Povežite se sa nama

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA MANS-A: Još nema uslova za fer izbore

Objavljeno prije

na

MONITOR: MANS je ovih dana ukazao na više zloupotreba državnih resursa i fondova od strane Vlade u predizborne svrhe. Je li išta drugačije pred oktobarske izbore nego ranije?
ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Nova zakonska rješenja koja obavezuju institucije da u predizbornom periodu objavljuju podatke o potrošnji budžeta nijesu dala velike rezultate, jer većina državnih organa i dalje krije te informacije. Očigledno je u pitanju koordiniran napor da se podaci sakriju jer i nakon više od 1.500 prijava MANS-a, mnoge institucije istrajavaju u skrivanju podataka.

Štaviše, institucije koje su u prethodnim izbornim ciklusima sumnjičene za najveće zloupotrebe ulažu posebne napore da sakriju upravo one podatke na osnovu kojih smo ranije otkrivali slučajeve moguće političke korupcije. Čelnici tih institucija sada znaju zašto im tražimo određene informacije i još više se trude da ih sakriju, pa je političku korupciju i zloupotrebe novca građana u izborne svrhe teže dokazati. Mi smo podnijeli žalbe i tužbe protiv institucija koje kriju podatke, ali sumnjam da će drugostepeni organi biti previše ažurni, pa vjerujem da ćemo tek nakon izbora doći do više dokaza o mogućim zloupotrebama.

Ovi izbori su karakteristični po tome što su u sastavu Vlade i pojedine opozicione partije, a to se reflektuje i na budžetsku potrošnju institucija. Primijetili smo da su uoči ulaska predstavnika opozicije u pojedine institucije na državnom nivou, velika sredstva prebačena opštinama i privatnim kompanijama za izgradnju infrastrukture, odnosno zapošljavanje u predizbornom periodu, posebno iz Ministarstva poljoprivrede i Investiciono razvojnog fonda. Ta sredstva su prebačena prije raspisivanja izbora, ali se nesporno koriste za investicije u predizbornom periodu. Još istražujemo te slučajeve, jer te institucije uporno skrivaju podatake.

MONITOR: Hoće li po Vama izbori u oktobru biti fer i demokratski?
ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Izmjene zakona koje su uslijedile kao odgovor na aferu Snimak, i uspostavljanje nove, nezavisne Agencije za sprječavanje korupcije je trebalo da spriječi izborne zloupotrebe. Međutim, umjesto nezavisne Agencije koja istražuje političku korupciju dobili smo instituciju na čijem čelu je kadar Duška Markovića koji karikaturalno tumači zakon i čini sve što je u njegovoj moći da zaštiti interese jedne političke strukture.

Takođe, praksa je pokazala da Državna izborna komisija ni u kom slučaju nije nezavisna i profesionalna institucija, već tijelo koje odlučuje isključivo po političkoj liniji, a ne na osnovu Ustava i Zakona. Nakon donošenja skandaloznog mišljenja o ličnim kartama, DIK je potpuno izgubio kredibilitet i zato ne može biti garant zakonitog sprovođenja izbora. Situacija je još više zabrinjavajuća na nivou opštinskih izbornih komisija. Na primjer, u Pljevljima je na čelu OIK-a osoba koja je osuđena zbog kupovine glasova u toj opštini u slučaju zloupotrebe fondova pljevaljskog Centra za socijalni rad koji je otkrio MANS.

Očigledno je da se na svim nivoima administracije Ministarstva unutrašnjih poslova, ulažu ogromni napori da se opstruira čišćenje biračkog spiska i prikriju neregularnosti. Prvo je miniran rad Koordinacionog tijela, jer su službenici odbijali da dostave informacije o biračkom spisku pozivajući se na privatnost podataka. Nakon raspisivanja izbora svi članovi Koordinacionog tijela su akreditovani i dobili su pravo pristupa biračkom spisku, ali se već dva mjeseca čeka da MUP obezbijedi kancelariju sa računarima koji imaju pristup svim bazama podataka potrebnim za kontrolu biračkog spiska.

Dakle, nijedna od tri ključne institucije zadužene za sprovođenje izbornih zakona još uvijek nije pokazala spremnost da dosljedno primijeni svoje nadležnosti i obezbijedi uslove za održavanje fer i slobodnih izbora.

MONITOR: Prema procjenama CIN CG fantom birača ima oko 35 hiljada. Kako će po Vama izgledati birački spisak u oktobru?
ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Birački spisak se zaključuje 10 dana prije izbora, odnosno već 6. oktobra, što znači da nema još mnogo vremena da se očisti od fantoma, duplikata, umrlih lica i brojnih drugih nepravilnosti. Desetine hiljada spornih podataka još nije provjereno zbog opstrukcija službenika MUP-a, koji očigledno pokušavaju da sakriju svoje nezakonito ponašanje u prethodnom period.

Podsjećam da se ne zna šta se dešava sa brisanjem čak ni preko 1.200 lica za koja je nesporno utvrđeno da nemaju prebivalište u trajanju od dvije godine nakon dobijanja državljanstva. MANS je podnio krivične prijave zbog manipulacija biračkim spiskom, ali odgovora Specijalnog tužilaštva nema.

Nesporno je da birački spisak sadrži veliki broj preminulih lica, čiji identitet može biti zloupotrijebljen. Sporno je i više hiljada ,,instant” birača koji se upisuju samo uoči jednih izbora, a zatim nestaju iz biračkog spiska. Duplo upisani birači i dalje se nalaze u biračkom spisku, iako su neki brutalno očigledni primjeri brisani nakon brojnih prijava MANS-a. Poznato je i da su promijenjena biračka mjesta za skoro 100.000 birača, što može napraviti ogroman problem na dan izbora.

Sumnjam da će birački spisak moći biti očišćen u ovako kratkom periodu, uz sve opstrukcije administracije i zakonska ograničenja. Mislim da će na desetine hiljada fantoma i preminulih lica ostati u biračkom spisku, što će otvoriti ogroman protor za manipulacije, posebno zbog činjenice da lične karte nijesu biometrijske i da ih je mnogo lakše falsifikovati.

MONITOR: Kako ocjenjujete domete Vlade izbornog povjerenja?
ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Ulazak predstavnika opozicije je zakomplikovao situaciju vladajućoj partiji koja je ranije nesmetano trošila državna sredstva većine institucija u predizbornom periodu. Počeli su da cure u javnost podaci o važnim privatizacijama, saznali smo da nas je MUP godinama varao da imamo biometrijska dokumenta…

Ipak, mislim da su dometi te Vlade ograničeni zbog velike opstrukcije od strane državne administracije koja je više od dvije decenije birana po partijskom ključu. Bilo je očekivano da brojni partijski kadrovi koje je godinama njegovala jedna partija pokažu neposlušnost i predstavnicima opozicije onemoguće da otkriju zloupotrebe svojih šefova.

Mislim da je i ograničenje pristupa podacima koji se odnose na period prije 2016. godine, iz potpisanog sporazuma, takođe izazvalo brojne probleme u sagledavanju mogućih neregularnosti u prethodnim izbornim ciklusima, na osnovu kojih su se mogli prevenirati slučajevi vezani za ove izbore.

Opozicioni kadrovi nijesu dovoljno međusobno sarađivali i nedostajalo je koordinacije, a opstrukcije sa kojima su se suočavali su trebali ranije i češće da adresiraju kako bi i domaća javnost i međunarodna zajednica stekle realnu sliku o problemima u funkcionisanju Vlade izbornog povjerenja. Opozicija je više svojim prisustvom, nego kontrolom rada institucija učinila da zloupotreba državnog budžeta bude smanjena.

Da zaključim, učešćem u Vladi opozicija je uradila nešto, ali ne dovoljno da bi mogli da kažemo da su stvoreni uslovi za održavanje zaista fer i slobodnih izbora.

MONITOR: Opet ste u centru pažnje direktora Agencije za sprečavanje korupcije Sretena Radonjića. Čini se da vas Radonjić ne želi u Savjetu Agencije?
ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Naravno da ne, jer samo ja razotkrivam njegova kršenja zakona i politizaciju te institucije koja je već sada izgubila kredibilitet.

MONITOR: Više puta ste upozorili da je Radonjić partijski vojnik, i da je tako postupao i u slučaju Ramada, kada nije dodijelio status zviždača Patriciji Pobrić.
ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Slučaj Patricije Pobrić predstavlja konačnu potvrdu totalne političke kontrole direktora Agencije i većine članova Savjeta. Umjesto da po službenoj dužnosti pruži svaku moguću pomoć gospođi Pobrić i zaštiti je kao zviždača, Radonjić je brutalno manipulisao zakonom i tražio sve moguće proceduralne propuste kako bi izbjegao da postupa u ovom predmetu.

Imajući u vidu da ovaj slučaj šalje lošu poruku i svima drugima koji razmišljaju da objave podatke o nezakonitostima, posebno o političkoj korupciji, kao član Savjeta Agencije tražila sam da se utvrdi odgovornost direktora u ovom predmetu, ali je većina članova Savjeta pokazala da nije spremna da se na bilo koji način konfrontira Radonjiću, jer bi to značilo da se suprostavlja vicepremijeru Dušku Markoviću koji ga je instalirao na tu poziciju. Nažalost, većina članova Savjeta nema tu vrstu hrabrosti i profesionalnog integriteta.

MONITOR: MANS sve ćešće kritikuje i rad Specijalnog tužilaštva.
ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Do sada je sva pažnja tužilaštva bila usmjerena na porodicu Marović, ali su izbjegavali da se bave porodicom Đukanović i njihovim brojnim poslovima koji su bili predmet niza krivičnih prijava. Čak je i postupak protiv Marovića okončan apsurdno malom kaznom, a famozna finansijska istraga nikada nije završena. To je dodatan razlog da rad tužilaštva bude pod znakom pitanja, a procesuiranje Marovića bude viđeno kao posljedica političkog obračuna, a ne uvođenje vladavine prava. Postavlja se pitanje šta bi radilo tužilaštvo da je Marović progovorio u javnom, sudskom postupku, umjesto što je odlučio da ćuti i sklopi tajnu pogodbu.

Fijasko tužilaštva u slučajevima Kalić i Šarić koje je prošlo bez bilo kakvih posljedica i odgovornosti je još jedan razlog za zabrinutost po pitanju spremnosti tužilaštva da se bori protiv organizovanog kriminala.

Umjesto da odgovaraju, pojedini tužioci su napredovali, iako se slučajevi u kojima su oni odbacivali krivične prijave ponovo otvaraju i iznova istražuju. Katnić i Stanković nisu napravili rez i razdvojili žito od kukolja i to će, bojim se, nastaviti da opterećuje crnogorsko tužilaštvo i značajno utiče na njegove rezultate.

Konačan test za specijalnog tužioca će biti postupanje u predmetima vezanim za političku korupciju, jer je to sada njegova nadležnost.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CDT: Dobro došli u crnogorsku partitokratiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imamo tipičan primjer obrasca: jako zagovarate progresivne i demokratske vrijednosti i aktivnosti a istovremeno radite sve kako ne bi došlo do promjene sadašnjeg stanja i postojeće političke kulture

 

 

Anomalije koje su dovele do prijevremenih lokalnih izbora u Budvi, Andrijevici i, možda, Šavniku ukazuju na obrazac ponašanja i funkcionisanja političkih elita u Crnoj Gori, kaže nam Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju. “Funkcionisanje institucija kao da je svrha njihovog postojanja, omogućavanje i podsticanje partijskog preduzetništva, a ne javni interes, pravna država i razvoj zajednice zapravo jeste suština tog modela”

MONITOR: Može li se to promijeniti nakon vanrednih lokalnih izbora?

KOPRIVICA: U Budvi i Andrijevici nema puno ni političkih ni ideoloških razloga za krizu vlasti i vanredne izbore. Radi se samo o dodatnoj fragmentaciji izborne scene, novoj prekompoziciji i potrebi da se blokira rad opštine u nadi da će im novi izbori omogućiti bolju poziciju prilikom isisavanja državnih (opštinskih) resursa i njihovo prebacivanje u ruke moćnika. To je dio naše političke kulture koja se, iako svaki dan slušamo drugačije priče, neće brzo promijeniti. Problem je što građanke i građani još uvijek ne umiju da ovakvo ponašanje kazne na izborima. Oni se, nažalost, ili okreću apstinenciji ili, ako su mlađeg doba, odlaze iz zemlje.

To je savršen scenario za partitokratiju. Kad pogledamo razvoj političkih odnosa, ne bi bilo iznenađenje da se ove anomalije nastave i u drugim opštinama ili se brzo pojave i na državnom nivou.

MONITOR: Situacija u Šavniku je i za naša poimanja politike neobična. Postoji li, vama poznat, sličan primjer u izbornoj praksi?

KOPRIVICA: U svojoj praksi, a bavim se izborima skoro 25 godina, nijesam vidio sličan slučaj. Gotovo je teorijski nemoguće da se u jednom izbornom ciklusu, za izbore koji imaju 1.600 upisanih birača, dogodi sve ono što smo imali prilike da gledamo u Šavniku. Da smo taj slijed događaja pokušali smisliti, i u šali, vjerujem da nam ne bi pošlo za rukom da budemo toliko kreativni. Slijed događaja, ponašanje političkih subjekata, različitih državnih organa i izborni proces koji traje 19 mjeseci zaista nije lako smisliti. To je, nažalost, ono što ni teorijski nije moguće zamisliti jeste naša politička realnost.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANA LALIĆ-HEGEDIŠ, PREDSJEDNICA NEZAVISNOG DRUŠTVA NOVINARA VOJVODINE: Hajka će se završiti kada Vučić opozove svoje poslušnike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podrška međunarodnih organizacija i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka na Dinka Gruhonjića i mene završi

 

 

MONITOR: U vrijeme vanrednog stanja usled pandemije kovida, bili ste uhapšeni zbog izvještavanja o situaciji u zdravstvenim ustanovama u Novom Sadu. Sada ste ponovo na žestokom udaru, na društvenim mrežama i preko SMS poruka…Čini se kao da ste na nekom mogućem spisku „dežurnih krivaca“?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Srpskim vlastima je uvek potrebna lista “dežurnih krivaca” kojom se skreće pažnja građana sa nepočinstava, nepodopština i političkih marifetluka vladajuće koalicije. S obzirom da svojim izveštavanjem godinama ukazujem na sistemsku korupciju, nepotizam, partijsko iživljavanje nad građanima, koketiranje sa nacionalizmom, na bahatost, siledžijstvo … a uz to radim u nezavisnim medijima koje Vučić otvoreno naziva “stranoplaćeničkim i izdajničkim”, moje ime je podvučeno na svim njihovim spiskovima za obračun. Za mene ništa novo, jer prezime moje porodice se već devedesetih našlo na jednom takvom opskurnom spisku. Tada ga je sastavljao četnički vojvoda, haški osuđenik i Vučićev politički otac Vojisalav Šešelj, za potrebe proterivanja Hrvata iz Srema. Danas, njegov najbolji radikalski đak samo nastavlja Šešeljevu misiju i viziju, a to je hegemonističko društvo podeljeno na “srpske patriote” i “izdajnike” , “ustaše” i “strane plaćenike”. A zna se šta takvima treba da se dogodi …

MONITOR: Identifikovano je nekoliko  osoba od onih koji su vam prijetili, neki su uhapšeni -pa pušteni u kućni pritvor…Može li ovo što je do sada urađeno na očuvanju vaše bezbjednosti, da spriječi dalje napade? Ili je za to važnija javna podrška-kolega, strukovnih udruženja-ovdašnjih i međunarodnih, EU predstavnika i dijela javnosti, koju ste vi i vaš kolega Dinko Gruhonjić, dobili?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Koliko god su hapšenje osoba koje su nam pretile da će nam zaklati porodice, ubiti nas, silovati decu, lomiti kosti … za nas dobra vest, toliko istovremeno izazivaju potpuni kontraefekat u javnosti. Nakon svakog uhapšenog, salve nasilja i uvreda koje primamo se multiplikuju, jer značajan deo građana Srbije, koji se svakodnevno informišu isključivo preko režimskih medija, smatra da su ljudi koji nam prete neki novi srspki Obilići, a da smo Dinko i ja izdajnici koji zaslužuju da im se stane na kraj.

Podrška međunarodnih organizacija, ali i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka završi. A, završiće se onda kada Vučić opozove svoje trbuhozborce sa skupštinskih govornica, poslušnike, dodvorice i armiju botova koji su po njegovom nalogu i otpočeli ovaj pir nasilja i bezumlja.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Ogoljena borba za vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar policije nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda

 

 

MONITOR: Ministar policije Danilo Šaranović tužio je Vladu Upravnom sudu zbog postavljenja v.d šefa Uprave policije za koje tvrdi da je bilo nezakonito. Kako vidite tu tužbu i njenu sudbinu pred Upravnim sudom?

RADULOVIĆ: Postupak određivanja v.d. direktora Uprave policije je bio nezakonit, ali je u tom nezakonitom postupku vrlo aktivno učestvovao i ministar unutrašnjih poslova. Tužbu gospodina Šaranovića vidim kao reakciju strane koja je poražena u besprizornoj borbi za kontrolom tog značajnog dijela bezbjednosnog sektora. Međutim, ono što je bitno jeste da ministar nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda i zato očekujem da taj sud štiti interese zakonitosti, a ne partijske interese i neostvarene ambicije bilo kog člana Vlade.

MONITOR: Koliko su takve tužbe uobičajene?

RADULOVIĆ: Takve tužbe nijesu česte u praksi, ali dešavaju se slučajevi da tužbu podnese lice koje nema aktivnu legitimaciju. Obično takve tužbe podnose pravno neuka lica.

MONITOR: Kako vidite proces izbora vd šefa UP i šta je sve tokom tog izbora bilo nezakonito?

RADULOVIĆ: U procesu izbora v.d. direktora UP sve je bilo nezakonito. Na istoj sjednici kada je razriješen prethodni direktor policije Zoran Brđanin, Vlada je morala da odredi vršioca dužnosti na predlog ministra, kako je to propisano Zakonom o unutrašnjim poslovima.Umjesto toga, Vlada i ministar su ušli u nezakonite improvizacije, počev od raspisivanja tzv. internog oglasa, pa do poligrafskog testiranja na inicijativu ministra koje je sprovođeno proizvoljno i na način koji je izazvao brojne sumnje. Ni javnost, a ni kandidati, ne znaju ko je i na osnovu čega odredio na koje okolnosti kandidati treba da se ispitaju na poligrafu, gdje će se sprovodi ispitivanje, kojim redosljedom, da li će svima biti postavljena ista pitanja i sl. Na kraju smo došli do čak apsurdne situacije da su strožiji uslovi i komplikovanija procedura za izbor v.d. direktora, nego za izbor direktora u punom mandatu.

MONITOR: Sporni izbor odigrava se u vrijeme dok se vlasti kunu u IBAR, odnosno dobijanje Izvještaja o privremenim mjerilima za poglavlja 23, 24, koja se tiču upravo vladavne prava. Koliko je Crna Gora daleko od vladavine prava?

RADULOVIĆ: Ovaj izbor je samo jedan od primjera koji pokazuje da živimo u ambijentu u kome je sve podređeno partijskim i ličnim interesima i pokušajima da se preuzme ili sačuva kontrola nad što većim dijelom sistema. Političke partije i njihovi lideri otvoreno pokazuju da ih javni interes ne zanima. Politička scena u Crnoj Gori uglavnom je podijeljena na dva dijela, od kojih bi jedan dio prodao Crnu Goru bez razmišljanja, a drugi dio bi je poklonio drugom. Pri tome i jedni i drugi državu i njene resurse doživljavaju kao plijen i koriste ih u ličnom i partijskom interesu. Istovremeno, brojne insititucije koje treba da obezbijede poštovanje pravnog poretka su nedovoljno funkcionalne. Kad svemu tome dodamo nepodnošljivo neznanje i veoma često i loše namjere kod političara i javnih funkcionera, onda je jasno koliko smo blizu ili daleko od društva vladavine prava.

MONITOR: Gdje je u tom smislu pravosuđe, i koliko smo daleko od njegovog reformisanja?

RAULOVIĆ: Nažalost, pravosuđe još uvijek nije ušlo u proces ozbiljnih i istinskih reformi. Vesna Medenica je ukupno 17 godina rukovodila pravosuđem na jedan autokratski način koji je favorizovao nestručne kadrove bez integriteta, a istovremeno sputavao profesionalce. Tri godine nakon njene ostavke i dvije godine od kada je ona uhapšena, sistem koji je ona sa saradnicima u pravosuđu kreirala i dalje je skoro netaknut. Možda je najbolji primjer za to upravo postupak koji se vodi protiv nje, gdje je suđenje do sada 15 puta odloženo i to na način koji pokazuje da je određenim akterima postupka i dalje dozvoljeno da se sa pravosuđem i državom izruguju jednako kako su to zajedno sa g-đom Medenicim radili dok je ona pravosuđem i formalno upravljala. Mislim da će tako biti sve dok se u cjelokupnom pravosuđu ne sprovede neka vrsta vetinga ili lustracije koja će pravosuđe očistiti od kadrova koji su ga doveli u stanje u kome se nalazi i koji sada sprječavaju početak ozbiljne reforme u pravosuđu. U fokusu tog procesa, pored odgovornosti, trabalo bi da bude ispitivanje zakonitosti porijekla imovine tih lica.

MONITOR: Šta su vlasti nakon pada DPS-a propustile da urade na reformisanju pravosuđa?

RADULOVIĆ: Osim izbora Glavnog specijalnog tužioca, teško da se može govoriti o pozitivnim potezima koje su vlasti nakon pada DPS-a preduzele na reformi pravosuđa. Prije se stekao utisak da su svi koji su vršili vlast željeli da u pravosuđu imaju nekoga ko će njima biti ono što je Medenica bila DPS-u. Od kada je DPS izgubio vlast, aktuelna Vlada je treća po redu. Niti jedna od tih Vlada nije uradila gotovo ništa da državnom tužilaštvu i pravosuđu uopšte poboljša uslove rada. Pozitivne stvari u pravosuđu prethodnih godina desile su se isključivo iz dva razloga. Prvi je izbor g-dina Novovića za Glavnog specijalnog tužioca, a drugi je dokazni materijal koji je Crnoj Gori stigao od strane Europola. To je u krajnjem dovelo i do procesiuranja g-đe Medenice, pa je logično i prirodno da ona i njeni saradnici čine sve da ospore i opstruiraju aktivnosti GST-a i materijal Europola. Ipak, zabrinjavajuće je da GST i pravosuđe nemaju adekvatnu i dovoljnu podršku od onih koji, bar deklarativno, ne pripadaju sistemu čiji značajan dio je bila g-đa Medenica. Izgleda da vladavina prava ne ide u prilog ni mnogima od njih.

MONITOR: Dok se u vladi dešava sukob oko bezbjednosnog sektora, na lokalnom nivou dešavaju se turblencije. Kako vidite slučajeve Andrijevica i Šavnik iz pravnog ugla?

RADULOVIĆ: Uvođenje tzv. prinudne uprave u Andrijevici od strane Vlade bilo je opravdano. Međutim, odluka Vlade da uvede prinudnu upravu u opštini Šavnik je sporna, isto kao što je sporna i odluka Skupštine opštine Šavnik da skrati mandat koji je prestao još 2022. godine. Nakon toga, sporna je bila i odluka Vlade da “povuče” odluku i kasnije opet da je objavi. Skupštini opštine kojoj je mandat istekao ne može se skratiti mandat, niti se može raspuštiti Skupština opštine kojoj je mandat istekao. Odluke o raspuštanju ili skraćenju mandata mogu se donijeti samo dok mandat traje. Primjeri Andrijevice i Šavnika potvrđuju da Crna Gora nema funkcionalne institucije koje treba da obezbijede poštovanje zakona, odnosno u tim slučajevima održavanje sjednice Skupštine opštine i održavanje lokalnih izbora.

Mislim da je dobra odluka predsjednika Milatovića da ne raspiše izbore u opštini Šavnik jer izborni proces po ranijoj odluci o raspisivanju izbora je tamo u toku, odnosno nije okončan. Pravni izlaz iz takve situacije je u tome da institucije obezbijede da se okončaju već raspisani lokalni izbori jer je to obaveza države i njenih institucija. Nažalost, na djelu imamo ogoljenu borbu za vlast koja, u nedostatku funkcionalnih institucija, ima prednost u odnosu na pravni izlaz i poštovanje zakona.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo