MONITORING
VESNA MEDENICA, OSTAVKE I PRAVOSUĐE: Decenije čekanja na nezavisno sudstvo

Vesna Medenica je na visokim pravosudnim funkcijama skoro dvije decenije. Najbolja ocjena njenog rada su brojne nerazriješene afere dok je bila vrhovna državna tužiteljica, poput afere Telekom. A o stanju u sudstvu pod njenim vođstvom dovoljno govore i izvještaji iz Brisela, u kojima se iz godine u godinu ponavlja – zabrinutost. Njena ostavka preduslov je za reforme. Ali neće biti dovoljna
Sedmica je protekla u čekanju potvrde da će predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica podnijeti ostavku na tu poziciju, na kojoj treći mandat, kako su konstatovali i u Briselu, krcka – neustavno. Da će Medenica podnijeti ostavku, objavile su Vijesti, pozivajući se na izvore u sudstvu. Medenica je, navodno, na sjednici Vrhovnog suda kolegama najavila da odlazi.
U međuvremenu, iz pobjedničke koalicije takođe su pozvali Vesnu Medenicu da podnese ostavku. Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović saopštio je Vijestima da misli da je i diplomatska aktivnost nove parlamentarne većine doprinijela da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica najavi podnošenje ostavke na tu funkciju.
Rekao je da je pitanje njenog trećeg, neustavnog mandata pomenuo i kod predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prilikom nedavnih konsultacija za sastav nove vlade. Abazović je pozvao i druge da krenu stopama Medenice, apostrofirajući i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića.
Osvrćući se na neophodne reforme u pravosuđu, Abazović je dodao da te reforme traju dugo. ,,Mi ćemo to morati da uradimo. Ali nešto što možemo da uradimo odmah, jeste da ljudi koji su targetovani od strane EU i ogromne većine javnosti kao veliki balast ukupnom napretku integracionog procesa, sami odu… Mislim da je najbolje, najpoštenije i najpravednije da oni to sami prepoznaju, da sami istupe”, kazao je. Lider URA je kazao i da misli da postoji ozbiljna i ogromna sprega organizovanog kriminala i predstavnika sudstva, tužilaštva i Uprave policije.
Medenica se do kraja nedjelje nije oglasila da potvrdi ili demantuje ovu informaciju. Ali je nakon sastanka sa šeficom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadorkom Oanom Kristinom Popa, poručila da nakon svih postignutih rezultata sudske vlasti ne pristaje da bude označena kao barijera demokratskim procesima Crnoj Gori. Da li to znači da podnosi ostavku ili ne, ostalo je nejasno, ali je jedno sasvim sigurno – da su rezultati u pravosuđu proteklih decenija barijera demokratskim procesima u Crnoj Gori.
To je naznačeno i u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, u kom se po ko zna koji put izražava zabrinutost zbog stanja u pravosuđu.
Pored upozorenja na uobičajene boljke, poput korupcije, slobode medija, kriminala, naznačeno je da nije bilo pomaka u rasvjetljavanju ključnih afera, dok, kako stoji – nezavisno sudstvo ostaje izazov. Takođe, osvrnuli su se na treći mandat predsjednice Vrhovnog suda, ali i drugih sudskih funkcionera.
„Ostaju izazovi, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa. Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji je Sudski savjet tumačio ustavni i zakonski okvir, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu. To nije u skladu s preporukama GRECO-a”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije.
Vesna Medenica je na visokim pravosudnim funkcijama skoro dvije decenije. Na čelo Vrhovnog suda stigla je sa pozicije vrhovne državne tužiteljke, koju je obavljala od 30. jula 2003. do decembra 2007. godine. U istom periodu bila je i predsjednica Tužilačkog savjeta Crne Gore. Bila je u dva mandata zamjenica Višeg državnog tužioca u Podgorici, kao i na čelu Sudskog savjeta – od aprila 2008. do jula 2014. Na čelo sudstva stigla je glasovima vladajuće koalicije. Koji su njenim rezultatima, bili zadovoljni – afere u ladicama, kontroverzni procesi na sudovima u nedogled.
Duško Knežević, dugogodišnji prijatelj i saradnik predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, iznio je nedavno u javnost tek detalj koji svjedoči o politički kontrolisanom pravosuđu od strane vrha višedecenijske vladajuće partije.
Knežević je saopštio da je Medenica 2007. godine, na zahtjev tadašnje uprave Telekoma, kao tadašnja Vrhovna državna tužiteljka, konstatovala da nema ništa sporno kod dva konsultantska ugovora, preko kojih su, kako je rekao ﮼Mađari potplatili prvu familiju da bi za male pare dobili Telekom.” Da su ti konsultantski ugovori sporni konstatovala je i američka Komisija za hartije od vrijednosti, ali i sami Mađari, godinama kasnije. Taj papir, koji Knežević posjeduje, Medenica je, prema njegovim tvrdnjama, potom faksirala i samom Đukanoviću
,,Ovakvo ponašanje tužilaštva danas nije ništa novo, a papir koji dijelim sa javnošću pokazuje da je ono zarobljeno i kontrolisano odavno. Sve što je Medenica tada radila da bi spasila prvu familiju od afere Telekom koordinirala je Ana Đukanović, odnosno njen brat, tadašnji premijer Milo Đukanović. Tako je i ovaj dokument, koji je Medenica pripremila na formalni zahtjev uprave Telekoma, sa faksa Tužilaštva poslat u kabinet Đukanovića, odakle je i dospio u moj posjed”, rekao je Knežević.
Da je prijateljca sa premijerovom sestrom koja se našla u centru afere Telekom, kada su je američke finansijske institucije aktuelizovale, Medenica je priznala u parlamentu 2007, revoltirana kritikama kako je upravo tbog privatnih veza sa sestrom Mila Đukanovića postala državna tužiteljka. To prijateljstvo Medenica je javno priznala, kazavši da je ponosna zbog toga.
Prijateljstava sa vrhom režima i tajkunima bliskim vlasti nije se nikada javno odricala, naprotiv. A prijatelji su se često nalazili u centru afera koje je moralo da razriješi pravosuđe. Sve se, međutim, završavalo na obostrano zadovoljstvo – prijatelji su ostajali van dometa pravosuđa, a Medenica na visokim pravosudnim funkcijama.
Tako smo, nedavno, saznali i da je prijateljica sa Zoranom Ćoćom Bećirovićem, kontoverznim biznismenom u bliskim vezama sa vrhom vlasti, odnosno Đukanovićem.
NVO MANS je objelodanio da Medenica, godinama, u svom imovinskom kartonu taji prihod od blizu 140.000 eura, ostvaren 2015. godine u poslovnom aranžmanu sa Bećirovićem. Osim što je ta afera ostala još otvorena, otvoreno je i pitanje koliko je prijateljstvo Bećirovića sa predsjednicom Vrhovnog suda i nekadašnjom vrhovnom tužiteljicom pomoglo ovom tajkunu u brojnim aferama u čijem se centru našao, a o kojima je trebalo da presudi ovdašnje pravosuđe.
Medenica je, između ostalog, kao Vrhovna državna tužiteljka odbacila više pritužbi i prijava koje su se odnosile na privatizaciju hotela Avala u Budvi i prodaju imovine Ski centra Bjelasica u Kolašinu, u kojima je glavnu riječ imao Bećirović ili njegova nekadašnja firma Beppler & Jacobson, u kojoj je on imao jednu akciju više od 25 odsto vlasničkog udjela.
A biti prijatelj sa Vesnom Medenicom, nije mala stvar. Monitor je, godinama, pratio rad Vesne Medenica. Više puta objavljena su i svjedočenja o tome da je vedrila i oblačila pravosuđem, i da su mnoga sudska namještenja bila pod njenom kontrolom.
Medeničina prijateljstva platilo je samo pravosuđe i vladavina prava. I građani. Koji su u par navrata plaćali i Medeničine lične afinitete i potrebe. Kao onda kada je o trošku građana 2013. godine operisala diskus u Švajcarskoj, na šta nije imala pravo, a o čemu je Monitor već pisao. Ili kada je u Turskoj, gdje je bila na službenom putovanju, o trošku građana, srela svog omiljenog glumca iz turske serije i slikala se s njim.
I njeni pravosudni mandati su kao turska serija. Nikad kraja. Njena ostavka preduslov je za reforme. Ali svakako nije dovoljna. Dugotrajan proces urušavanja i zarobljavanja sudstva i tužilaštva ne može se sanirati preko noći. No, od vrha mora da se počne.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Izdvojeno
VLADA PREUZIMA PROFITABILNE PRIVATNE POSLOVE: Pare preče od zakona

Aktuelna nacionalizacija profitabilnih privatnih biznisa djeluje kao politički revanšizam ili alibi priča odlazeće Vlade. Mnogo je skupa. Nije se bez razloga država početkom mjeseca zadužila uz kamate koje su dvostruko veće od onih koje plaćaju uspješnije crnogorske firme u privatnom vlasništvu
Vlada Dritana Abazovića, koja će za koji dan proslaviti šest mjeseci trajanja u tehničkom mandatu, ima naum da nastavi ljetos proces ,,nacionalizacije” privatizovane imovine i preuzimanja profitabilnih poslova koji su se našli u privatnim rukama.
Počelo je preuzimanjem imovine Željezare od strane državne Elektroprivrede, pa se nastavilo jednako neobrazloženom kupovinom akcija Luke Bar. Uslijedila su, skoro pa nasilna, preuzimanja trajektnog prevoza na liniji Kamenari – Lepetani, Luka Budva i tivatskog pristanište Pine. Makar neke od tih priča epilog će dobiti na sudu. Nakon toga, predviđaju stručnjaci, uslijediće plaćanje odštete iz državnog budžeta.
,,Postoje kompanije koje su od vitalnog strateškog značaja za Crnu Goru. Država će ( u njima) imati mogućnost ekskluzivnog prava da za svoju kritičnu infrastrukturu bira partnera, uvodi partnera i pravi poslove”, pojasnio je Abazović u Vijestima najavljujući nove trendove. ,,Tajkunska politika mora da se završi. Nemamo ništa protiv privatnog sektora. Naprotiv, mi smo Vlada koja podržava sve privatne inicijative svih investitora koji hoće da rade fer”. Onda, shvatili smo, dolazi ali.
Tako dođemo u (ne)priliku da trajektima u Bokokotorskom zalivu upravlja JP Morsko dobro, državna kompanija koja nije bila registrovana za taj posao, pa nije imala trajekte, pa joj sada nedostaju posade, a karte za prevoz preko zaliva se još ne naplaćuju. To znači da država, uz neplanirane troškove, svakodnevno gubi PDV i koncesionu naknadu koju je dobijala od Pomorskog saobraćaja, dok se putnici prevoze na vlastiti rizik, bez obaveznog osiguranja i mogućnosti da nadoknade nastalu štetu. Koja na trajektu Vasilije nije bilo rijetka.
Slično je i sa kupovinom akcija Luke Bar. Država je do sada za taj posao izdvojila preko 10 miliona eura, akcija ponuđenih za otkup ima još pa će i troškovi rasti, a javnost još nije upoznata sa Vladinim motivima za ulazak u taj posao. U trenutku kada nedostaje novca za oživljavanje preduzeća koja su u državnom vlasništvu, ili bi to morala biti: Too Montenegro, Plantaže, bolnica u Meljinama… Ako već iz Vlade u taj posao nijesu ušli sa ciljem da namire pojedine manjinske akcionare Luke, odnosno, omoguće dobru zaradu onima koji su ljetos kupovali njene akcije i po cijeni tri puta manjoj od one koju je ponudila država.
Dosadašnje upravljanje Lukom i njena segmentacija se pokazala katastrofalnom, poručio je premijer. ,,Pretpostavljam da je razlog takvog odnosa to što je trebalo da služi kao i do prije godinu dana – isključivo za šverc i za neke nelegalne aktivnosti, a da sve ostalo što ona radi bude samo nekakva potpora da se potpuno ne ugasi”, precizirao je Abazović naglašavajući da je prava trgovačka luka u Crnoj Gori postala slijepo crijevo.
Preciznije bi, ipak, bilo reći da je Luka Bar svojevrsno pusto ostrvo pošto, bez saobraćajne infrastrukture koja je povezuje sa većim privrednim centrima u ovom dijelu Evrope, tereti u značajnijim količinama ne mogu ni u nju ni iz nje. Toga su svjesni i u odlazećoj Vladi. ,,Luka Bar sama po sebi ne znači ništa. Ona mora da ima povezanost željeznice i auto-puta”, zna Abazović.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SLUČAJ MONTENEGRO PETROLA PRED USTAVNIM SUDOM: Zaštićeni uzurpatori

Osnovni sud u Podgorici preinačio je svoju prvobitnu odluku u slučaju Montenegro petrola, kada je toj kompaniji zabranjeno da preduzima sve radnje na uzurpiranom državnom zemljištu, i odredio privremenu mjeru, po kojoj može da nastavi sa proizvodnjom šljunka i betona. Na tu odluku žalbu je uložio Zaštitnik države, koji insistira da Ustavni sud što prije reaguje
Uz najviše državne zvaničnike 13. februara su srušeni nelegalni objekti za proizvodnju šljunka Montenegro petrola. Javno vidljivi početak borbe protiv, kako premijer Dritan Abazović kaže, građevinske mafije, ima svoju sudsku predistoriju koja trenutno čeka razrješenje pred Ustavnim sudom.
Naime, Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa Crne Gore podnio je ove sedmice Ustavnom sudu žalbu na odluku Vijeća Osnovnog suda u Podgorici, od 6. februara, u slučaju Montenegro petrola.
Sudska zavrzlama počinje kada je Osnovni sud u Pogorici, sudija Vesna Banjević, 21. decembra 2022, donijela rješenje kojim se određuje privremena mjera zabrane Montenegro petrolu da preuzima sve radnje na dvije državne katastarske parcele u Mahali. Državu je u sporu zastupao Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, a Montenegro petrol advokat Nikola Martinović.
Sud je utvrdio da je država vlasnik spornih parcela, da to ne spori ni zastupnik Montenegro petrola, isto tako da tužena kompanija nije dostavila „dokaz da za državinu ima bilo kakvog pravnog osnova, a posebno ne zasnovanog na ugovoru o kupoprodaji ili (produženom) zakupu“.
U obrazloženju se navodi izvještaj Uprave za katastar i državnu imovinu o uzurpaciji na državnim parcelama na kojima s vrši iskop-eksploatacija. Montenegro petrol, dodaje se, nijednim navodom ne spori ovu činjenicu, osim uopštenih navoda da je svaki tužbeni zahtjev kojim bi se dokazalo njihovo nesavjesno ili nezakonito poslovanje lišen pravnog osnova.
Rješenje se poziva i na zaključke okruglog stola o regionalnom vodovodu koji je održan u oktobru, na kome su članovi državnih institucija, lokalnih samouprava, vodovodnih društava, stručne, akademske zajednice, nevladinih porganizacija, upozorili na alarmantno stanje vodoizvorišta Bolje sestre. „S tim u vezi, sud je posebno imao u vidu da su prema zaključcima sa tog događaja sve naučne analize pokazale da, pored evidentnih klimatskih promjena, direktan uticaj na trend pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre imaju radovi koji se izvode u koritu i na obalama rijeke Morače“. Citirana je i naučna studija Monitoring, kontrola i zaštita vodoizvorišta Bolje sestre koju je uradio Geoprojekt, u kojoj je zaključeno da je neophodno zaustaviti svaku eksploataciju pijeska i šljunka, kako u koritu rijeke Moraće, tako i u njenom priobalnom dijelu, kao i sve radove na regulaciji korita rijeke Morače…
U kontekstu toga sud je zabranio Montenegro petrolu da preduzima sve radnje na uzurpiranom državnom zemljištu. Privremena mjera je određena na teret i rizik države.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
NEZAŠTIĆENO PRAVOSUĐE: Bomba koja je eksplodirala

Sudovi i tužilaštva godinama traže sredstva za formiranje vlastite službe bezbjednosti, ali nijedna Vlada nije odobrila sredstva da se nešto učini u vezi sa bezbjednošću zaposlenih u pravosuđu
Bilo je skoro podne, minulog petka, kada je tridesetdevetogodišnji Podgoričanin Mladen Bulatović ušao u zgradu Osnovnog suda u Podgorici. Otvorio je prva staklena vrata suda, ali ne i druga koja vode do hola gdje se nalaze šalteri i sto za kojim obično sjede službenici Uprave policije. Bio je sam u hodniku između dva ulaza kada je aktivirao ručnu bombu. Od ekspolozije bombe Mladen Bulatović je poginuo. Još pet osoba, koje su se u tom trenutku nalazile u blizini je povrijeđeno.
Od svih lažnih dojava u posljednje vrijeme ova bomba je eksplodirala. Bez najave, i bez prijetnje. Usred bijela dana. Ovaj slučaj je ponovo pokrenuo pitanje bezbjednosti zaposlenih u sudovima i tužilaštvima, kroz čije prostorije mjesečno prođe stotine osoba osumnjičenih za najteža krivična djela. Sličan događaj ovom dogodio se prije više od dvije godine u zgradi Osnovnog tužilaštva na Cetinju, kada je stanovnik prijestonice takođe izvršio samoubistvo ručnom bombom. Niko drugi nije stradao u ovom slučaju.
U sudovima i tužilaštvima zabilježena su i ubistva. U novembru 2002. godine u hodniku Suda za prekršaje u Podgorici Rajko Stajović je usmrtio Miomira Ćetkovića iz Podgorice i teško ranio Smiljanu Jovićević. Tri godine kasnije u barskom Osnovnom sudu ubijena je sutkinja Milorija Pejović. Nju je usmrtio Baranin Batrić Đuković, a nakon toga je ranio advokata Đorđa Jankovića. Poslije ubistva Đuković je otrčao do kancelarije sudije Željka Šupljeglava, pištolj nije opalio, pa ga je izudarao po glavi.
Od 2015. godine zakon predviđa plan formiranja Službi obezbjeđenja sudova i tužilaštava, ali te službe unutar pravosuđa nikada nijesu zaživjele. Većinu sjedišta sudova i tužilaštava obezbjeđuju službenici Uprave policije, ali je to decenijama rađeno na neadekvatan način i bez dovoljno kadra i tehničkih sredstava – detektora metala, na loše uređenim pozicijama unutar sudova i tužilaštava. Uprava policije je još 2013. godine namjeravala da povuče policiju iz zgrada sudova i tužilaštava kada je došlo do izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, jer im to više nije bila izričita zakonska obaveza, nakon čega je Ministarstvo pravde imalo plan da angažuje privatne agencije za obezbjeđenje.
Do povlačenja policije iz pravosudnih institucija nikada nije došlo zbog prećutnih dogovora između tadašnjih čelnika policije i pravosuđa. Formiranje službi obezbjeđenja kočile su brojne vlade koje tokom određivanja novca za te budžetske jedinice nijesu od 2015. godine odobravale ništa za formiranje sudskih i tužilačkih straža. Inače, vladina Uredba o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje UP, predviđa da policija treba da obezbjeđuje samo objekte u kojima privatno ili službeno borave štićene ličnosti.
Sudski savjet kasnije i Tužilački savjet gotovo su svake godine, kako se vidi u izvještajima o radu, dostavljali predlog da im se odobri novac za formiranje službi za obazbjeđenje, ali to nijedna vlada nije učinila. Uprava policije, na osnovu vladine uredbe, godinama adekvatno prema planu obezbjeđenja, štiti samo sjedišta Vrhovnog, Višeg i Apelacionog suda u Podgorici, i zgradu u centru Podgorice u kojoj su smještene kancelarije Višeg državnog tužilaštva, SDT-a i vrhovnog državnog tužilaštva. U tim institucijama službenici UP koriste detektore i legitimišu svaku stranku.
Direktor UP Zoran Brđanin objašnjava da bi policajci pretresli Bulatovića koji je aktivirao bombu da je stigao do njih. Kaže da je u ovom slučaju upitno da li bi bilo dovoljno i da je postojala služba obezbjeđenja sa svim sredstvima i opremom, jer se sve desilo na samom ulazu, prije dolaska do mjesta kontrole na kojem se nalaze službenici policije.
Ministar pravde Marko Kovač kaže da je pojačano prisustvo policije u Osnovnom sudu u Podgorici, a i na ostalim mjestima „gdje je neophodno“. Ocjenjuje da je o prevenciji slučaja koji se dogodio prošle sedmice u Podgorici teško govoriti sa aspekta bezbjednosti koliko god da je bilo prisutno obezbjeđenje i kakve god mjere da su bile. Tvrdi da ova osoba tehnički nije ni ušla u zgradu da bi mogla biti kontrolisana.
Ministar Kovač je najavio da će Palata pravde biti građena u podgoričkom naselju Stari aerodrom. Rekao je da je predviđeno da ta zgrada bude izgrađena u naredne četiri godine.
„Plan je da se u roku od 30 dana urade određene procjene i da se obezbijedi adekvatan broj ljudi za tužilaštva i sudove kako bi se pokrile sve neuralgične tačke“, kaže Kovač
Predsjednica podgoričkog Osnovnog suda Željka Jovović smatra da je ono što se desilo ispred Osnovnog suda „poražavajuće za državu, društvo i sistem“. Kazala je da redovno sa predstavnicima vlasti razgovaraju o bezbjednosti sudija i zaposlenih u sudovima.
„Više puta smo tražili rendgen na vratima, povećanje prostornih kapaciteta, pisala sam zahtjeve i ja i moji prethodnici, imala sam mnogo sastanaka sa predstavnicima Uprave za imovinu i Glavnog grada. I uvijek je bio problem novčanih sredstava“, objašnjava Jovović.
Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica tvrdi da u zgradi koju koristi Specijalno državno tužilaštvo, Više i Vrhovno državno tužilaštvo četiri godine ne radi rendgen aparat. Kaže da se aparat ne može popraviti, jer je riječ o starom dotrajalom modelu. Pojašnjava da policijsko obezbjeđenje kontroliše osobe koje ulaze u tu zgradu. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju i još sedam tužilaštva, imaju bar po jednog policijskog službenika koji obezbjeđuje zgrade.
„Tužilaštva u Kotoru, Nikšiću, Kolašinu, Plavu i Pljevljima nemaju ni tog jednog policajca. Nema kontrole i bezbjednosti. Sa tim je upoznato Vrhovno državno tužilaštvo, Tužilački savjet…“, rekla je Medenica.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost donijelo je na posljednjoj sjednici odluku da zaduži Upravu policije (UP) i Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB) da u saradnji sa pravosudnim institucijama i radnom grupom za implementaciju zakona o sudovima i državnom tužilaštvu, nastave sa aktivnostima obezbjeđivanja pravosudnih institucija. To će, kako je saopšteno, sprovoditi uz „moguće izmjene radnih procesa, prilagođavanja načina rada i obima angažovanja policijskih službenika, u periodu preduzimanja srednjoročnih i dugoročnih aktivnosti i potpune implementacije odredbi koje se odnose na bezbjednost pravosudnih institucija“.
Direktor Uprave policije Zoran Brđanin posebno naglašva da je policija dovedena u situaciju da nekoliko godina obezbjeđuje uslove za bezbjedan rad u sudnicama, iako za to ne postoje zakonski uslovi.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno3 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo