A2A bile su investicije, ali se pare i dan danas drže u Prvoj banci, jer treba da joj sačuvaju likvidnost. Pa je EPCG, u međuvremenu, sav svoj novac koji drži u Prvoj prebacila da joj stoji tamo uz najnižu kamatu – od jedan do dva odsto, dok istovremeno uzima skupe kredite, kao što je onaj od ERBD za brojila, a razliku koju strani investitor tu gubi prelama se preko računa za struju koju plaćaju građani”, objašnjava Ines Mrdović iz MANS-a.

Ona navodi i da EPCG, i pored obaveze da to učini, ništa nije uložila u modernizaciju mreže i nove investicije, pa još plaćamo ogromne tehničke gubitke, što se sve odražava kroz veće račune koji stižu građanima svakog mjeseca.

Mrdović upozorava da je puno detalja u relacijama između Vlade, regulatora i strateškog partnera, koji su se vrlo brzo nakon sklapanja posla ispostavili kao opterećujući za – građane.

„Iz prepiske koja je vođena između njih se jasno vidi da su Italijani kada se sklapao posao oko kabla – tražili garancije da im se omogući određeni prihod, a vladini predstavnici se saglašavali, pa onda pritiskali RAE, koja je na početku zatezala, ali su, na kraju, sve odobrili”, objašnjava Mrdović.

Zapravo, italijanska Terna je tražila povrat na investicije 6,8 odsto do 2012. i podsticajni povrat od tri odsto za period od 12 godina za sve projekte koji će biti građeni u vezi kabla. RAE nije prihvatila tih tri odsto podsticaja, ali su na kraju na drugi način odradili cijeli posao.

„U novim metodologijama – koje su na snazi od ove godine i udariće nas po džepu od 1. avgusta – uveli su potpuno samoinicijativno novu stavku za obračun na investirana sredstva – tako da mi faktički uz stopu povrata kapitala dodatno plaćamo investicije. Zbog ovoga smo mi tražili obaranje tih metodologija pred Ustavnim sudom, jer su suprotne i zakonu o energetici i zakonu o zaštiti potrošača po kojima RAE nema pravo da nam nameće nove stavke”, kaže Mrdović.

Suština priče je u tome što stiže ceh naplate dovođenja italijanskih partnera i ovo je tek uvod u nova poskupljenja struje, od kojih će kajmak kupiti „strateški” partneri, dok građani ni dalje neće biti zaštićeni. U MANS-u tvrde da je jedini izlaz u tome da plaćamo ono što smo zaista potrošili, a ne razne ugradnje. Naši stvarni računi za ono što potrošimo bili bi, kažu, znatno manji od onih koje sada plaćamo.

Za to vrijeme – za šest godina privatizovanom Kombinatu aluminijuma i Rudnicima boksita, kojim je upravljala kompanija ruskog tajkuna Olega Deripaske, državna podrška i pomoć iznosila je čak 312.749.334 eura.

Od privatizacije KAP-a najveću štetu su pretrpjeli poreski obveznici. Državna pomoć i podrška se odnosila na otpis potraživanja, davanje subvencija, polaganje garancija za kredite i odlaganje obaveza.

Država je preuzela, odnosno potrošila ukupno 159.617.582 eura na ime otpisa potraživanja i subvencija od čega se 157,8 miliona odnosi na KAP, a 1,8 miliona eura na neplaćene poreze i doprinose Rudnika boksita.

Na ime potraživanja budžeta i neplaćenih porez na dobit KAP-a za 2006. i 2007, kao i ostalih poreza (i kamata na neplaćeni porez), KAP je ostao dužan 10 miliona eura. Te dvije godine ruski menadžment je lažirao finansijske izvještaje ne prikazajući ostvarenu dobit, ali zbog toga nijesu krivično gonjeni.

Opozicioni poslanici su tražili da se poništi privatizacija KAP-a, ocjenjujući da nije dovoljno zaštićen državni interes. Ispostavilo se da ruska En plus grupa, nasljednica Rusala, odnosno sadašnji CEAC, nisu dovoljno ulagali u kompaniju i zaštitu životne sredine. No, sedam godina nakon privatizacije, došlo je do toga da Vlada ne može da raskine saradnju sa CEAC-om, iako je Skupština zadužila da to uradi, nakon što su se desetine miliona eura dugovanja prelile na poreske obveznike.

Teško je raskinuti ugovor čije je potpisivanje zaliveno viskijem u Grandu i stiskom pesnica bivšeg premijera Mila Đukanovića i tajkuna Olega Deripaske.

Uz nekoliko boca viskija otišle su najvrednije crnogorske firme. I to je sve bilo malo, pa su još, iako prodate, pale na teret poreskih obveznika. Ni najraskošnija mašta nije mogla da osmisli ovakav razvoj događaja koji je, za samo nekoliko godina, doveo do toga da osiromašeni građani izdržavaju strane i domaće tajkune.

U Africi znaju da se odupru tajkunskim poslovima, pa je Nigerija ovih dana poništila odluku o prodaji aluminijumskog postrojenja Olegu Deripaski zbog nelegalne privatizacije. Naša vlast nema takvih ambicija. Što se viskijem zalije – zakon ne rastavi.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo