Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAPADNI BALKAN I EU: Partnerstvo u neiskrenosti

Objavljeno prije

na

Rumunsko predsjedavanje Unijom niko na Balkanu neće pamtiti. U prvoj polovini ove godine nije bilo ni najmanjeg pomaka u integracijama. Proces proširenja je ušao u slijepu ulicu što opasno obeshrabruje pristalice EU u regionu i urušava kredibilitet ove organizacije

 

Tekuća  2019. godina je za proces proširenja praktično izgubljena. Rumunija je kao predsjedavajuća EU među prioritetima svog programa stavila Zapadni Balkan, ali u toku njezinog predsjedavanja nije bilo nijednog koraka, sastanka ili odluke koji bi posredno ili neposredno bili vezani za proširenje. Naprotiv!

Krajem maja održani su izbori za Evropski parlament, pa su u Briselu strahovali da bi nepopularna politika proširenja mogla da utiče na rast stranaka desnice. Stoga su i tzv. Izvještaji o napretku zemalja Zapadnog Balkana objavljeni tek nakon izbora i bili su, s razlogom, dosta kritični prema državama u regionu. Poruka koja je poslana bila je jasna: daleko ste još od EU.

Čini se, ipak, da Brisel na ovaj način pravi alibi za svoju politiku, jer strategiju prema Balkanu jednostavno više nema. Tako na primjer, iako je utvrdila da su uložili mnogo napora i ispunili zahtjeve, EU je odložila odluke o otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ovoga puta izgovor je bio „tehničke prirode“.  Savjet EU je , kako se navodi u zaključcima, “na raspolaganju imao ograničeno vrijeme za tako važno pitanje (!?)”. A Makedonija je kandidat za člana već punih 14 godina!

Premijer Zoran Zaev je dobijao samo riječi hvale od evropskih zvaničnika. “Ne poznajem nikoga u EU koji nije pun divljenja zbog onoga što su postigle Grčka i Sjeverna Makedonija”, kazala je njemačka kancelarka Angela Merkel, dok je komesar za proširenje EU Johanes Han nazvao tu državu „blještavim primjerom za cio region”. On je napomenuo da je “proširenje strateška investicija u mir, demokratiju, prosperitet i sigurnost Evrope, te da neodlučnost i nerješavanje nijesu opcije”.

Iako je svima jasno da je politika otezanja i stagnacija u integracijama frustrirajuća za zemlje kandidate i da jača nacionalističke snage, proširenju se otvoreno protive Francuska i Holandija, a  stidljivo i Njemačka. Francuski predsjednik Emanuel Makron kaže da prvo treba sprovesti reforme unutar EU, a potom ići na proširenje. Njegova bliska saradnica Natali Loazo neuvijeno je izjavila da je ona lično blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa S.Makedonijom i Albanijom!? Istakla je da će taj stav Pariz zastupati i nakon izbora za Evropski Parlament.

„Ne, ne i ne – otpor Holandije i Francuske proširenju EU liči na inat djece koja nikako ne žele da puste i druge da se igraju“, komentariše bečki Viner cajtung.  Državni sekretar u poljskom Ministarstvu vanjskih poslova Šimon Šinkovski vel Šenk kritikujući zemlje koje se protive proširenju naglašava: “Problemima EU kao međunarodne organizacije nikada neće biti kraja. Uvijek će biti neki izgovor da se kaže stop proširenju. Vrata moraju svo vrijeme da budu otvorena, a odluka kada će se konkretna zemlja učlaniti da zavisi od njezinog napretka i adekvatnog trenutka”.

Sistem trampe – sprovođenje reformi i dobro geopolitičko vladanje u zamjenu za integracione korake ka EU, više ne funkcioniše. Makron je čak odbio da prisustvuje Zapadnobalkanskom samitu koji je prošle sedmice održan u poljskom gradu Poznanju, kao dijelu tzv. Berlinskog procesa (BP), koji je prije pet godina pokrenula Njemačka.

Rezultati BP-a su, inače, više nego skromni: uspjelo se tek u ukidanju rominga u regionu, stvaranju jedne omladinske organizacije, a u Poznanju je dogovoreno i uzajamno priznavanje diploma. Balkan je istovremeno postao izvozno tržište i egzodusa jeftine radne snage, koje najviše koristi Njemačkoj.

Za sada sa Briselom traljavo pregovaraju tek Crna Gora i Srbija, Kosovo i BIH još ni ne pomišljaju o početku pregovora. A obje te države su EU-protektorati.

U upravo objavljenoj analizi Savjetodavne grupe za evropsku politiku na Balkanu Univerziteta u Gracu ocjenjuje se da “ukoliko se proces ka učlanjenju Zapadnog Balkana u EU ne ubrza, zemlje regiona bi mogle da razmotre i drugačija opredjeljenja, uključujući jačanje veza s Kinom, Rusijom, Turskom i zemljama Zaliva”.

Na rizike odlaganja početka pristupnih pregovora s Albanijom i S. Makedonijom upozorava i jedan od najboljih poznavalaca prilika u regionu, direktor Centra za studije Jugoistočne Evrope Florijan Biber. “EU bi trebalo da iskoristi priliku, jer će, inače, u tim zemljama prevladati autoritarnije i korumpiranije vlade, a građani će postati ciničniji, dići će ruke i napuštaće zemlju. Ta kombinacija posljedica nikako nije u interesu EU”, uvjeren je profesor Biber.

I odlazeća visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Federika Mogerini ukazujući na makedonski slučaj rekla da se napori kandidata za EU moraju prepoznati, jer će u suprotnom EU izgubiti na kredibilitetu u regionu i šire.

Ugledni evropski listovi navode da je EU na ovaj način dovela u pitanje i sposobnost djelovanja u svijetu, i citiraju izjavu komesara Hana da Zapadni Balkan nije “bašta neđe iza kuće, već unutrašnje dvorište EU”.

Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost smatra da će jesen pokazati definitivno kuda se stvari kreću. “Ako u oktobru ne bude pozitivne odluke za S.Makedoniju onda politiku proširenja možemo proglasiti mrtvom jer je već vrlo bolesna i na samrti”, kazala je ona i dodala: „Ako EU izgubi kredibilitet u regiji na čemu bi se onda zasnivala njezina transformativna moć i uticaj. S druge strane, ako zemlje zapadnog Balkana izgube nadu u proces proširenja one će se okrenuti na drugu stranu. Dakle, EU će izgubiti Zapadni Balkan, a regija će izgubiti svjetionik koji ih je vodio u reformama i politikama. A to je katastrofalna slika“.

Malo više optimizma u ovom smjeru ima američki analitičar Danijel Server. „Europesimizam je u korelaciji sa biznis krugovima. Kada ekonomija Unije bude krenula naprijed, biće mnogo više spremnosti da se razmotri ulazak novih članova“, ocjenjuje on.

Ostaje da se vidi da li do “odmrzavanja” dijaloga Beograda i Prištine može doći 2020., što bi smanjilo tenzije u regionu i otvorilo novu perspektivu. U prvoj polovini naredne godine Unijom će predsjedavati Hrvatska, koja će u maju u Zagrebu organizovati posebni samit o proširenju EU.

Sada  je izvjesna  neiskrenost u međusobnim odnosima EU i država u regionu, koja koristi samo tzv. stabilokratama.

“EU se pretvara da kontroliše neiskrene reforme u balkanskim zemljama, jer nema druge politike u regionu osim proširenja”, kaže Tobi Fogel iz briselskog Vijeća za politiku demokratizacije.

Konstatujući da EU nije iskrena oko proširenja i da bi bilo bolje da se prestane pretvarati, Portal EurAktiv ocjenjuje da ni liderima država zapadnog Balkana, od kojih su neki preplaćeni na funkcije i gotovo doživotni lideri, nije toliko stalo do neke stvarne “evropske budućnosti”, a kamoli do ispunjavanja uslova u borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala, nepotizma, osudi ratnih zločina i depolitizaciji sudstva.

Partnerstvo u neiskrenosti, stoga, može još dugo potrajati.

 

                                                                                              Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo