Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAPADNI BALKAN I EU: Partnerstvo u neiskrenosti

Objavljeno prije

na

Rumunsko predsjedavanje Unijom niko na Balkanu neće pamtiti. U prvoj polovini ove godine nije bilo ni najmanjeg pomaka u integracijama. Proces proširenja je ušao u slijepu ulicu što opasno obeshrabruje pristalice EU u regionu i urušava kredibilitet ove organizacije

 

Tekuća  2019. godina je za proces proširenja praktično izgubljena. Rumunija je kao predsjedavajuća EU među prioritetima svog programa stavila Zapadni Balkan, ali u toku njezinog predsjedavanja nije bilo nijednog koraka, sastanka ili odluke koji bi posredno ili neposredno bili vezani za proširenje. Naprotiv!

Krajem maja održani su izbori za Evropski parlament, pa su u Briselu strahovali da bi nepopularna politika proširenja mogla da utiče na rast stranaka desnice. Stoga su i tzv. Izvještaji o napretku zemalja Zapadnog Balkana objavljeni tek nakon izbora i bili su, s razlogom, dosta kritični prema državama u regionu. Poruka koja je poslana bila je jasna: daleko ste još od EU.

Čini se, ipak, da Brisel na ovaj način pravi alibi za svoju politiku, jer strategiju prema Balkanu jednostavno više nema. Tako na primjer, iako je utvrdila da su uložili mnogo napora i ispunili zahtjeve, EU je odložila odluke o otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ovoga puta izgovor je bio „tehničke prirode“.  Savjet EU je , kako se navodi u zaključcima, “na raspolaganju imao ograničeno vrijeme za tako važno pitanje (!?)”. A Makedonija je kandidat za člana već punih 14 godina!

Premijer Zoran Zaev je dobijao samo riječi hvale od evropskih zvaničnika. “Ne poznajem nikoga u EU koji nije pun divljenja zbog onoga što su postigle Grčka i Sjeverna Makedonija”, kazala je njemačka kancelarka Angela Merkel, dok je komesar za proširenje EU Johanes Han nazvao tu državu „blještavim primjerom za cio region”. On je napomenuo da je “proširenje strateška investicija u mir, demokratiju, prosperitet i sigurnost Evrope, te da neodlučnost i nerješavanje nijesu opcije”.

Iako je svima jasno da je politika otezanja i stagnacija u integracijama frustrirajuća za zemlje kandidate i da jača nacionalističke snage, proširenju se otvoreno protive Francuska i Holandija, a  stidljivo i Njemačka. Francuski predsjednik Emanuel Makron kaže da prvo treba sprovesti reforme unutar EU, a potom ići na proširenje. Njegova bliska saradnica Natali Loazo neuvijeno je izjavila da je ona lično blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa S.Makedonijom i Albanijom!? Istakla je da će taj stav Pariz zastupati i nakon izbora za Evropski Parlament.

„Ne, ne i ne – otpor Holandije i Francuske proširenju EU liči na inat djece koja nikako ne žele da puste i druge da se igraju“, komentariše bečki Viner cajtung.  Državni sekretar u poljskom Ministarstvu vanjskih poslova Šimon Šinkovski vel Šenk kritikujući zemlje koje se protive proširenju naglašava: “Problemima EU kao međunarodne organizacije nikada neće biti kraja. Uvijek će biti neki izgovor da se kaže stop proširenju. Vrata moraju svo vrijeme da budu otvorena, a odluka kada će se konkretna zemlja učlaniti da zavisi od njezinog napretka i adekvatnog trenutka”.

Sistem trampe – sprovođenje reformi i dobro geopolitičko vladanje u zamjenu za integracione korake ka EU, više ne funkcioniše. Makron je čak odbio da prisustvuje Zapadnobalkanskom samitu koji je prošle sedmice održan u poljskom gradu Poznanju, kao dijelu tzv. Berlinskog procesa (BP), koji je prije pet godina pokrenula Njemačka.

Rezultati BP-a su, inače, više nego skromni: uspjelo se tek u ukidanju rominga u regionu, stvaranju jedne omladinske organizacije, a u Poznanju je dogovoreno i uzajamno priznavanje diploma. Balkan je istovremeno postao izvozno tržište i egzodusa jeftine radne snage, koje najviše koristi Njemačkoj.

Za sada sa Briselom traljavo pregovaraju tek Crna Gora i Srbija, Kosovo i BIH još ni ne pomišljaju o početku pregovora. A obje te države su EU-protektorati.

U upravo objavljenoj analizi Savjetodavne grupe za evropsku politiku na Balkanu Univerziteta u Gracu ocjenjuje se da “ukoliko se proces ka učlanjenju Zapadnog Balkana u EU ne ubrza, zemlje regiona bi mogle da razmotre i drugačija opredjeljenja, uključujući jačanje veza s Kinom, Rusijom, Turskom i zemljama Zaliva”.

Na rizike odlaganja početka pristupnih pregovora s Albanijom i S. Makedonijom upozorava i jedan od najboljih poznavalaca prilika u regionu, direktor Centra za studije Jugoistočne Evrope Florijan Biber. “EU bi trebalo da iskoristi priliku, jer će, inače, u tim zemljama prevladati autoritarnije i korumpiranije vlade, a građani će postati ciničniji, dići će ruke i napuštaće zemlju. Ta kombinacija posljedica nikako nije u interesu EU”, uvjeren je profesor Biber.

I odlazeća visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Federika Mogerini ukazujući na makedonski slučaj rekla da se napori kandidata za EU moraju prepoznati, jer će u suprotnom EU izgubiti na kredibilitetu u regionu i šire.

Ugledni evropski listovi navode da je EU na ovaj način dovela u pitanje i sposobnost djelovanja u svijetu, i citiraju izjavu komesara Hana da Zapadni Balkan nije “bašta neđe iza kuće, već unutrašnje dvorište EU”.

Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost smatra da će jesen pokazati definitivno kuda se stvari kreću. “Ako u oktobru ne bude pozitivne odluke za S.Makedoniju onda politiku proširenja možemo proglasiti mrtvom jer je već vrlo bolesna i na samrti”, kazala je ona i dodala: „Ako EU izgubi kredibilitet u regiji na čemu bi se onda zasnivala njezina transformativna moć i uticaj. S druge strane, ako zemlje zapadnog Balkana izgube nadu u proces proširenja one će se okrenuti na drugu stranu. Dakle, EU će izgubiti Zapadni Balkan, a regija će izgubiti svjetionik koji ih je vodio u reformama i politikama. A to je katastrofalna slika“.

Malo više optimizma u ovom smjeru ima američki analitičar Danijel Server. „Europesimizam je u korelaciji sa biznis krugovima. Kada ekonomija Unije bude krenula naprijed, biće mnogo više spremnosti da se razmotri ulazak novih članova“, ocjenjuje on.

Ostaje da se vidi da li do “odmrzavanja” dijaloga Beograda i Prištine može doći 2020., što bi smanjilo tenzije u regionu i otvorilo novu perspektivu. U prvoj polovini naredne godine Unijom će predsjedavati Hrvatska, koja će u maju u Zagrebu organizovati posebni samit o proširenju EU.

Sada  je izvjesna  neiskrenost u međusobnim odnosima EU i država u regionu, koja koristi samo tzv. stabilokratama.

“EU se pretvara da kontroliše neiskrene reforme u balkanskim zemljama, jer nema druge politike u regionu osim proširenja”, kaže Tobi Fogel iz briselskog Vijeća za politiku demokratizacije.

Konstatujući da EU nije iskrena oko proširenja i da bi bilo bolje da se prestane pretvarati, Portal EurAktiv ocjenjuje da ni liderima država zapadnog Balkana, od kojih su neki preplaćeni na funkcije i gotovo doživotni lideri, nije toliko stalo do neke stvarne “evropske budućnosti”, a kamoli do ispunjavanja uslova u borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala, nepotizma, osudi ratnih zločina i depolitizaciji sudstva.

Partnerstvo u neiskrenosti, stoga, može još dugo potrajati.

 

                                                                                              Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda

Objavljeno prije

na

Objavio:

U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE.  Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga

 

 

Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.

Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.

U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.

Iz  doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije

 

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.

Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.

Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.

Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.

Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.

,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno

Objavljeno prije

na

Objavio:

I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek.  Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja  uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana

 

 

Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana,  vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.

Na telefonske pozive Monitora  direktor NP Durmitor Pero Popović nije  odgovarao, a mojkovački vatrogasci,  kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.

Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara,  bila su, na momente,  dramatična. U više  navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP)  i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha,  jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila,  direktor Popović.

Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu,  kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen.  Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na  prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka.  On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.

„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare.  Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao.  Naše  ekipe bile   su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od  gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta,  mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.

Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta,  agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada  Bešović. On je objasnio i da  budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali  da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima,  kroz međunarodne grantove bude nabavljen  jedan protivpožarni  avion“.

Dok izostaje značajnija  podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama  i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je  660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad  tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“,  izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar  Dragićević.

Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine  građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi.  Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.

U svakoj lokalnoj samoupravi,  jednom godišnje,  predsjednici  opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara.  Tim aktima  daju  su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.

Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja.  Sve su lokalizovali pripadnici SZS,  tek ponegdje uz pomoć mještana.

Tokom 10-ak minulih dana  vatrogasci su gasili požare u  mjestu   Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na  Obrovu.  Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu  intervenisala je  na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom  kolu  trafostanica i  u  Panjskoj  luki i Obrovu stubovi dalekovoda  i repetitor.

Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u  Čavanju i Pušonjskom dolu  u Mjesnoj zajednici  (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo