Povežite se sa nama

MONITORING

GDJE ĆE SE UVJEŽBAVATI VOJSKA CRNE GORE: Bijele Poljane pogodnije od Sinjajevine?

Objavljeno prije

na

Nekadašnji povremeni poligon JNA za sve vrste gađanja (artiljerijska, pješadijska, avio) na lokaciji Bijele Poljane u Banjanima, jugoistočno od planine Pusti Lisac mogao bi, po mišljenju naših sagovornika, biti bolje rješenje od Sinjajevine

 

Vremena. Nekadašnja JNA nije imala problem sa prostorom za vježbanje. I zemlja je bila mnogo veća a ni građani u SFRJ se nijesu baš miješali u odluke oko poslova narodne braniteljke. Crna Gora, najmanja od novonastalih država bivše SFRJ, evo pokušava da pronađe lokaciju na kojoj bi njenih nekoliko hiljada vojnika treniralo  borbenu gotovost. Problem otežava to što je značajan dio slabije naseljenih teritotorija u Crnoj Gori pod nekom vrstom zaštite, kao domaće ili međunarodno prirodno bogatstvo. Istovremeno, zbog članstva Crne Gore u NATO,  taj prostor morao da ispuni i stroge kriterijume te organizacije.

Vlada  je prije dvije godine opredijelila 7,5 hiljada hektara tetirorije Sinjajevine, na Savinim vodama, koji bi trebao postati vježbovno-strelišni poligon za izvođenje gađanja i vježbi Vojske Crne Gore (VCG). Ta odluka (4. maj 2018) naišla je na revolt mještana i ekoloških aktivista. Mnogi stočari iz Kolašina, Mojkovca, Šavnika, pa čak i Danilovgrada, ljeti izdižu na Sinjajevinu – najveći pašnjak na Balkanu (drugi po veličini u Evropi) i prostor bogat izvorima pitke vode. Tinjajući konflikt eskalirao je najavom vojne vježbe koja je trebalo da se održi ove nedjelje (od 19. do 23. oktobra). Oko stotinjak mještana i aktivista  od petka noće na hladnim Savinim vodama kako bi  spriječili vježbe artiljerijskog gađanja na planini. Protest su  podržali i predstavnici nove vlasti  uz obećanje da se vojni poligon neće graditi na Sinjajevini.

„Čuvari CG i njenog suvereniteta danas su mještani Sinjajevine, a ne bahati pojedinci iz odlazeće vlasti, koji lažnim parolama pravdaju svoje greške”, napisao je na svom fejsbuk profilu mandatar Zdravko Krivokapić.

Iz Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Predrag Bošković, tvrde da su analize pokazale kako je prostor na Sinjajevini jedini u Crnoj Gori koji bi se mogao koristiti za potrebe vojnog poligona. Glavna mu je prednost, kažu, to što je riječ o najvećem  prostoru koji je potpuno u državnom vlasništvu, a koji bi se mogao  koristiti za vojnu obuku. Dodatno, iz Ministarstva i VCG tvrde da vojne vježbe na Sinjajevini neće ugroziti životnu sredinu tog područja, niti živote mještana koji od proljeća do jeseni sa stokom izlaze na planinu.

„Nakon formiranja Ministarstva odbrane i VCG, na više lokacija na teritoriji Crne Gore vršena su ekotoksikološka ispitivanja, praćen je i analiziran uticaj uništavanja municije na životnu sredinu, kako za vrijeme, tako i nakon uništavanja viškova municije tokom 2009. i 2010. Sva ispitivanja je vršio Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore, te je u svim izvještajima o uticaju uništenja municije na životnu sredinu, konstatovano da nema negativnog uticaja i narušavanja životne sredine (vode, vazduha, prirode, zemljišta…). Na osnovu dosadašnjih iskustava i stručnih analiza može se zaključiti da municija koja bi se koristila prilikom izvođenja vježbi na lokaciji Sinjajevina, ne bi mogla ugroziti životnu sredinu ni po jednom osnovu“, navodi se u Informaciji Ministarstva odbrane o formiranju poligona na Sinjajevini.

U ime građanske inicijative Sačuvajmo Sinjajevinu, Petar Glomazić je kazao da oni ne vjeruju posrednim analizama sa drugih područja. Smatra da je Vlada trebala da uradi sveobuhvatnu procjenu uticaja korišćenja vatrenog i ubojnog oružja na životnu sredinu Sinjajevine, kako bi se prije gradnje poligona uvjerili da neće biti štete po životnu sredinu. I prema riječima biološkinje Gordane Kasom iz Agencije za zaštitu životne sredine, prije donošenja odluke trebalo se uzorkovati nulto stanje životne sredine na Sinjajevini i uraditi procjena uticaja. Međutim, Agencija za zaštitu životne sredine je već dala saglasnost na izgradnju vojnog poligona.

Glavno vježbalište pripadnicima JNA bilo je na sjevernomakedonskoj planini Krivolak, koja je i danas vojni poligon. Ekotoksikološka istraživanja na toj planini pokazuju minimalni uticaj na životnu sredinu, što Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore koriste kao argument u prilog izgradnji poligona na Sinjajevini. Iz građanske inicijative Sačuvajmo Sinjajevinu, međutim, pozvali su tada Vladu Crne Gore da potpiše ugovor sa Sjevernom Makedonijom i vježbaju na njihovoj planini, koja je poligon decenijama. Saopštili su da se samo od stočarstva i branja ljekovitog bilja na Sinjajevini za četiri mjeseca može zaraditi 11 miliona eura, ne računajući mogućnost turizma i drugih poljoprivrednih aktivnosti. Poligon bi, upozoril su, narušio potencijal koji planina ima za turizam i  poljoprivredne aktivnosti.

U Crnoj Gori je postojalo nekoliko vojnih poligona koje je za vježbu koristila i JNA. Najpoznatiji javnosti bio je na Radovču, decenijama korišćen za artiljerijska i pješadijska gađanja. Sada je taj prostor van svih razmišljana o vojnom poligonu. Dio poligona je u privatnom vlasništvu i tamo je  izgrađeno više privatnih objekata. još ozbiljniji je problem to što, prema informacijama Monitora, vazdušni prostor iznad Radovča pripada koridoru vazdušnog puta Mojkovac – Podgorica, koji je jedan od pristupnih pravaca za slijetanje na aerodorm u Golubovcima. U vrijeme vojnih vježbi na Radovču taj koridor ne bi mogao da se koristi za civilni avio saobraćaj. S obzirom na veliki broj letova na aerodormu u Podgorici to bi bio ozbiljan, a možda i nerješiv problem.

Vojska je avionska gađanja vježbala kraj Tuzi, na prostoru današnjeg vinskog podruma u Šipčaniku, dok su protivavionska gađanja izvođena na primorskom poligonu Bar-Prevlaka. Povremeni poligon za sve vrste gađanja (artiljerijska, pješadijska, avio) bio je na lokaciji Bijele Poljane, jugoistočno od planine Pusti Lisac (Banjani). Naši sagovornici iz redova nekadašnje JNA tu lokaciju ističu kao alternativu za Sinjajevinu. Ona je, prema njihovom mišljenju, morala biti prvi izbor kada se krenulo u potragu za poligonom Vojske Crne Gore. Nalazi se u slabo naseljenom kraju. Planina Pusti Lisac predstavlja prirodni  grudobran čime se povećava kvalitet vježbališta; lokacija na kojoj bi se nalazio poligon blizu je Nikšića i tamošnjeg garnizona. Trasa planirane Jadransko-jonske saobraćajnice nalazi se u blizini poligona, ali dovoljno daleko da ne ometa obuku. Bijele Poljane bi se, za razliku od Sinjajevine, mogle korisiti 365 dana u godini, bez uticaja na život okolnog stanovništva (skoro da ga nema).

I Bijele Polajne i Pusti Lisac su, uglavnom, u državnom vlasništvu. Prema informacijama Monitora, predstavnici nove vlasti razmišljaju o ovoj lokaciji kao alternativi Sinjajevini.

Vojni eksperti smatraju da bi bilo neisplativo da naša vojska vježba van Crne Gore, jer bi transport opreme, vozila i vojnika mnogo koštao,  ne pominjući ostale troškove. Nedostatak infrastrukture na Sinjajevini je njihov argument protiv poligona na toj planini. Tvrde da bi bilo nelogično graditi iznova putnu i drugu infrastrukturu, i pritom devastirati netaknutu prirodu, ako već postoji infrastruktura na poligonu u Bijelim Poljanama.

Zamjenik načelnika generalštaba Vojske Crne Gore Aleksandar Pantović kazao je da ni jedan drugi prostor na teritoriji Crne Gore ne bi mogao zadovoljiti potrebe vojske izuzev onog na Sinjajevini. On je kazao da VCG mora vježbati i da postoji plan vježbi koje moraju biti održane do 2023. Jedna od tih vježbi  je, tvrdi, planirana za ponedjeljak, ali je odložena zbog prisustva velikog broja ljudi na toj teritoriji. „Vježba će se održati kada se za to stvore uslovi“, kazao je Pantović.

Pukovnik Zoran Božović, koji je nadležan za organizaciju vježbi, tvrdi da ni taj poligon na Sinjajevini nije dovoljno veliki za potrebe naše vojske, jer na njemu neće moći da vježba preko 400 vojnika. Kazao je da u vježbi, planiranoj za proteklu sedmicu, neće biti upotrijebljeno više od 500 kilograma eksploziva, što, tvrdi, ne može imati velikog uticaja na životnu sredinu.

On je kazao da vojsci nije cilj da ugrožava stočare tog kraja, već da im pomognu izgradnjom puta i druge infrastrukture koja će privući ljude i poboljšati turizam na Sinjajevini. „Vojska je tu da štiti građane i od vojske nikom neće biti loše“, kazao je Božović.

Tvrdi da je JNA tokom osamdesetih radila dalekoraketna gađanja sa Sinjajevine prema Sjenici i obratno. Tamo je planirano da se 1992. godine izgradi poligon za takva gađanja, ali se tadašnja država nije održala.

Ministar odbrane Predrag Bošković kazao je da su uradili brojna istraživanja koja pokazuju da poligon neće ugroziti Sinjajevinu, a proteste građana nazvao „politikanskim“ i izrazom „mržnje prema njemu“. Međutim, Ministarstvo odbrane od 2018. godine do danas javnost nije upoznala sa istraživanjima i dokumentima koja pokazuju da je planirana lokacija za vojni poligon najbolji izbor i da njegovo opremanje i upotreba neće ugroziti Sinjajevinu.

Iz Ministarstva odbrane saopštili su u srijedu da se vojna vježba na Sinjajevini odlaže do daljnjeg, dok se za nju ne steknu uslovi. Građani sa Sinjajevine saopštili su nakon te odluke da neće napustiti planinu dok se ne poništi odluka o formiranju vojnog poligona na Savinim vodama.

 

Ministar jedno, oficiri drugo

Ministar Predrag Bošković tvrdi da su sječom stabala i loženjem vatre, veću štetu životnoj sredini nanijeli ekološki aktivisti, koji više dana i noći protestuju na Sinjajevini, nego što bi napravila vojna vežba.

Bošković je kazao je da je lani krajem septembra održana vojna vježba na Sinjajevini. „Tada nikakvog protesta nije bilo, ali sada su stvari drugačije, umiješala se politika”.

Oficiri Aleksandar Pantović i Zoran Božović su, gostujući na TV Vijesti, kazali da ranije vojska nije vježbala na toj planini. Nijesu tačne ni Boškovićeve tvrdnje da nije bilo ranijih protesta, jer je građanska inicijativa Sačuvajmo Sinjajevinu organizovala više protesta i posjeta planini od 2018. godine. Protesti su  intenzivirani nakon najave oktobarske vojne vježbe.

 

EK: Paziti da sve bude u skladu sa UNESCO standardima

U toku je procedura da se Sinjajevina, koja se oslanja na dva nacionalna parka „Durmitor“ (zaštićeno UNESCO područje) i „Biogradska gora“, proglasi za područje od posebnog prirodnog značaja, odnosno za park prirode.

Aktivisti smatraju da je park prirode nespojiv sa izgradnjom vojnog poligona i bojnim gađanjem. Ministar Bošković smatra da na Sinjajevini može i jedno i drugo.

„Natura 2000, kao ključni dokument EU u zaštiti biodiverziteta i kreiranja regionalnog parka prirode, apsolutno nije u nesaglasju sa vojnim poligonima. Vojni poligoni nisu smetnja da neko područje bude dio Natura 2000 mreže. U Holandiji vojni poligonu zauzimaju 30.000 hektara i  svi su uključeni u Natura 2000”, kazao je ranije Bošković.

Posljednji Izvještaj o napretku Evropske komisije, međutim, opominje da je vojni poligon formiran na planini koja čini dio biosfere prostora zaštićenog od strane UNESCO. Zbog toga bi, ocjenjuju u dokumentu, trebalo paziti da sve radnje budu u saglasju sa UNESCO standardima.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NAJAVIO ODLAZAK AMANA SA SVETOG STEFANA: Arbitraža u Londonu zbog rušenja kapija u Miločeru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koji je kompanija Adriatic properties ostvarila od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela, do danas

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je prije dva dana mogućnost da singapurska hotelska kompanija Aman Resorts uskoro napusti Crnu Goru zbog događaja koji su krajem marta eskalirali u Miločeru, kada su mještani Svetog Stefana, Pržna i Miločera, porušili metalnu kapiju i ograde, kojima je bio onemogućen pristup građanima šetalištu pored male Kraljičine plaže. On je takvu prognozu iznio nakon što je razgovarao sa turističkim investitorima koji su iskazali „zaprepašćenje i strah od onoga što su vidjeli posredstvom televizijskih kamera sa Miločera i Svetog Stefana“.

„Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje nekih objekata koji su sastavni dio investicije. Kao rezultat toga imamo najavu operatera Amana da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru. Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, kazao je Đukanović.

Određena je i arbitraža u Londonu, koja je izgleda ugo-vorom dogovorena. Potpisnik ugovora o zakupu crnogorskih elitnih hotela je ofof-šor kompani-ja Aidwey Investment LTD, ne-poznate vlasničke strukture, registrovana na Britanskim Dje-vičanskim Ostrvima.

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Ali ne zbog uklanjanja kapija i ograda kojima je zakupac dugih 14 godina blokirao pristup morskoj obali. Mještani su se  od prvog dana zakupa  bunili zbog lošeg odnosa zakupca prema njihovoj društvenoj zajednici, upadali na zabranjene plaže, rušili prepreke, tražeći nekakav kompromis, do kojeg nije došlo.

Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac,  kompanija Aidwey Investment LTD ili njena ekspozitura u Budvi, kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koje je zakupac ostvario od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela do danas. Svaku poslovnu godinu, firma Adriatic properties završavala je u minusu od nekoliko miliona eura. Upravi prihoda prijavljen je gubitak od 4,3 miliona eura za 2019, godinu ranije bio je 6,1 milion, dok se za proteklu godinu gubitak Adriatic propertiesa popeo na 8,8 miliona eura.

Prema podacima Uprave prihoda, finansijski iskaz zakupca Svetog Stefana i Miločera, od 31. marta ove godine, koji potpisuje izvršni direktor Goran Bencun, sumira ukupan gubitak firme na iznos od nevjerovatnih 104.904.410 miliona eura. Elitni crnogorski hoteli dati pod dugoročni zakup koji se slavio kao jedan od najboljih ugovora ostvarenih u turizmu Crne Gore, donijeli su gubitke koji premašuju stotinu miliona eura. Neko to mora da podmiri.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREKO 2,5 MILIONA ZA NOVU TV PODGORICA: Skupa DPS igračka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ivanu Vukoviću, Živku Andrijaševiću i Radu Vojvodiću zapalo je da ostvare nedosanjani san bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše o podgoričkoj televiziji. Pripreme su nas do sada koštale preko 2,5 miliona eura. A tek će kad RTV  PG proradi u drugoj polovini godine

 

Rade Vojvodić, nekadašnji generalni direktor Radio-televizije Crne Gore i RTV IN izabran je protekle sedmice ponovo za direktora. Treća sreća je RTV Podgorica.

Vojvodić je nakon što je ,,ugasio” IN, 2011. izabran za generalnog direktora RTCG. Tekovine njegovog direktorovanja, kao što je cenzura serijala Mehanizam, vidne su i danas. Uz obrazloženje da je nanio štetu RTCG-u, Savjet ,,javnog servisa” smijenio ga je u decembru 2016. Nakon smjene ispostavilo se da je ostavio dug od osam miliona eura. Viši sud je, 2019, presudio da je nezakonito smijenjen, pa je Savjet RTVCG-a urgirao da mu se isplati 180.00 eura.

Lokalna podgorička televizija je nedosanjani san bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Pokrenuo je projekat gradske televizije 2009. godine i tada je za potrebe otvaranja televizijske kuće opredijeljen prostor na Gradskom stadionu. Za njegovo opremanje potrošen je 1,1 milion eura. Taj skupocjeno opremljeni prostor na južnoj tribini Gradskog stadiona sada je zvanična adresa nove televizije.

Par godina nakon toga tadašnji poslanici opozicije u gradskom parlamentu Aleksa Bečić i Zdenka Popović pokušali su da obiđu i vide na što je utrošeno preko milion eura građana Podgorice. Niko im nije otključavao.

Tokom 2014. godine raspisana su tri tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za stavljanje u funkciju poslovnog prostora gdje je učešće Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice bio poslovni prostor od 565 kvadrata sa opremom koja je u objektu. Ponude su nekoliko puta dostavljali emiteri Prve TV, MBC-a i TV 777 ali su sve odbijene.

Vojvodić je dobio priliku da realizuje dugogodišnju namjeru DPS gradske vlasti, nakon što je ostavku iz ličnih razloga na mjesto izvršnog direktora  podnio Predrag Vučinić, a javni konkurs za direktora poništen jer se niko nije javio.

Skupština Glavnog grada je krajem februara prošle godine usvojila odluku o osnivanju TV Podgorica. ,,Žao mi je što opozicija nije ovdje jer sam siguran da bi i oni podržali ovu odluku”, kazao je tada predsjednik lokalnog parlamenta Đorđe Suhih. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tada  saopštio da očekuje da će televizija eksperimentalno početi za pola godine. Istakao je ,,da je televizija skupa igračka’’. U novembru je prolongirao rok za prvu polovinu ove godine. Monitoru su iz PG Biroa odgovorili da se početak rada očekuje u drugoj polovini godine.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo