Povežite se sa nama

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA MANS-A: Još nema uslova za fer izbore

Objavljeno prije

7 godina

na

vanja-calovic-(2)

MONITOR: MANS je ovih dana ukazao na više zloupotreba državnih resursa i fondova od strane Vlade u predizborne svrhe. Je li išta drugačije pred oktobarske izbore nego ranije?
ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Nova zakonska rješenja koja obavezuju institucije da u predizbornom periodu objavljuju podatke o potrošnji budžeta nijesu dala velike rezultate, jer većina državnih organa i dalje krije te informacije. Očigledno je u pitanju koordiniran napor da se podaci sakriju jer i nakon više od 1.500 prijava MANS-a, mnoge institucije istrajavaju u skrivanju podataka.

Štaviše, institucije koje su u prethodnim izbornim ciklusima sumnjičene za najveće zloupotrebe ulažu posebne napore da sakriju upravo one podatke na osnovu kojih smo ranije otkrivali slučajeve moguće političke korupcije. Čelnici tih institucija sada znaju zašto im tražimo određene informacije i još više se trude da ih sakriju, pa je političku korupciju i zloupotrebe novca građana u izborne svrhe teže dokazati. Mi smo podnijeli žalbe i tužbe protiv institucija koje kriju podatke, ali sumnjam da će drugostepeni organi biti previše ažurni, pa vjerujem da ćemo tek nakon izbora doći do više dokaza o mogućim zloupotrebama.

Ovi izbori su karakteristični po tome što su u sastavu Vlade i pojedine opozicione partije, a to se reflektuje i na budžetsku potrošnju institucija. Primijetili smo da su uoči ulaska predstavnika opozicije u pojedine institucije na državnom nivou, velika sredstva prebačena opštinama i privatnim kompanijama za izgradnju infrastrukture, odnosno zapošljavanje u predizbornom periodu, posebno iz Ministarstva poljoprivrede i Investiciono razvojnog fonda. Ta sredstva su prebačena prije raspisivanja izbora, ali se nesporno koriste za investicije u predizbornom periodu. Još istražujemo te slučajeve, jer te institucije uporno skrivaju podatake.

MONITOR: Hoće li po Vama izbori u oktobru biti fer i demokratski?
ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Izmjene zakona koje su uslijedile kao odgovor na aferu Snimak, i uspostavljanje nove, nezavisne Agencije za sprječavanje korupcije je trebalo da spriječi izborne zloupotrebe. Međutim, umjesto nezavisne Agencije koja istražuje političku korupciju dobili smo instituciju na čijem čelu je kadar Duška Markovića koji karikaturalno tumači zakon i čini sve što je u njegovoj moći da zaštiti interese jedne političke strukture.

Takođe, praksa je pokazala da Državna izborna komisija ni u kom slučaju nije nezavisna i profesionalna institucija, već tijelo koje odlučuje isključivo po političkoj liniji, a ne na osnovu Ustava i Zakona. Nakon donošenja skandaloznog mišljenja o ličnim kartama, DIK je potpuno izgubio kredibilitet i zato ne može biti garant zakonitog sprovođenja izbora. Situacija je još više zabrinjavajuća na nivou opštinskih izbornih komisija. Na primjer, u Pljevljima je na čelu OIK-a osoba koja je osuđena zbog kupovine glasova u toj opštini u slučaju zloupotrebe fondova pljevaljskog Centra za socijalni rad koji je otkrio MANS.

Očigledno je da se na svim nivoima administracije Ministarstva unutrašnjih poslova, ulažu ogromni napori da se opstruira čišćenje biračkog spiska i prikriju neregularnosti. Prvo je miniran rad Koordinacionog tijela, jer su službenici odbijali da dostave informacije o biračkom spisku pozivajući se na privatnost podataka. Nakon raspisivanja izbora svi članovi Koordinacionog tijela su akreditovani i dobili su pravo pristupa biračkom spisku, ali se već dva mjeseca čeka da MUP obezbijedi kancelariju sa računarima koji imaju pristup svim bazama podataka potrebnim za kontrolu biračkog spiska.

Dakle, nijedna od tri ključne institucije zadužene za sprovođenje izbornih zakona još uvijek nije pokazala spremnost da dosljedno primijeni svoje nadležnosti i obezbijedi uslove za održavanje fer i slobodnih izbora.

MONITOR: Prema procjenama CIN CG fantom birača ima oko 35 hiljada. Kako će po Vama izgledati birački spisak u oktobru?
ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Birački spisak se zaključuje 10 dana prije izbora, odnosno već 6. oktobra, što znači da nema još mnogo vremena da se očisti od fantoma, duplikata, umrlih lica i brojnih drugih nepravilnosti. Desetine hiljada spornih podataka još nije provjereno zbog opstrukcija službenika MUP-a, koji očigledno pokušavaju da sakriju svoje nezakonito ponašanje u prethodnom period.

Podsjećam da se ne zna šta se dešava sa brisanjem čak ni preko 1.200 lica za koja je nesporno utvrđeno da nemaju prebivalište u trajanju od dvije godine nakon dobijanja državljanstva. MANS je podnio krivične prijave zbog manipulacija biračkim spiskom, ali odgovora Specijalnog tužilaštva nema.

Nesporno je da birački spisak sadrži veliki broj preminulih lica, čiji identitet može biti zloupotrijebljen. Sporno je i više hiljada ,,instant” birača koji se upisuju samo uoči jednih izbora, a zatim nestaju iz biračkog spiska. Duplo upisani birači i dalje se nalaze u biračkom spisku, iako su neki brutalno očigledni primjeri brisani nakon brojnih prijava MANS-a. Poznato je i da su promijenjena biračka mjesta za skoro 100.000 birača, što može napraviti ogroman problem na dan izbora.

Sumnjam da će birački spisak moći biti očišćen u ovako kratkom periodu, uz sve opstrukcije administracije i zakonska ograničenja. Mislim da će na desetine hiljada fantoma i preminulih lica ostati u biračkom spisku, što će otvoriti ogroman protor za manipulacije, posebno zbog činjenice da lične karte nijesu biometrijske i da ih je mnogo lakše falsifikovati.

MONITOR: Kako ocjenjujete domete Vlade izbornog povjerenja?
ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Ulazak predstavnika opozicije je zakomplikovao situaciju vladajućoj partiji koja je ranije nesmetano trošila državna sredstva većine institucija u predizbornom periodu. Počeli su da cure u javnost podaci o važnim privatizacijama, saznali smo da nas je MUP godinama varao da imamo biometrijska dokumenta…

Ipak, mislim da su dometi te Vlade ograničeni zbog velike opstrukcije od strane državne administracije koja je više od dvije decenije birana po partijskom ključu. Bilo je očekivano da brojni partijski kadrovi koje je godinama njegovala jedna partija pokažu neposlušnost i predstavnicima opozicije onemoguće da otkriju zloupotrebe svojih šefova.

Mislim da je i ograničenje pristupa podacima koji se odnose na period prije 2016. godine, iz potpisanog sporazuma, takođe izazvalo brojne probleme u sagledavanju mogućih neregularnosti u prethodnim izbornim ciklusima, na osnovu kojih su se mogli prevenirati slučajevi vezani za ove izbore.

Opozicioni kadrovi nijesu dovoljno međusobno sarađivali i nedostajalo je koordinacije, a opstrukcije sa kojima su se suočavali su trebali ranije i češće da adresiraju kako bi i domaća javnost i međunarodna zajednica stekle realnu sliku o problemima u funkcionisanju Vlade izbornog povjerenja. Opozicija je više svojim prisustvom, nego kontrolom rada institucija učinila da zloupotreba državnog budžeta bude smanjena.

Da zaključim, učešćem u Vladi opozicija je uradila nešto, ali ne dovoljno da bi mogli da kažemo da su stvoreni uslovi za održavanje zaista fer i slobodnih izbora.

MONITOR: Opet ste u centru pažnje direktora Agencije za sprečavanje korupcije Sretena Radonjića. Čini se da vas Radonjić ne želi u Savjetu Agencije?
ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Naravno da ne, jer samo ja razotkrivam njegova kršenja zakona i politizaciju te institucije koja je već sada izgubila kredibilitet.

MONITOR: Više puta ste upozorili da je Radonjić partijski vojnik, i da je tako postupao i u slučaju Ramada, kada nije dodijelio status zviždača Patriciji Pobrić.
ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Slučaj Patricije Pobrić predstavlja konačnu potvrdu totalne političke kontrole direktora Agencije i većine članova Savjeta. Umjesto da po službenoj dužnosti pruži svaku moguću pomoć gospođi Pobrić i zaštiti je kao zviždača, Radonjić je brutalno manipulisao zakonom i tražio sve moguće proceduralne propuste kako bi izbjegao da postupa u ovom predmetu.

Imajući u vidu da ovaj slučaj šalje lošu poruku i svima drugima koji razmišljaju da objave podatke o nezakonitostima, posebno o političkoj korupciji, kao član Savjeta Agencije tražila sam da se utvrdi odgovornost direktora u ovom predmetu, ali je većina članova Savjeta pokazala da nije spremna da se na bilo koji način konfrontira Radonjiću, jer bi to značilo da se suprostavlja vicepremijeru Dušku Markoviću koji ga je instalirao na tu poziciju. Nažalost, većina članova Savjeta nema tu vrstu hrabrosti i profesionalnog integriteta.

MONITOR: MANS sve ćešće kritikuje i rad Specijalnog tužilaštva.
ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Do sada je sva pažnja tužilaštva bila usmjerena na porodicu Marović, ali su izbjegavali da se bave porodicom Đukanović i njihovim brojnim poslovima koji su bili predmet niza krivičnih prijava. Čak je i postupak protiv Marovića okončan apsurdno malom kaznom, a famozna finansijska istraga nikada nije završena. To je dodatan razlog da rad tužilaštva bude pod znakom pitanja, a procesuiranje Marovića bude viđeno kao posljedica političkog obračuna, a ne uvođenje vladavine prava. Postavlja se pitanje šta bi radilo tužilaštvo da je Marović progovorio u javnom, sudskom postupku, umjesto što je odlučio da ćuti i sklopi tajnu pogodbu.

Fijasko tužilaštva u slučajevima Kalić i Šarić koje je prošlo bez bilo kakvih posljedica i odgovornosti je još jedan razlog za zabrinutost po pitanju spremnosti tužilaštva da se bori protiv organizovanog kriminala.

Umjesto da odgovaraju, pojedini tužioci su napredovali, iako se slučajevi u kojima su oni odbacivali krivične prijave ponovo otvaraju i iznova istražuju. Katnić i Stanković nisu napravili rez i razdvojili žito od kukolja i to će, bojim se, nastaviti da opterećuje crnogorsko tužilaštvo i značajno utiče na njegove rezultate.

Konačan test za specijalnog tužioca će biti postupanje u predmetima vezanim za političku korupciju, jer je to sada njegova nadležnost.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Ovi izbori mogu biti prekretnica

Objavljeno prije

3 dana

na

2 Juna, 2023

Objavio:

Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje

 

MONITOR: Uskoro nas očekuju vanredni parlamentarni izbori. Ono što je drugačije svakako je veliki broj izbornih lista, te odlazak mnogih starih lica iz politike. Kakav će to uticaj imati na ove izbore?

KOPRIVICA: Ovi izbori mogu biti prekretnica na političkoj sceni.

Prvo, desila se tektonska promjena do sada postojećih taktika nastupa političkih subjekata na izborima. Mnogi ustaljeni instrumenti privlačenja birača više ne važe.

Drugo, na ovim izborima učestvuje veliki broj lista od kojih će vjerovatno, tek nešto više od polovine biti dio budućeg parlamenta. Dakle, mnogi politički subjekti koji su do sad tradicionalno imali politički uticaj, naročito u odmjeru snaga 41:40 poslanika/ca tu poziciju više neće imati.

Treće, od smjene DPS-a je prošlo gotovo tri godine i polako on prestaje biti glavni target kampanje. Otvoren je prostor za sučeljavanje (kakvih takvih) ideja i programa. Vidjećemo da li ova partija može povratiti i svoj koalicioni kapacitet ili će za to biti potrebno još vremena i unutrašnjih reformi ove partije.

Četvrto, na sceni su značajne personalne promjene većeg broja lista. Partije su očigledno shvatile da ono što je legat prethodnih 10 godina u politici i nije baš dobra ponuda sa kojom treba da izađu pred birače. Sa lista su nestala mnoga poznata imena i još poznatiji igrači.

Da li će ovo zaista dati neki bolji politički rezultat, ostaje da se vidi. Ovdje nije pitanje koliko neko ima godina već da li je spreman da mijenja ustaljene partitokratske obrasce djelovanja u politici. A Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje.

MONITOR: Bilježite li neke predizborne anomalije?

KOPRIVICA: Ova kampanja do sada ima manje nepravilnosti u odnosu na prethodne. Prije svega izborna administracije se ostavila ideje da radi međunarodne istrage i selektivno oduzima pravo glasa kome želi i posvetila se svom poslu. Simbolički ta se promjena najbolje može vidjeti na osnovu činjenice da je Državna izborna komisija kandidatu kome je prije nekoliko mjeseci zabranila učešće na predsjedničkim izborima sada dozvolila da bude nosilac liste na parlamentarnim. A da li su to uradili jer im se u tom periodu povećalo pravno znanje ili su možda dobili partijsku naredbu da to ne urade – manje je važno u ovom trenutku.

Atmosfera i odnosi između političkih protivnika su mnogo bolji. Verbalno nasilje, prijetnje, uvrede su svedene na minimum a javna debata među listama zaista liči na sučeljavanje političkih stavova.

Dogodio se i vidan zaokret u temama koje su nametnute u kampanji pa se mnogo više raspravlja o kvalitetu života ljudi nego o vjerama, nacijama i istoriji. Istina, u tom obećanom kvalitetu se nerijetko i pretjera pa kampanja ponekad više liči na maštanje o lijepom životu nego na realna politička obećanja.

Naša organizacija je sa izbornim listama potpisala Kodeks za fer i demokratsku izbornu kampanju s ciljem da nadomjestimo brojne manjkavosti našeg izbornog procesa i važećeg izbornog zakonodavstva, sa željom da izbori budu kvalitetniji i kompetitivniji, sa što većim povrenjem građana građanki.

Njime afirmišemo promociju nenasilja, sprečavanje vršenja pritiska na birače, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa i funkcija, transparentno finansiranje kampanje, poštovanje slobode medija, sprečavanje širenja dezinformacija, odgovorno ponašanje na društvenim medijima, institucionalno rješavanje sporova, te prihvatanje slobodno izražene volje ljudi… Ili, ukratko rečeno, promovišemo neprikosnoveno pravo građana i građanki da glasaju slobodno.

Za sada nijesmo imali zvaničnih pritužbi lista na kršenje Kodeksa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR IGOR LJUTICA, PREDSJEDNIK SINDIKATA IZABRANIH DOKTORA: Borba za bolji položaj izabranih ljekara je i borba za zdravlje pacijenata

Objavljeno prije

3 dana

na

2 Juna, 2023

Objavio:

Izabrani doktori su usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata i time ugrožavaju ne samo svoje zdravlje već dolazi do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške

 

MONITOR: Početkom maja osnovan je Sindikat izabranih doktora Crne Gore. Koliko imate članova, koji su glavni ciljevi?

LJUTICA: Glavni cilj Sindikat izabranih doktora Crne Gore (SIDCG)  biće unapređenje primarne zdravstvene zaštite (PZZ) ne bi li svaki građanin dobio najkvalitetniju moguću zdravstvenu zaštitu. Da bismo bili u mogućnosti da to ostvarimo, moramo sačuvati ljekare u PZZ.

SIDCG je za samo nekoliko dana okupio preko 240 izabranih ljekara iz skoro svih domova zdravlja u Crnoj Gori. Sam kostur SIDCG čine Glavni odbor i 32 koordinatora iz svih domova zdravlja u Crnoj Gori koji su mahom specijalisti porodične i opšte medicine. Preko 80 odsto izabranih ljekara za odrasle se nalazi u SIDCG uz svakodnevni priliv novih članova.

MONITOR: Koji je razlog tolikog učlanjenja u sindikat?

LJUTICA: Tome je kumovalo veliko nezadovoljstvo ljekara nakon smanjenja zarada ukidanjem usluga i kapitacija kroz novi kolektivni granski ugovor koji su kolege sindikalci na štetu svojih kolega iz primarne zdravstvene zaštite (PZZ) potpisali sa Ministarstvom zdravlja. Osim činjenice da je izabranim ljekarima u toku mandata 43 Vlade umanjena zarada koja je uvećana tokom prethodne 42 Vlade, postoji veliko nezadovoljstvo usljed dodatnog opterećenja izabranih ljekara koji su već u sindromu izgaranja povećavanjem broja pacijenata od strane Fonda za zdravstvo CG.

MONITOR: Koliko je broj pacijenata povećan?

LJUTICA: Već imamo situaciju da su izabrani doktori usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata. Time ljekari ugrožavaju ne samo svoje zdravlje, već dolazi i do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške. Dugi niz godina ljekari u PZZ kupuju socijalni mir radeći za tri ljekara. Svakodnevni pritisci na poslu koji su kulminirali već zaboravljenom borbom protiv Covida u prvim redovima nagrađeni su smanjenjem zarada u trenutku kada svima u zemlji prihodi rastu. Pet mjeseci smo ukazivali na nepravdu koja je počinjena prema izabranim doktorima umanjenjem zarada od 200 do 600 eura (u zavisnosti od broja pacijenata i obima posla). Ne da ništa nije ispravljeno već smo imali i imamo loš trend. U javnosti se objavljuju bruto plate sa prekovremenim radom ne bi li se građani okrenuli protiv ljekara. Takvo maligno postupanje, ne bi li se pokrilo svoje neznanje i načinjene greške, napraviće neprocjenjivu štetu zdravstvenom sistemu odlivom iz zemlje već desetkovanog kadra.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ALEKSEJ KIŠJUHAS, SOCIOLOG (FILOZOFSKI FAKULTET U NOVOM SADU) I KOLUMNISTA DANASA: Milošević je možda umro, ali miloševićizam živi

Objavljeno prije

3 dana

na

2 Juna, 2023

Objavio:

U čuvenom govoru na Gazimestanu 1989, Slobodan Milošević je govorio o ekonomskom prosperitetu – i najavio ratove. Da li se istorija zaista ponavlja, prvo kao tragedija, a zatim kao farsa, ostaje da se vidi

 

MONITOR: Kako Vama izgleda dinamika protesta „Srbija protiv nasilja“ . Da li je taj revolt zaista ušao i u frizerske salone i automehaničarske radnje, kako pišete u jednoj svojoj kolumni?

KIŠJUHAS: Mislim da su masovnost i građanski karakter ovih protesta iznenadili mnoge, pa i vlast i opozicione partije. Kada je reč o tom revoltu građana, obično se zazivaju nekakve analogije sa ekspres-loncem (koji je prekipio) ili sa kapima koje su prelile čašu. Međutim, smatram da je nešto drugo u pitanju. Večito pitanje političke teorije je zašto su konzervativci ili politička desnica toliko uspešni, odnosno atraktivni za tzv. „običnog čoveka“, tog mitološkog Petra Petrovića sa uplatnice? Odličan odgovor ponudio je američki psiholog Džonatan Hajt u „Psihologiji morala“.

Za njega, desno-konzervativni svetonazori su uspešni upravo zato što (stvarno ili fiktivno) počivaju na vrednostima porodice, dece, vere, zajednice, a što „okida“ duboko ukorenjene ili davno evoluirane strukture ljudskog uma. Uostalom, i predizborni slogan Vučića i njegove partije bio je „Za našu decu“. Na drugoj strani su levo-liberalni svetonazori koji insistiraju na mnogo apstraktnijim vrednostima poput jednakosti, slobode, ljudskih prava itd., i koje nemaju takvu moralnu snagu kao – naša deca. S tim u vezi, nakon dve užasne tragedije – deca su ta koja su postala ugrožena, pa i čitavo tkanje društvene zajednice, i upravo to je izvelo tolike građane na ulicu. Ta dva masakra su bili tzv. „crni labudovi“ (prema Nasimu Talebu) – neočekivani i nepredvidivi događaji s velikim ili nesagledivim posledicama. I upravo zato je i proteste neobično teško artikulisati. Ipak, čini mi se da se o nezadovoljstvu sada otvoreno govori, umesto šapuće.

MONITOR: Ivan Marović, jedan od predvodnika Narodnog pokreta Otpor, smatra da građansko-opozicioni protesti nemaju šansu na uspjeh ukoliko se ne pretvore u opštenarodni pokret. Da li je pokret neophodan i da li je, bez atrikulacije od strane opozicije, moguć?

KIŠJUHAS: Iskreno, ne znam šta je „opštenarodni pokret“, iako mi to zvuči ili vonja na poziv na novu sabornost. Otpor nikada nije bio „opštenarodni“ pokret, već organizacija hrabrih i talentovanih mladih ljudi. Upravo zato, ovi protesti nemaju šanse bez čvrste i dobre – organizacije. Protesti protiv nasilja se (s razlogom) ponose svojom relativnom spontanošću, i činjenicom da se na njih ljudi ne dovoze autobusima. Međutim, moja jeretička misao je sledeća: oni neće uspeti ako opozicija ne bude organizovala svoje simpatizere, pa čak i organizovala njihove dolaske autobusima. Građani su Petog oktobra (2000) i spontano, ali i krajnje organizovano dolazili u Beograd. Istinske revolucije nema bez sloma državnog aparata (prinude i sile), pa i bez otkazivanja poslušnosti od strane mnogih političkih i privrednih struktura.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo