Povežite se sa nama

OKO NAS

Višestruka žrtva

Objavljeno prije

na

Maloljetna A.A. ubijena je u noći između 9. i 10. maja u kući u kojoj je stanovala na Koniku. Udarcima lopatom u glavu usmrtio ju je Mirsad Adžović, njen nevjenčani suprug koji se policiji predstavio kao otac kada se narednog jutra predao i priznao zločin. Niko od komšija nije pozvao policiju.

A svađe između nesrećne djevojke i Adžovića bile su učestale, kažu naši sagovornici. Jedan od sagovornika, koji je dobro upućen u porodičnu situaciju djevojke i njenog odnosa sa Adžovićem, kaže da ju je on često zlostavljao. On, ali i drugi sagovornici koji su željeli anonimnost, tvrde da je A.A. i moguća žrtva trgovine ljudima.

,,Djevojka je živjela sa svojim pravim ocem na primorju, dok su majka i njen očuh stanovali u Podgorici”, priča naš sagovornik. ,,Otac je završio u zatvoru, pa je A. A. prešla kod majke. Tu je živjela par godina, da bi se sa 14 godina udala. Taj brak nije opstao, pa se opet vratila kod majke. Kada je napunila 15, Mirsad Adžović je odvodi kod sebe, tvrdeći da joj je on otac”. Naš sagovornik tvrdi da je bivši muž A.A. dugovao novac Adžoviću i da nije mogao da ga vrati, nakon čega je Adžović kod sebe doveo djevojku.

Ubijena djevojka imala je sedmomjesečnu bebu čiji je otac, tvrdi njena majka, Mirsad Adžović. To potvrđuju i naši sagovornici. Majka je medijima ispričala da je Adžović ubjeđivao maloljetnu A.A. da joj je otac. Po njenim riječima maloljetna A. A. je sa 13 godina pobjegla kod Adžovića. Neki drugi svjedoci tvrde da je A.A. prodata, da je to javna tajna.

Komšije tvrde da su se Adžović i nesrećna djevojka često svađali jer se ona raspitivala da li joj je on otac. ,,Mirsad ju je zbog toga maltretirao”, tvrde naši sagovornici.

,,Sva uža i šira familija, pa i supruga Mirsada Adžovića koja je bila tu za vrijeme ubistva, su znali da je on nju uzeo za ženu i da je maltretira, a da niko nije reagovao niti pokušao da to spriječi”. Mediji su ranije objavili da su supruga Adžovića i četvoro njihove djece bili u kući u noći kada se desilo ubistvo.

Više nevladinih organizacija okupljenih oko Centra za ženska prava osudilo je ubistvo maloljetne djevojke. Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava zatražio je najoštriju reakciju društva i nadležnih instucija, a apel i osudu nasilja podržale su i nevladine organizacije Akcija za ljudska prava i Anima.

U saopštenju koje su potpisali Centar za ženska prava, Ženska RAE mreža Prva i Centar za romske inicijative navodi se da su Romkinje i Egipćanke primorane da poštuju izuzetno stroge patrijarhalne norme unutar romske zajednice, u kojima postoji visok prag tolerancije prema nasilju nad ženama i porodičnom nasilju, što ugrožava njihove živote.

,,Specifičan položaj Romkinja i Egipćanki nije prepoznat, kako od same romske i egipćanske zajednice, tako ni od same države”, kaže se u saopštenju.

NVO Prima ukazala je na generalno nedovoljno revnosno sprovođenje zakona koji tretiraju porodično nasilje.

Organizacije potpisnice saopštenja apelovale su na odgovorne institucije, prije svega na Upravu policije, kao i na cjelokupnu javnost, da preduzmu sve mjere, da privremeno i adekvatno reaguju na nasilje, kako bi se spriječilo ponavljanje takvih zločina.

Crna Gora je u posljednjih nekoliko godina usvojila niz zakona i značajnih dokumenata koji se odnose na oblast nasilja u porodici. U praksi su međutim ostali problemi, među kojima su i ti da svjedoci, i pored zakonske obaveze, rijetko prijavljuju nasilje, ali prvenstveno i to da državne institucije, od policije koja je prva u lancu organa koji sankcionišu nasilje do socijalnih službi i pravosuđa nerijetko na pravi način ne definišu ili ne prepoznaju nasilje.

Prema podacima UN prvi uzrok smrti ili invalidnosti među ženama od 15 do 45 godina nijesu bolesti ili saobraćajne nesreće, već nasilje. U Studiji o nasilju u porodici i nasilju nad ženama u Crnoj Goru, dokumentu koji je 2012. godine sproveo UNDP, navodi se da su u Crnoj Gori ,, razmjere nasilja u porodici nepoznanica jer ne postoji sistematsko prikupljanje podataka”.

Istraživanja javnog mnjenja koja su prikazana u Studiji, međutim, pokazuju da crnogorski građani smatraju da nasilje postoji, da je rasprostranjeno, te da su žrtve najčešće žene i djeca. Prema tim ispitivanjima svaki četvrti ispitani muškarac smatra da je nasilje opravdano i prouzrokovano okolnostima i događajima van kontrole nasilnika, a da je žrtva odgovorna za nasilje ,,jer ga izaziva”.

Istraživanje je pokazalo da je svaka treća žena u Crnoj Gori žrtva nekog vida nasilja, te da su žrtve nasilja u porodici najčešće žene i djeca, dok su muškarci prepoznati kao nasilnici. Prema toj studiji u Crnoj Gori se tolerišu „blaži oblici nasilja” a kao nasilje prepoznaje samo ono teško.

Zanimljivo je da prema istim podacima svaka treća osoba u Crnoj Gori ne bi bila spremna da prijavi nasilje u porodici zbog niskog povjerenja u efikasnost institucija, straha, patrijarhalnog shvatanja porodičnih odnosa kao nečega u šta se nipošto ne treba miješati, kao i zbog sumnje u to da se problem nasilja u porodici može zaustaviti i prevazići.

,,Studije slučaja pokazale su da se muško nasilje nad ženama dešava bez obzira na

etničko porijeklo, socijalni status i godine. Ipak, žene pripadnice manjinskih zajednica ili migrantkinje koje su preživjele nasilje često su suočene sa višestrukim oblicima nasilja i diskriminacije”, navodi se u Studiji.

Romkinje su u rizičnoj kategoriji kada je riječ o trgovini ljudima. U preporukama za Crnu Goru u Izvještaju o trgovini ljudima u Crnoj Gori, koji je u junu prošle godine objavila američka ambasada, navodi se da treba ,,unaprijediti napore na proaktivnom identifikovanju više potencijalnih žrtava u ugroženim grupama, kao što su romska djeca koja se bave prostitucijom, žene uhapšene zbog prostitucije, migranti bez dokumenata, izbjeglice i raseljena lica – posebno Romi – i djeca prosjaci”. Posebno se ističe da treba ,,poboljšati kontakt sa romskim zajednicama kako bi se osigurala prevencija trgovine ljudima i efikasno identifikovanje žrtava”.

Prema tom Izvještaju ,,Vlada Crne Gore ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za iskorjenjivanje trgovine ljudima”, dok se Crna Gora definiše kao zemlja porijekla, tranzita i konačnog odredišta za žrtve trgovinom ljudima.

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo