Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAVISNICI PROTESTOVALI ZBOG NESTAŠICE „BUPRENORFINA“: Bez lijeka su bliži igli

Objavljeno prije

na

Načelnik Centra za mentalno zdravlje Ljubinko Kaluđerović tvrdi da postoji problem između institucija uključenih u proces nabavke i naručivanja ovog lijeka, ali da će situacija od petka biti redovna. Nažalost, tvrdi on, postoji i zloupotreba buprenorfina. S tim se suočavaju sve zemlje koje su uvele buprenorfinsku terapiju

 

Prolazi peta godina otkad je u Crnoj Gori počela da se primjenjuje buprenorfinska terapija, koja pomaže heroinskim zavisnicima koji još nijesu spremni da ostave drogu. Riječ je o lijeku buprenorfin koji ovisnici uzimaju umjesto heroina. Stručnjaci kažu da je riječ o mnogo efikasnijoj metodi od metadonske, koja se u Crnoj Gori primjenjuje od 2005. godine.

U svijetu postoje dvije vrste buprenorfinskih programa – visokopražni i niskopražni. Kod prvog je riječ o visokom pragu očekivanja i plan je da ovisnik bude samo neko vrijeme na bupreborfinu, mjesec, dva ili malo duže, nakon čega ulazi u neki od rehabilitacionih programa i potpuno „se skida“ sa droge. U niskopražnim programima osnovni cilj je „smanjenje štete“. Kada ovisnik ne uzima heroin, već zamjenski lijek buprenorfin, smanjuje se stopa kriminala, sprečava se širenje infekcija koje se prenose putem krvi – Hepatitis B, Hepatitis C, HIV…

Zdravstveni sistem, međutim, još nije došao do zadovoljavajućeg nivoa u sprovođenju ovog programa. Gotovo cijeli sistem počiva na psihijatrima, koji ne mogu sve da drže pod kontrolom, dok su ostali djelovi zdravstva i države pasivni. Zbog neorganizovanosti, ali i zloupotreba često se dešava da nema dovoljno buprenorfina.

U ponedjeljak se više desetina ovisinika okupilo oko Doma zdravlja u podgoričkom naselju Konik kako bi protestovalo zbog nestašice lijeka. Prijetili su i da će blokirati saobraćajnice ukoliko uskoro ne prime terapiju.

U Podgorici trenutno postoji oko 500 registrovanih pacijenata, a u državi ih ima blizu hiljadu. Buprenorfinsku terapiju u Glavnom gradu mogu dobiti u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) i u Domu zdravlja na Koniku. Međutim, jedan dan je bila nedostupna.

Jedan od zavisnika tvrdi da osam miligrama buprenorfina ima dejstvo kao „petica heroina“ (pet grama). Drugi kaže da je velika mogućnost da neko od njih „počini krivično djelo“, jer bez lijeka nisu uračunljivi.

„Vi ne znate koji su to bolovi… Ovo je mnogo gore od heroina, da sam znala što su mi dali, nikad ga ne bih uzela“, kazala je jedna ovisnica.

Načelnik Centra za mentalno zdravlje Ljubinko Kaluđerović kaže za Monitor da u utorak nije bilo isporuke, ali da su sjutradan domovi zdravlja dobili količinu za dva dana. On očekuje da će već od petka stanje biti redovno.

„Postoji problem između institucija uključenih u proces nabavke i naručivanja ovog lijeka. To nije jedna institucija. U neposrednoj komunikaciji menadžmenta Doma zdravlja, Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva imam informaciju da će se premostiti ovaj nedostatak“, rekao je Kaluđerović.

Korisnik buprenorfina dobija odgovarajući lijek u zdravstvenoj ustanovi u količini koju odobri doktor medicine – specijalista psihijatar uzimajući u obzir zdravstveno stanje korisnika i prema potrebi odgovarajuću količinu lijeka. Prethodno su pacijenti buprenorfin dobijali na recept, u državnim apotekama, a kako nijesu postojali protokoli o izdavanju, nije bilo najjasnije ko ima pravo na ovaj lijek, koju dozu i pod kojim uslovima.

To je često dovodilo do nestašica, uslovljenih zloupotrebom ovog lijeka među zavisnicima od heroina. Vijesti su ranije pisale kako pojedini ovisnici podignu lijek u apoteci pa ga prodaju na „crnom tržištu”, a od tih para kasnije kupe heroin.

Bivši zavisnik je ispričao Vijestima da je do nestašica dolazilo i zbog toga što pojedini pacijenti manipulišu – pričaju izabranim doktorima da navodno idu na selo da se liječe i da im treba veća doza. Tvrdi da nakon toga u državnim apotekama podižu odjednom i po 10 do 15 kutija.

„Čudi od tih doktora koji su završili velike fakultete da kod njih upali ta priča. To mi u glavu ne ide. I nek se zna zašto nema ljekova. Ako ti je propisana dnevna doza, toliko ima da piješ i dođeš ponovo kod doktora kada ti treba”.

Nakon toga su organizovali primanje terapija u Domovima zdravlja i u Kliničkom centru. Kaluđerović kaže da se na ovom program nalazi 380 pacijenta na Koniku i oko 120 pacijenata u KCCG.

„Nažalost postoji i zloupotreba buprenorfina. I to je nešto sa čime se suočavaju sve zemlje koje su uvele buprenorfinsku terapiju. Naš zadatak kao profesionalaca je da to svedemo na minimum. Jačanjem kadrovskog potencijala u Domu zdravlja situacija bi trebalo da se mijenja. S druge strane i razumijem da su moje kolege često izložene izuzetnom pritisku od strane problematičnih  pacijenta što je sigurno najneprijatniji dio posla“, pojašnjava Kaluđerović.

On kaže da je metadonski programa u Crnoj Gori bio bolje organizovan. Tvrdi da je bilo i više edukacija, ali da se radilo i planski. Smatra da je buprenorfinski program uveden „na brzinu“.

„Brzo se ušlo u sve to, pa se nije znalo gdje treba lijek da se daje, da li u apotekama, da li u Domu zdravlja. Pa se onda krenulo u domu zdravlja. Recimo u Podgorici lijek se propisuje u KCCG, a daje se u domu zdravlja. Bilo je mnogo takvih tehničkih problema koji su napravljeni olako i koje treba rješavati“, ističe Kaluđerović.

Direktor nevladine komisije 4 Life i član Komisije za droge Saša Mijović kazao je ranije kako je i komisiji ukazao da ne postoje propisani protokoli za izdavanje buprenorfina, ali i da se lijek prodaje na ulici. Smatra da se nestašice terapije za opijatske zavisnike ne smiju dešavati.

„To ljudi moraju da koriste svakodnevno. Ako je buprenorfin već uveden kao terapija, nestašice se ne smiju dešavati”, naglasio je.

Kaluđerović smatra da je problem u jačanju strukture centara za mentalno zdravlje kao i adekvatnoj logistici svih institucija koje treba da budu uključene u ovaj posao. Mnoge nevolje su naslijeđene i ne mogu se riješiti preko noći. Neophodan je dovoljan broj psihijatara koji će raditi sa zavisnicima, adekvatan prostor, dovoljno obezbjeđenja…

Kaluđerović ukazuje da posljednju situaciju sa nestašicom buprenorfina treba da iskoristimo kao povod da radimo sistemski organizovano na rješavanju problema.

 

Oprečne informacije Montefarma i Doma zdravlja

U Montefarmu tvrde da su podgoričkom Domu zdravlja u sedmici, koja je prethodila protestu, isporučili 650 kutija buprenorfina koji primaju zavisnici, dok su od početka mjeseca sve zdravstvene ustanove dobile oko 7.000 kutija ovog lijeka.

Međutim, to su negirali u podgoričkom Domu zdravlja. Doktor Ljubinko Kaluđerović tvrdi da su u posljednjoj isporuci dobili 250 kutija od osam i 100 kutija od dva miligrama ovog lijeka. To im, kaže, nije bilo dovoljno za tri dana.

Montefarm je u periodu od 1. avgusta do 23. avgusta ove godine isporučio 4.027 kutija lijeka buprenorfin tablete dva miligrama svim domovima zdravlja u Crnoj Gori, u kojima zavisnici primaju terapiju. Za isti period je isporučeno i 2.780 kutija lijeka od osam miligrama”, saopštili su iz ove ustanove.

Iz Doma zdravlja tvrdili su da su, prilikom redovne nedjeljne potražnje buprenorfina od Montefarma, dobili odgovor da tog lijeka trenutno nema u toj ustanovi i da ne znaju kada će biti dostupan. Oni su naveli da su uputili više urgentnih dopisa Ministarstvu zdravlja, Fondu zdravstva i Odboru direktora da ih upoznaju s tim problemom.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo