Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAPADNI BALKAN I EU: Partnerstvo u neiskrenosti

Objavljeno prije

na

Rumunsko predsjedavanje Unijom niko na Balkanu neće pamtiti. U prvoj polovini ove godine nije bilo ni najmanjeg pomaka u integracijama. Proces proširenja je ušao u slijepu ulicu što opasno obeshrabruje pristalice EU u regionu i urušava kredibilitet ove organizacije

 

Tekuća  2019. godina je za proces proširenja praktično izgubljena. Rumunija je kao predsjedavajuća EU među prioritetima svog programa stavila Zapadni Balkan, ali u toku njezinog predsjedavanja nije bilo nijednog koraka, sastanka ili odluke koji bi posredno ili neposredno bili vezani za proširenje. Naprotiv!

Krajem maja održani su izbori za Evropski parlament, pa su u Briselu strahovali da bi nepopularna politika proširenja mogla da utiče na rast stranaka desnice. Stoga su i tzv. Izvještaji o napretku zemalja Zapadnog Balkana objavljeni tek nakon izbora i bili su, s razlogom, dosta kritični prema državama u regionu. Poruka koja je poslana bila je jasna: daleko ste još od EU.

Čini se, ipak, da Brisel na ovaj način pravi alibi za svoju politiku, jer strategiju prema Balkanu jednostavno više nema. Tako na primjer, iako je utvrdila da su uložili mnogo napora i ispunili zahtjeve, EU je odložila odluke o otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ovoga puta izgovor je bio „tehničke prirode“.  Savjet EU je , kako se navodi u zaključcima, “na raspolaganju imao ograničeno vrijeme za tako važno pitanje (!?)”. A Makedonija je kandidat za člana već punih 14 godina!

Premijer Zoran Zaev je dobijao samo riječi hvale od evropskih zvaničnika. “Ne poznajem nikoga u EU koji nije pun divljenja zbog onoga što su postigle Grčka i Sjeverna Makedonija”, kazala je njemačka kancelarka Angela Merkel, dok je komesar za proširenje EU Johanes Han nazvao tu državu „blještavim primjerom za cio region”. On je napomenuo da je “proširenje strateška investicija u mir, demokratiju, prosperitet i sigurnost Evrope, te da neodlučnost i nerješavanje nijesu opcije”.

Iako je svima jasno da je politika otezanja i stagnacija u integracijama frustrirajuća za zemlje kandidate i da jača nacionalističke snage, proširenju se otvoreno protive Francuska i Holandija, a  stidljivo i Njemačka. Francuski predsjednik Emanuel Makron kaže da prvo treba sprovesti reforme unutar EU, a potom ići na proširenje. Njegova bliska saradnica Natali Loazo neuvijeno je izjavila da je ona lično blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa S.Makedonijom i Albanijom!? Istakla je da će taj stav Pariz zastupati i nakon izbora za Evropski Parlament.

„Ne, ne i ne – otpor Holandije i Francuske proširenju EU liči na inat djece koja nikako ne žele da puste i druge da se igraju“, komentariše bečki Viner cajtung.  Državni sekretar u poljskom Ministarstvu vanjskih poslova Šimon Šinkovski vel Šenk kritikujući zemlje koje se protive proširenju naglašava: “Problemima EU kao međunarodne organizacije nikada neće biti kraja. Uvijek će biti neki izgovor da se kaže stop proširenju. Vrata moraju svo vrijeme da budu otvorena, a odluka kada će se konkretna zemlja učlaniti da zavisi od njezinog napretka i adekvatnog trenutka”.

Sistem trampe – sprovođenje reformi i dobro geopolitičko vladanje u zamjenu za integracione korake ka EU, više ne funkcioniše. Makron je čak odbio da prisustvuje Zapadnobalkanskom samitu koji je prošle sedmice održan u poljskom gradu Poznanju, kao dijelu tzv. Berlinskog procesa (BP), koji je prije pet godina pokrenula Njemačka.

Rezultati BP-a su, inače, više nego skromni: uspjelo se tek u ukidanju rominga u regionu, stvaranju jedne omladinske organizacije, a u Poznanju je dogovoreno i uzajamno priznavanje diploma. Balkan je istovremeno postao izvozno tržište i egzodusa jeftine radne snage, koje najviše koristi Njemačkoj.

Za sada sa Briselom traljavo pregovaraju tek Crna Gora i Srbija, Kosovo i BIH još ni ne pomišljaju o početku pregovora. A obje te države su EU-protektorati.

U upravo objavljenoj analizi Savjetodavne grupe za evropsku politiku na Balkanu Univerziteta u Gracu ocjenjuje se da “ukoliko se proces ka učlanjenju Zapadnog Balkana u EU ne ubrza, zemlje regiona bi mogle da razmotre i drugačija opredjeljenja, uključujući jačanje veza s Kinom, Rusijom, Turskom i zemljama Zaliva”.

Na rizike odlaganja početka pristupnih pregovora s Albanijom i S. Makedonijom upozorava i jedan od najboljih poznavalaca prilika u regionu, direktor Centra za studije Jugoistočne Evrope Florijan Biber. “EU bi trebalo da iskoristi priliku, jer će, inače, u tim zemljama prevladati autoritarnije i korumpiranije vlade, a građani će postati ciničniji, dići će ruke i napuštaće zemlju. Ta kombinacija posljedica nikako nije u interesu EU”, uvjeren je profesor Biber.

I odlazeća visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Federika Mogerini ukazujući na makedonski slučaj rekla da se napori kandidata za EU moraju prepoznati, jer će u suprotnom EU izgubiti na kredibilitetu u regionu i šire.

Ugledni evropski listovi navode da je EU na ovaj način dovela u pitanje i sposobnost djelovanja u svijetu, i citiraju izjavu komesara Hana da Zapadni Balkan nije “bašta neđe iza kuće, već unutrašnje dvorište EU”.

Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost smatra da će jesen pokazati definitivno kuda se stvari kreću. “Ako u oktobru ne bude pozitivne odluke za S.Makedoniju onda politiku proširenja možemo proglasiti mrtvom jer je već vrlo bolesna i na samrti”, kazala je ona i dodala: „Ako EU izgubi kredibilitet u regiji na čemu bi se onda zasnivala njezina transformativna moć i uticaj. S druge strane, ako zemlje zapadnog Balkana izgube nadu u proces proširenja one će se okrenuti na drugu stranu. Dakle, EU će izgubiti Zapadni Balkan, a regija će izgubiti svjetionik koji ih je vodio u reformama i politikama. A to je katastrofalna slika“.

Malo više optimizma u ovom smjeru ima američki analitičar Danijel Server. „Europesimizam je u korelaciji sa biznis krugovima. Kada ekonomija Unije bude krenula naprijed, biće mnogo više spremnosti da se razmotri ulazak novih članova“, ocjenjuje on.

Ostaje da se vidi da li do “odmrzavanja” dijaloga Beograda i Prištine može doći 2020., što bi smanjilo tenzije u regionu i otvorilo novu perspektivu. U prvoj polovini naredne godine Unijom će predsjedavati Hrvatska, koja će u maju u Zagrebu organizovati posebni samit o proširenju EU.

Sada  je izvjesna  neiskrenost u međusobnim odnosima EU i država u regionu, koja koristi samo tzv. stabilokratama.

“EU se pretvara da kontroliše neiskrene reforme u balkanskim zemljama, jer nema druge politike u regionu osim proširenja”, kaže Tobi Fogel iz briselskog Vijeća za politiku demokratizacije.

Konstatujući da EU nije iskrena oko proširenja i da bi bilo bolje da se prestane pretvarati, Portal EurAktiv ocjenjuje da ni liderima država zapadnog Balkana, od kojih su neki preplaćeni na funkcije i gotovo doživotni lideri, nije toliko stalo do neke stvarne “evropske budućnosti”, a kamoli do ispunjavanja uslova u borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala, nepotizma, osudi ratnih zločina i depolitizaciji sudstva.

Partnerstvo u neiskrenosti, stoga, može još dugo potrajati.

 

                                                                                              Mustafa CANKA

Komentari

OKO NAS

USPJEŠNO TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: Stranim gostima sve privlačnije planine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekivanja s početka ljetnje turističke sezone su se obistinila. Na sjeveru su zadovoljni brojem ostavrenih noćenja.   Inostrani gosti činili su većinu  u Kolašinu i na Žabljaku. Porastao je i broj turista, koji su za odmor odabrali  katune i seoska domaćinstva

 

Nema razloga za nezadovoljstvo- jedinstvena je ocjena protekle turističke sezone na sjeveru države. U  turističkim organizacijama kažu da je  ukoliko nije bila bolja, miinula sezona je, prema broju ostavrenih noćenja,  bar na nivou prošlogodišnje .         Takve tvrdnje, u kolašinskoj Turističkoj organizaciji (TO) , nažalost i dalje ne mogu potkrijepiti konkretnim podacima o broju gostiju.  Razlog je višegodišnja neažurnost u  naplati boravišne takse, pa tako je broj noćenja ostavrenih tokom ljeta, poznat samo za nekoliko većih hotela. No i pored skromnih prihoda, tvrde, uspjeli su da učine mnogo kad je riječ o promociji Kolašina, pa se to odrazilo i na uspješnost sezone.

„ Prema podacima iz hotela „Šeraton“ i „Bjanka“  ovo turističko ljeto bilo je znatno bilje od prošlog. Gosti tih objekata su, uglavnom, strani turisti. Kolašin je prije nekoliko mjeseci dobio još jedan hotel visoke kategorije, tako da smo, računjajući i veliki broj manjih objekata, imali šta da ponudimo turistima različite platežne moći.“- kaže za Monitor direktor TO Aleksandar Vlahović.

Nije falilo, tvrdi, ni manifestacija koje su obogatile vanpansionsku ponudu.  Tokom mula i avgusta na kolašinskim ulicama i u sali Centra za kulturu, podsjeća direktor TO,  bilo je sadržaja koji su, takođe, mogli da zadovolje različite ukuse.  Joga fest, Korifej tatar, veliki broj izložbi, promocija knjiga, Etno kamp, Pazrni dan…., samo su neki od sadržaja namijenjenih turistima.

Kolašin je ove godine, objašnjavaju u TO, imao i „adut više“. Novi Ski centar na Bjelasici otvorio je vrata turistima i tokom ljetnje sezone,,a posjeta je, tvrde, zadovoljavajuća.

Vlahović nije komentarisao hendikep s kojim je Kolašin ušao u ljetnju turističku sezonu. Naime, tokom proljeća organizatori Tango kampa su otkazali tu manifestaciju, koja je godinama  punila smještajne kapacitete tokom avgusta. Nema ni zvaničnih podataka , koliko je nedolazak tangerosa iz cijelog svijeta , štetio bilansu ovog turističkog ljeta.

Prema zvaničnim podacima,  na  Žabljaku je u toko većeg dijela  ljetnje sezone popunjenost smještajnih kapaciteta bila preko 80 odsto.I u tom gradu većinu turista činili su stranci, kojih je bilo i više od dvije trećine od ukupnog broja gostiju. Najviše  iz  Francuske, Njemačke, Češke, Poljske i Slovenije, a porastao je broj gostiju iz KINE.

Posjetioci Žabljaka i ovog ljeta najviše su se zadržavali na prostoru NP Durmitor, ali je bilo velikog interesovanja i za  rafting rijekom Tarom, planinarenje, kao i posjetu Crnom jezeru.

“Imali smo i novoteta ovog ljeta, kako što je  električni autobus Opštine  koji je prošle godine dobijen kao donacija, a sada svakodnevno više puta saobraća od centra grada do Savinog kuka. Za grupe JE organizovana panoramska vožnja do Ribljeg i Vražjeg jezera, kao i posjeta kulturno-istorijskom nasljeđu ili stećcima, koji su ušli na UNESCO-vu listu zaštite.“- kažu u Žabljačkoj TO.

Za razliku od kolega u Kolašinu, na Žabljaku su uveli red i u naplatu boravišne takse. Kampanja, koju su  prošle godine, započeli resorno ministarstvo,   lokalnu samoupravu, Poresku upravu, TO, tvrde, na žabljaku je dala rezultate.  Zbog toga je naplata boravišne takse i prijava i odjava turista za  oko 50 odsto bila  bolja u ljetnjem periodu.

I u Kolašinu i na Žabljaku kažu da je predsezpna bila značajno lošija od prošlogodišnje, pa su tokom druge polovine maja i početkom juna zabilježili osjetan pad broja noćenja  u odnosu na lani. U obje TO nadaju se, međutim, produžetku sezone. Prema najavama, gostiju neće faliti ni tokom septembra i oktobra.

“Već imamo dobar buking za septembar i prvu polovinu oktobra i iskreno očekujemo da će se taj početni gubitak nadoknaditi u periodu, koji je pred nama.”,- kažu na Žabljaku.

Prema broju rezervacija u dva najveća hotela, slično će biti i u Kolašinu. Kako je rekao Vlahović, za  kraj ljeta i početak jeseni, najavljen je veliki broj seminara, ali i grupne posjete, uglavnom, stranih gostiju.

„Međutim, posjetu privatnom smještaju može da pokvari loše vrijeme i to bi bila velika šteta. Slično se desilo i tokom proljeća. Posjeta velikim hotelima je bila standardna, dok su najviše štete od lošeg vremana imali vlasnici malih pansiona“. – objašnjava on.

Dobra vijest za sjever je što je ove godine je osjetan porast broj gostiju i u seoskim domaćinstvima  koja se bave turizmom. Prema zvaničnim podacima, Većina od oko 100 domaćinstava u Crnoj Gori, koji na taj način dopunjavaju kućni budžet,  sa sjevera su. U Regionalnoj razvojnoj  agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RDA), koja raznim projektima podspješuje tu vrstu turizma smatrjaju da će , naročito, strani gosti sve česće dolaziti na sela i katune da odmaraju.

RDA je,  prije pet godina, kaže direktorica Jelena Krivčević, vjerujući u potencijale ruralnog sjevera, kao atraktivne turističke destinacije počela da osnažuje pojedine poljoprivrednike  da na svojim domaćinstvima ugoste, turiste.

„Tada je ta ideja djelovala prilično neralno. Ljudi na našim selima nijesu vjerovali da imaju nešto vrijedno da ponude i da će prvući , ali i da će umjeti da udovolje zahtjevima turista. Ispostailo se da je drugačije, pa sada, iako se cijela priča razvijala korak po korak, imamo i zadovoljne domaćine i zadovljne goste. „- kaže ona.

Izmjenama u zakonu, od skoro se za taj vid turiza mogu registrovati i domaćinstva na katunu. Direktorica RDA, smatra da je to donijelo mnogo pogodnosti, a strani turisti su, tvrdi ona, s oduševljeme prihvatii odore na jestima „gdje je vrijeme stalo“ i gdje često nedostaje mnogo onog na šta su u civlizaciji navikli.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TREĆINA ZAPOSLENIH U KOLAŠINSKOJ OPŠTINI ANAGAŽOVANA UGOVORIMA: Partijska zapošljavanja pod šifrom „tajno“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz obrazloženje da im je neophodan ekspertski kadar, vladajuća kolašinska koalicija zapošljava sugrađane, a od javnosti kriju podatke o njihovim kvalifikacijama, zaradama i poslu koji obavljaju

 

Skoro trećina onih koji trenutno obavljaju poslove u kolašinskoj  lokalnoj upravi su, prema nedavnom priznanju predsjednika Opština Milosava Bulatovića, angažovani prema nekoj vrsti ugovora.  Ni pola godine, od kako su mu novinari i opozicioni odbornici postavili pitanja o razlozima značajnog  povećanja broja zaposlenih u opštinskoj administraciji, on nije precizirao o kakvim je ugovorima riječ. On  smatra da štiti lične podatke svojim službenika, odbijajući da javnosti odgovori koju školsku spremu imaju, koje poslove obavljaju i koliko su za to plaćeni oni koje je ugovorima angažovao.

Bulatović tvrdi i da  lokalnoj administraciji od kako je on na funkciji predsjednika Opštine nema ni volonetara. Prije nekoliko mjeseci je tvrdio da su nekolicina službenika u njegovom kabinetu volonteri. Kad je prestao taj njihov status i kada su počeli da naplaćuju svoj rad nije odgvorio.

Prema zvaničnim podacima iz Opštine, osim šest funkcionera, sedam sekretara, odnosno,  načelnika i komandira službi i 56 zaposlenih na neodređeno vrijeme radi i 23 osobe po ugovorima.    Za njihovo angažovanje nije bilo saglasnosti Ministarstva finansija.

U kolašinskoj opoziciji smatraju da je broj angažovanih ugovorima znatno veći.  Za odbornički kluba Demokrata skrivanje podataka o  svima koji rade u Opštini predstavlja   grubu obmanu  javnosti i pokušaj da se prikriju sve nezakonitosti u radu lokalne samouprave.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTPREDSJEDNIK BERANSKE OPŠTINE MARKO LALEVIĆ OPTUŽUJE MINISTARSTVO PROSVJETE ZA DISKRIMINACIJU: Osveta za izborne poraze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Lalević je zatražio od ministra prosvjete Damira Šehovića da podnese ostavku, ako nije u stanju da djeci na sjeveru obezbijedi prevoz do škole. On je kao drastičan i nehuman primjer naveo slučaj đaka prvakava i osnovaca koji pohađaju osnovne škole u beranskim mjesnim centrima Lubnice i Štitari

 

Polemika između i potpredsjednika opštine Berane i  Pokreta za promjene (PzP) Marka Lalevića sa Ministarstvom prosvjete počela je oko organizovanja đačkog prevoza na sjeveru Crne Gore, a završila se optužbom da ovo ministarstvo diskriminiše jedinu opozicionu sjevernu opštinu.

Lalević je zatražio od ministra prosvjete Damira Šehovića da podnese ostavku, ako nije u stanju da djeci na sjeveru obezbijedi prevoz do škole. Kao drastično  nehuman primjer naveo je slučaj đaka koji pohađaju osnovne škole u mjesnim centrima Lubnice i Štitari.

“Oni od početka školske godine moraju pješice ili kolima svojih roditelja da idu na prve časove, jer su privatni prevoznici koji su do prije mjesec redovno prevozili putnike na  relaciji Štitare-Bubanje  zbog ekonomske neisplativosti obavijestili Savjet MZ Bubanje i Štitare o finansijskom neisplativosti i prestanku prevoza na tim relacija, odnosno gubicima koje imaju zbog smanjenog broja putnika” – kaže Lalević.

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo