Tokom proljećnog talasa virusa iz NKT-a su govorili o tri moguća scenarija. Najpovoljniji je predviđao 0,1 odsto inficiranih. Scenario od 1 odsto oboljelog stanovništva više nije najgori
Najvjerovatnije imamo više oporavljenih nego što prikazujemo, saopštio je direktor Insituta za javno zdravlje Crne Gore Boban Mugoša na ovonedjeljnoj konferenciji za medije Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).
,,Lokalni epidemiološki servisi su preopterećeni i ne stižu da ponovo komuniciraju sa svim oboljelim i utvrde da li su ispunili kriterijume da ne budu više definisani kao aktivni slučajevi. Intenzivno radimo na ažuriranju stanja, tako da će ovaj trenutni izazov sa prikazom broja oporavljenih biti uskoro prevaziđen”, rekli su Monitoru iz Instituta za javno zdravlje.
Od ponedjeljka se u Budvi, Cetinju, Kolašinu, Ulcinju i na Žabljaku primenjuju pooštrene mere za sprečavanje širenja epidemije. One podrazumijevaju zabranu rada ugostiteljskih objekata i zabranu okupljanja u kućama i stanovima svima koji nijesu članovi istog domaćinstva. Zatvorene su i škole, pa đaci nastavu prate od kuće.
Podgorica u kojoj je najviše oboljelih i koja sedmicama ima najveći trend rasta, zamalo je ove nedjelje izbjegla zatvaranje jer zvanično broj oboljelih nije prešao 800 na 100.000 stanovnika. Iz Instituta za Monitor kažu da razvoj epidemiološke situacije u Podgorici, ali i u cijeloj državi, zavisi isključivo od toga u kojoj mjeri građani poštuju propisane mjere. ,,Ako nastavimo sa nepoštovanjem mjera i ne usvojimo pravila ponašanja koja nam pomažu u borbi sa korona virusom, broj inificiranih će rasti. U tom slučaju, sasvim je izvjesno da možemo očekivati pooštravanje mjera”. Sredinom ove nedjelje, stopa aktivnih slučajeva u Podgorici popela se na 844 oboljela na 100.000 stanovnika.
Istog dana kada je Podgorica izbjegla zatvaranje, slovenačka Vlada proglasila je stanje opšte epidemije koje će biti na snazi narednih 30 dana. Slovenija je to uradila na 317 oboljelih na 100.000 stanovnika, Crna Gora ima preko 600 oboljelih na 100.000 stanovnika. Od početka epidemije, u Sloveniji koja ima dva miliona stanovnika, umrlo je 200, u Crnoj Gori 250 ljudi.
Zato Crna Gora ima predsjednika NKT-a koji, zarad političkih poena, podriva preporuke Instituta. Milutin Simović je saopštio da u potpunosti razumije stavove budvanskih, nikšićkih i podgoričkih ugostitelja koji se protive odluci o ograničenju radnog vremena ili privremenom zatvaranju lokala u najugroženijim opštinama. Simović je sa njima razgovarao i opet za sve probleme okrivio neodgovorne građane, zbog kojih, kako kaže, ne smiju da ispaštaju oni koji poštuju mjere.
,,Dobijamo infomacije, posebno iz nekih opština da se svake subote i nedjelje organizuju proslave, velike svadbe sa po nekoliko stotina zvanica. U pojedinim opštinama je i zbog toga došlo do tako naglog skoka oboljelih”, kazala je za TV Prva epidemiološkinja Božidarka Rakočević. Podsjetila je i da nema dana bez smrtnih ishoda od posljedica infekcije.
Umjesto mjera, NKT je kao rješenje ponudio novu statistiku. Odlučeno je da se stopa oboljenja ne računa na broj stanovnika s popisa 2011, već prema procjenama Monstata iz 2019. godine. Tako je došlo do smanjenja broja stanovnika u sjevernim opštinama, a povećanja u Podgorici, Budvi, Tivtu… ,,Novi način računanja je donio promjene za određeni broj južnih opština koje su zabilježile porast stanovnika. Međutim, vrlo je važno da pošaljemo poruku da je naša najvažnija referenca upravo semafor. I pored promjene osnove računanja, semafor je i dalje izuzetno relevantan i ne treba tražiti opravdanje ili način da se zaobiđu pravila koja on propisuje”, kazali su Monitoru iz Instituta.
Institut je Ministartsvu zdravlja poslao predlog nove strategije kojom se uvode brzi testovi koji bi se radili u kovid ambulantama, kao i u privatnim zdravstvenim ustanovama. O trošku države. Ovim bi se Institut rasteretio velikog pritiska a pacijenti bi manje čekali na rezultate. ,,Ovih dana imamo veliki priliv uzoraka, pokušavamo sve da istestiramo, naše ekipe rade i 18 sati dnevno”, kazao je direktor Instituta Boban Mugoša.
MANS je problematizovao dosadašnji trošak za testiranje (vidi boks). U septembru ove godine Insitut za javno zdravlje je napustio načelnik virusologije dr Zoran Vratnica, kako bi nastavio svoju karijeru u svojoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi Dijagnostika u partnerstvu sa suprugom direktora Instituta. ,,Dijagnostika je jedina privatna laboratorija koja je napravila brze testove koje je odobrila SZO, a to je informacija koju je imao direktor Instituta. To su testovi koji se koriste zbog dobre specifičnosti koja je slična PCR-u, a dobijate rezultat mnogo brže. Kako su ti testovi došli prije u Dijagnostiku, nego u Institut za javno zdravlje? Ta činjenica ne uliva povjerenje u rad direktora Mugoše”, postavila je pitanje epidemiološkinja Milena Popović – Samardžić u istraživanju MANS-a.
Rekordno radno vrijeme imaju i ostali zaposleni medicinari. Sve se češće čuju upozorenja ljekara da su zdravstveni radnici premoreni. Šef Kriznog štaba NKT-a i direktor Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore dr Nermin Abdić kazao je na konferenciji NKT-a u ponedjeljak da je 96 zdravstvenih radnika pozitivno na novi korona virus, kao i sedam nemedicinskih radnika.
Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša upoređujući situaciju u zdravstvu u zemljama regiona i kod nas kazao je da Slovenija ne zna koliko ima oboljelih ljekara, te da ljekari traže oslobađanje od krivične i profesionlane orgovornosti zbog greške koje prave zbog iscrpljenosti: ,,U Hrvatskoj sam vidio najavu da će inficirani ljekari raditi u skafanderima, u BiH je ogroman broj ljekara neopravdano na bolovanju. U Srbiji imate dvije grupe ljekara koji su suprotstavljeni jedni drugima. Jedni podržavaju vlast, drugi su protiv vlasti. To je degutantno slušati”, navodi Mugoša.
Politika je odavno inficirala i crnogorsko zdravstvo. Mediji najavljuju da će direktor Kliničkog centra Jevto Eraković podnijeti ostavku i biti poslanik DPS-a u Skupštini. Eraković je nedavno izjavio da je stanje najozbiljnije od početka pandemije i istakao da zdravstveni sistem ipak uspješno odgovara izazovima.
U Erakovićevom stilu, odlazeći režim oštro kritikuje sve pokušaje da se problematizuje dosadašnja neuspješna borba protiv virusa. Opštinski tim za zaštitu i spašavanje Prijetonice Cetinje reagovao je na kritike epidemiološkinje Milena Popović-Samardžić koja tvrdi da je do ovako visoke stope zaražavanja došlo uslijed kasne reakcije nadležnih. Pominjući dvostruke aršine i nelogičnosti ona je ukazala da je nonsens to što su na Cetinju sva igrališta i vježbališta na otvorenom zatvorena, a teretane otvorene. ,,Ne možete dugo ljude držati zastrašene, to nije prirodno stanje i jako je iscrpljujuće. Ali ih zato možemo jako dobro edukovati”, kazala je Popović-Samardžić.
Tokom proljećnog talasa korona virusa registrovano je ukupno 324 zaraženih. Iz NKT-a su tada govorili o tri moguća scenarija. Najpovoljniji je predviđao da će biti 0,1 odsto inficiranih, odnosno 630, od kojih će biti hospitalizovano 140 pacijenata, a njih 35 do 40 na respiratoru. Prema drugom scenariju Crna Gora bi u jednom momentu imala oko 1.870 zaraženih, dok bi hospitalizaciju zahtijevalo 400 do 420 pacijenata. Najgori scenario predviđao je 6.300 zaraženih, odnosno jedan odsto stanovništva, a 300 do 320 pacijenata bi završilo na respiratorima.
U Crnoj Gori je trenutno, četvrtak, 4.004 oboljelih od virusa, u nedjelju je bilo 4.385, a ukupno oboljelih od početka epidemije je 16.069. To je dovelo do još crnjih predviđanja. ,,Što se tiče scenarija, onaj od jedan odsto nije najcrnji. Ono što bi bilo jako teško i sa čim ne bi mogli da se izborimo je 10 odsto”, smatra direktor Instituta Mugoša.
Iz Instituta najavljuju da se, uz poštovanje mjera, blagi pad broja oboljelih očekuje u naredne tri sedmice. Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila da je razvoj pandemije u Evropi ,,veoma zabrinjavajući”, a pojedini stručnjaci upozoravaju da vrh epidemije treba očekivati u novembru i decembru.
Skupa testiranja u Njemačkoj
Od početka epidemije virusa korona, Institut za javno zdravlje je na testiranje uzoraka u laboratoriji u Njemačkoj potrošio 240 hiljada eura. To je bilo dovoljno za nabavku opreme za značajno povećanje kapaciteta za testiranje na virus u Crnoj Gori i opremanje još najmanje dvije laboratorije, pokazuje dokumentacija koju je analizirao Istraživački centar MANS-a.
Tokom mjeseca jula Institut za javno zdravlje je u laboratoriju Eurofins/LifeCodexx iz Ebersburga u Njemačkoj poslao prvu pošiljku od 1.958 uzoraka za čije testiranje je plaćeno oko 107 hiljada eura. Druga pošiljka je uslijedila u septembru kada je upućen kontigent od 1.118 uzoraka, što je Institut koštalo još 61,5 hiljada eura. Ovog mjeseca je u Njemačku poslat i treći kontigent od 1.280 uzoraka za koji Institut očekuje fakturu od još 70 hiljada eura.
Institut je za 97.000 eura u septembru kupio PCR aparat i time povećao kapacitete za 20 do 30 odsto, piše MANS. Krajem septembra Institut traži od Ministarstva zdravlja dodatnih 359 hiljada za proširenje kapaciteta testiranja. Međutim tender još nije raspisan.
Predrag NIKOLIĆ
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice