Povežite se sa nama

MONITORING

ZDRAVSTVU PRIJETI KOLAPS: Država i građani ih ostavili na cjedilu

Objavljeno prije

na

Predstavnici strukovnih organizacija zdravstva za Monitor govore o borbi sa korona virusom, sistemskim i epidemiološkim problemima  i očekivanjima. Svi se slažu da je zdravstveni sistem – pred kolapsom

 

Od svih koji primaju platu iz budžeta jedini je ljekari još nisu primili, rekla je krajem protekle sedmice za TV Vijesti radiolog iz Kliničkog centra Crne Gore dr Žanka Cerović. Medicinari su primili platu 10. novembra. Ljekari sa kojima smo razgovarali kažu da je posljednjih mjeseci praksa bila da se plate primaju 6, najkasnije 8. u mjesecu. Ono što ih pogađa je da su i kod raspodjele plata iz budžeta – na posljednjem mjestu. Iako su jedini ostali na braniku od korona virusa. Nakon što je većina građana digla ruke od poštovanja mjera, pa im je od zdravlja sprešnije ispijanje kafa u drugim opštinama. Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) od izbora ne postoji, a političarima u ovom tijelu, na čelu sa Milutinom Simovićem i ministrom zdravlja Kenanom Hrapovićem, iako ništa ne rade, plata ne kasni ni minut. Novoj vladajućoj većini se ne žuri da se uhvate u koštac sa epidemijom.

„Idemo prema tome da zdravstvo neće moći svima ukazati pomoć, upozorio je ove nedjelje direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša.

Menadžment zdravstvenih ustanova mora pod hitno zaštititi zdravstvene radnike jer se broj oboljelih približava broju zaposlenih, kaže za Monitor dr Ljiljana Krivokapić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva CG. „Plašim se da će, ukoliko se brzo ne reaguje, zdravstveni sistem biti u kolapsu, jer nam je pored stanovništva sve više obolelih i zrdavstvenih radnika“, kaže Krivokapić.

Predsjednik Ljekarske komore dr Aleksandar Mugoša za Monitor kaže da su „u ovom trenutku, uz sve ono što smo naslijedili iz ranijeg perioda, tri  velika problema koja razaraju crnogorski zdravstveni sistem – ogroman broj inficiranih i oboljelih ljekara i drugih medicinskih radnika, veliki broj inficiranih, teško bolesnih i, nažalost, preminulih crnogorskih građana i otežan pristup zdravstvu za bolesnike koji boluju od drugih bolesti. Već ste informisani da se približavamo trenutku kada nećemo moći svima pomoći“.

Dr Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva CG, za Monitor kaže: „Mora se obezbijediti i veći broj zdravstvenih radnika koji brinu o pacijentima oboljelim od kovida, jer se radi o težim pacijentima kojima je pravovremena njega neophodna a za očekivati je da će se taj broj značajno povećati u narednim danima“. On upozorava da je u Crnoj Gori registrovano gotovo četiri odsto građana oboljelih od infekcije COVID 19 virusom: „A s obzirom na to da neke epidemiološke studije procjenjuju da je broj inficiranih i do četiri puta veći od broja registrovanih, iz toga proizilazi da je moguće da je u Crnoj Gori svaki deseti građanin ili imao ili sada ima ovaj virus, što je epidemiološka situacija koju je teško kontrolisati“.

Epidemija je objelodanila brojne probleme u zdravstvu, ali i pokazala stručnost i požrtvovanost ovdašnjih ljekara. A njima su plate neuporedivo manje od onih u Evropskoj uniji i najmanje u regionu. Tako je osnovna plata ljekara specijaliste nešto preko 700 eura, manja je čak i od rate za kredit od 850 eura predsjednika NKT-a Milutina Simovića.

„Ono na čemu ćemo insitirati  su veće zarade, bolji uslovi na radu kao i zaštita na radu, obnavljanje dijagnostičkih aparata, zidanje novih bolnica – ne samo u Podgorici vec i drugim gradovima, veće izdvajanje za rješavanje stambenih problema…“, navodi Krivokapić.

Prema podacima Samostalnog sindikata zdravstva, trećina medicinskih radnika, njih oko 3.000, nema riješeno stambeno pitanje. Posljednja bolnica u Crnoj Gori izgrađena je prije 45 godina.

Pored nedovoljnog ulaganja u zdravstvo, još veći problem je neracionalno trošenje, smatra Pavićević: „U zadnje četiri godine budžet zdravstva je povećan za sto miliona eura (sa 185 na 285), međutim mi u Sindikatu teško možemo da vidimo da je ta prilično velika suma dovela do nekih željenih efekata, jer su zarade tek u ovoj godini povećane 12 odsto što čini nekih 13-14 odsto ukupnog uvećanja budžeta“.

Mugoša kaže da od nove vlasti očekuju da ispune predizborna obećanja, što u ovom trenutku, kaže, nije lak zadatak: „Bez obzira na to nastaviću da insistiram na smanjenju uticaja politike na javni zdravstveni sistem, veća finansijska ulaganja, poboljšanje socioekonomskog statusa ljekara, izgradnju i opremanje savremenih bolničkih kapaciteta i bolju edukaciju ljekara, dakle na svemu onome na čemu sam insistirao i do sada“.

Jasan presjek postojećeg stanja u zdravstvu  i strategija razvoja je ono što je neophodno smatra Pavićević. „Očekujemo da se kreira sistem koji neće biti opterećen nepotizmom, partijskim uticajem, da se promijene ili osvježe upravljačke strukture, da status zdravstvenih radnika zavisi od njihove stručnosti, sposobnosti, etičnosti, a ne od političke orijentacije“.

„Očekujemo i da nova vlast kreira ambijent u kojem će zaposleni biti zadovoljni,  gdje će se njegovati kultura ponašanja i među zaposlenim i prema pacijentima i u kojem će zdravstveni radnik biti apsolutno zaštićen. Ambijent u kojem neće biti povlaštenih, tj. onih koji fleksibilno dolaze na posao, rade koliko žele, odsustvuju kad žele, a što vrlo negativno djeluje na ostale zaposlene koji zbog toga gube entuzijazam i volju za rad“, kaže Pavićević.

Na povlašćen položaj i u doba korone upozorava i Krivokapić: „Što se tiče zrdavstvenih radnika, sem nezadovoljstva u zaradama, tu je i tretman onih na prvoj liniji ukazivanja pomoći kovid oboljelima, kojima je najteže i onih koji ih leče, koji bi morali najmanje platu više da primaju. Umorni su zdravstveni radnici, teret pada na određen broj zaposlenih, drugi zbog drugih struka nisu angažovani, sestre otvaraju bolovanja zbog premora… Tome možemo pomoći mobilizacijom svih zaposlenih i pravljanjem više ekipa i timova koje bismo angažovali da bi se jedan period odmarali“.

Od brojnih problema koji muče medicinare trenutno je ipak najveći virus.  „Poverenje u NKT je počelo da slabi jer nisu bili dovoljno strogi da u merama koje zahtevaju zabrane veća okupljanja, a i kaznena politika je trebala biti više zastupljena, jer niko nema prava da ugrožava svoje i zdravlje drugih ljudi. Bolnički kapaciteti su nedovoljni zadnjih dana i od danas (srijeda) i Pljevlja i Kotor postaju kovid bolnice“, kaže Krivokapić.

Mugoša smatra da smo u borbi sa epidemijom izgubili previše vremena. „U ime crnogorskih ljekara zahtijevam primjenu mjera za sve. Bez izuzetka. Neka nova vlast pod hitno formira tijelo čiji legitimitet niko neće moći da ospori. Članovi tog tijela moraju imati kredibilitet i moraju snositi odgovornost za sve moguće posljedice i odluke koje donesu. Vakcina je blizu. Treba nam samo još nekoliko mjeseci odgovornosti i povjerenja jednih u druge. Kad izađemo iz krize, možemo početi sa preispitivanjem što i kako smo radili, sad nije momenat za to“.

Biće to burni mjeseci.

 

Trka za vakcinom

Evropska komisija (EK) je saopštila 11. novembra u Briselu da je odobrila sporazum o nabavci ukupno 300 miliona doza njemačko-američke vakcine, za koju su data uvjeravanja da sprječava zarazu korona virusom u 90 odsto slučajeva i čija isporuka bi trebalo da počne krajem godine kad se dovrši treća faza ispitivanja. Predsjednica EK Von der Lajen je izjavila da vakcina treba da bude ,,isporučena brzo svud u Evropi”, a njemački zvaničnici su izjavili da bi to moglo da se učini do kraja marta 2021.

Vakcina koju su zajedno proizvele njemačka BioNTek i američka Fajzer laboratorija koristi genetski inženjering da navede ćelije da proizvode djelove virusa koje imuni sistem prepoznaje, navodi Gardijan. Ova vakcina je jedna od vodećih u trci za pronalazak tretmana protiv Kovida-19. Ovog ili sljedećeg mjeseca očekuju se rezultati ispitivanja vakcine koju razvijaju Univerzitet Oksford i kompanija AstraZenek, međutim ona je bazirana na drugoj tehnologiji.

Nakon što su 21. januara istraživači u Kini objavili sekvencu genoma korona virusa, naučnici širom svijeta pristupili su radu na vakcini. Prvi kandidat započeo je test na ljudima 16. marta. Sada ih ima skoro 200 koje prati Svjetska zdravstvena organizacija, od kojih je 44 ušlo u fazu testova na ljudima, piše Dojče vele.

Ove nedjelje je stigla i informacija da Rusija želi da prvu vakcinu sputnjik pet protiv virusa korona proizvodi zajedno sa Srbijom, ali i sa Republikom Srpskom i Crnom Gorom, koji su već obaviješteni da ovaj predlog o saradnji postoji, rekla je Natalija Šatilina, zastupnik ruske kompanije Smart teh u eventualnim pregovorima o saradnji.Prema njenim riječima, ruska kompanija nudi tehnologiju, a vakcina se proizvodi i pakuje na teritoriji zemlje čija vlast prihvati saradnju, prenosi Sputnjik.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

DPS FENOMENOLOGIJA: Između štitonoša i insajdera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. Brane ga, ako treba i “radikalno”, mladi nasljednici koji nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione. Ponašanje novih čelnika DPS  svjedoči da oni,  uprkos onom prividu neposrednih izbora, nijesu  izabrani  već – zaglavareni. Vođa je  i dalje vođa

 


Danijel Živković
, lider Demokratske partije socijalista zacementirao je ove sedmice mogućnost da ta stranka sa novim rukovodstvom krene putem reformi. U razgovoru za podgoričku Antenu M, Živković je poručio da će odgovor na eventualno hapšenje Đukanovića biti- “radikalan”.

“Ako postoji ta i takva namjera, i ako neko misli da će političkim uticajem ili instrumentalizacijom pravosuđa da pokrene i nastavi spiralu revanšizma ili da kroz iskazanu namjeru eventualno krene u takav naum, onda nemojte da imate dilemu da će odgovor biti radikalan. To znači da ćemo se organizovati dovoljno dobro da ćemo takve naume spriječiti”, saopštio je mladi Đukanovićev nasljednik.

I ranije se vidjelo da novo rukovodstvo DPS-a ne namjerava da napravi otklon od Đukanovićevog nasleđa i suštinski reformiše stranku. Jedan od nedavnih očiglednih znakova bio je i onaj kada je Živković  stao iza  Đukanovićevih opasnih poruka da  hapšenja bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića mogu rezultirati osvetama.  Istih dana mlado rukovodstvo DPS-a stajalo je uz Đukanovića i na sahrani Nikšićanina Brana Mićunovića, sa kojim je višedecenijski vođa svojevremeno dijelio međunarodnu optužnicu za šverc cigareta. To je onaj zvanični dio. Nezvanično, dijelili su još toga.

Živkovićeve najnovije poruke govore ne samo da ova stranka pod novim rukovodstvom institucije poštuje samo ako ih kontroliše, već i da se zarad bespogovorne lojalnosti Đukanoviću, odriče i svoje evropske maske.

Sa Živkovićem se slažu i ostali u stranci. Potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković saopštio da je Živkovićeva izjava primjerena i da je njom poslata poruka da “niko neće mirno posmatrati da se nešto dešava nezakonito, protivustavno i selektivno…, nego da želimo svim sredstvima da branimo ono što je u okvirima zakona i Ustava Crne Gore”.  Po Erakoviću je normalno da Đukanović bude izvan zakona. Nedodirljiv.  Po onoj, svi smo jednaki, samo su neki jednakiji.

Sve zajedno to svjedoči da novo vođstvo DPS- a, uprkos onom prividu neposrednih izbora, nije izabrano  već – zaglavareno. Vođa je  i dalje vođa.

Živkovićeva najava radikalnog odgovora na eventualno Đukanovićevo hapšenje  uslijedila je nakon prošlonedeljne objave hrvatskog Jutarnjeg lista  da bi Đukanović mogao biti lišen slobode “sljedećih dana”, i da su to saznali “iz dobro obaviještenih izvora u Podgorici bliskih tom nekadašnjem crnogorskom lideru”.

„Dakle, kako se priča po Podgorici, državno tužilaštvo, koje je sada pod kapom vladajuće prosrpske koalicije, to bombastično hapšenje priprema nakon što se navodno dogovorilo s nedavno iz Velike Britanije izručenim ‘biznismenom’ Duškom Kneževićem koji je navodno pristao da sarađuje i bude ‘zaštićeni svedok pokajnik'”, navodi Jutarnji list.

Duško Knežević saslušan je u tužilaštvu povodom afera Ničija kuća i Prvi milion, koje se vezuju za Đukanovića,  a za koje Knežević tvrdi da ima dokaze. On je, međutim, odbio da ih iznese „dok mu se ne pruže određene garancije“.

Analitičari ukazuju  da posljednje izjave iz DPS-a nesporno predstavljaju prijetnje i pritisak na tužilaštvo, i da imaju za cilj da “delegitimizuju” rad te institucije. Takođe, smatraju da je u pozadini zebnja Đukanovića od Kneževićevih insajderskih informacija koje bi mogao saopštiti tužilaštvu. Specijalani tužilac Vladimir Novović je tako bio tema kritika poslanika DPS- a  na ovonedjeljnoj sjednici o IBAR zakonima.

“Prisutan je  narativ o Skaj tužiocu (Novoviću), ‘političkim tasterima’ i slično. Ovim se podriva povjerenje javnosti ili bar dijela javnosti u rad ovog organa, s jasnom porukom da su otvoreni postupci nepravedni i da će i ovo proći. Time se šalju i poruke kojima će se podići moral u svojim redovima, odnosno da politička snaga i dalje stanuje u ‘njihovim’ redovima”, ocjenjuje Sergej Sekulović, analitičar i bivši ministar unutrašnjih poslova.  

Direktorica Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da je pozadina ovakvih izjava  uvijek ili pokušaj uticaja na tužilaštvo ili dodvoravanje onome kome se nudi zaštita. Ona smatra  da na tužilaštvo te prijetnje ne bi trebale da utiču. “Osim da se eventualno pripreme za procesuiranje svih tih najavljenih krivičnih djela ako ona budu izvršena”.

Većina vladajućih partija oštro je reagovla na poruke Živkovića, osim iz Nove srpske demokratije. Funkcioner te stranke Jovan Vučurović saopštio je da  ne vidi problem u tome i da „svi imaju pravo da brane svoje ljude“ . I od zakona valjda.

U svakom slučaju, zanimljiva je aktuelna  DPS fenomenologija.  Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. A brane ga, ako treba i “radikalno”, oni koji iza sebe nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione.

Neki od dugogodišnjih Đukanovićevih saboraca postaće i njegova politička konkurencija.  Bivši DPS premijer i dugogodišnji šef tajne policije u doba Đukanovića, Duško Marković bi u  narednih petnaestak dana, javili su mediji,  trebalo da objelodani program i osnivače partije koju osniva. Marković je nedavno podnio ostavku na članstvo u DPS-u.

Duško Marković se povezuje sa brojnim aferama prethodnog režima, između ostalog sa švercom cigareta i tzv. mojkovačkim kriminalnim klanom, što je on više puta negirao, tvrdeći da su te optužbe “najobičnija” glupost”. Markovićev kum Veselin Veljović, još jedan od stubova bivšeg režima čije se ime takođe vezivalo za mojkovački klan, uhapšen je u julu prošle godine. Tužilaštvo ga tereti ga da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete. Marković je bo na čelu tajne policije u vrijeme ubistva urednika Dana Duška Jovanovića.  Deceniju nakon ubistva saopštio je da je dok je bio na čelu tajne službe upozoravao MUP  da je Duško Jovanović  ugrožen.  Tadašnji urednik Dana Nikola Marković podnio je zbog te izjave krivičnu prijavu tražeći da se Duško Marković „ odrekne imuniteta i progovori o svemu što je kao načelnik Službe državne bezbjednosti znao, a što se tiče ubistva Duška Jovanovića, odnosno da nam kaže ko je to prijetio i od koga je bio ugrožen život tadašnjem glavnom i odgovornom uredniku lista Dan.“  Marković se nije odrekao imuniteta i do danas na tu temu više nije rekao ništa. Zbog afere  trgovinom ženama S. Č, SDP je 2003. godine odbio da podrži njegovo imenovanje za ministra policije.

Marković se danas predstavlja kao budući lider nove partije koji nikad nije bio “ničije oruđe – pojedinaca, interesnih grupa, medija, pa ni DPS-a”, kako je napisao na mreži X.

Programski manifest i osnivači Markovićeve partije, biće, kako se najavljuje, predstavljeni na konferenciji za medije u narednih desetak dana. Stranka će se navodno temeljiti na evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva, a inicijativni odbor partije broji oko 50 članova koji su predstavljeni kao  – “doktori nauka, profesori, ljekari, inženjeri, ugledni pravnici, ekonomisti”. Za sada se samo zna da je među njima bivša ministarka nauke u Markovićevoj vladi  Sanja Damjanović.

Novo rukovodstvo DPS-a sa posljednjim izjavama pomaže  da  Duško Marković, „crna kutija“ Đukanovićevog režima, nastupa kao nekakav reformista. Baš kao što su za Đukanovićev rejting i dobre rezultate DPS-a na izborima najzaslužnije nove vlasti.  Prema nedavnom istraživanju DAMAR-a Đukanović je treći najpopularniji političar (iako to zvanično nije)u Crnoj Gori, odmah nakon Jakova Milatovića i Milojka Spajića. Isto istraživanje pokazuje da bi u slučaju samostalnog nastupa partija na izborima PES imao  22,8 odsto glasova,a DPS – 21, 1 odsto. Na lokalnim izborima u Budvi DPS je osvojio sedam mandata, a u Andrijevici 11 mandata i najbolji pojedinačni rezultat, bolji nego na parlamentarnim izborima.

Srećne promjene.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Korak 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Šta znači IBAR za Crnu Goru ?

 

 

DEJAN MILOVAC, MANS:
Iskorak, ali i izgovor za loša zakonska rešenja

Izvjesno dobijanje IBARa će predstavljati iskorak u evropskim integracijama Crne Gore i ponovno pokretanje procesa koji bi trebalo da doprinese izgradnji institucija koje će konačno obezbijediti snažniju vladavinu prava.

Međutim, već u ovoj fazi tog procesa, njegovi pojedini djelovi se sasvim otvoreno koriste od strane dijela izvršne vlasti za uvođenje loših zakonskih rješenja u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ovo se u prvom redu odnosi na Ministarstvo pravde i ministra Andreja Milovića koji istrajava na zatvorenom procesu izrade najvažnijih zakona, na šta je upozoren i od strane Venecijanske komisije. Bojim se da ćemo pod izgovorom potrebe da se donesu brza rjeŝenja, zapravo dobiti ona loša koja će se kasnije braniti upravo tzv “IBAR pečatom” i za čije će izmjene trebati mnogo viŝe napora i politiĉke volje.

U svakom sluĉaju IBAR jeste pozitivan signal za Crnu Goru, ali nikako ne bi smio da bude shvaćen kao poruka da će ostatak puta ka EU biti lakŝi i jednostavniji.

 

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR:
Reforme kad prođe veselje

IBAR za Crnu Goru znači jasnu političku poruku EU da postoji u ovom trenutku spremnost da se proces integracije Zapadnog Balkana drži živim.
Dobijanje IBARa je posljedica geopolitičkih okolnosti a ne “nevjerovatnog” učinka onik koji vrše vlast.
Vlada je od prethodne preuzela skoro gotove i pripremljene zakone u oblasti medija i pravosuđa, dok je strategije donijela bez konsultacija i mogućnosti za ozbiljnu debatu.
To znači da će ovi zakoni dobrim dijelom morati odmah da se popravljaju.
Kada prođe veselje i slavlje koje će vlast prikazati kao da smo ušli u EU, doći će do otrežnjenja i moraće da se suštinski uđe u reforme sudskog i tuzilačkog sistema,  da se dovode do presuda postupci protiv kriminalaca.
Moraće da se odmah radi i novi zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, jer zbog sujete a moguće i drugih interesa, Vlada neće prihvati vec gotove predloge opozicionih partija.
IBAR je imao i svoju političku funkciju za potrebe EU koja ja u izbornom cuklusu i bilo im  je jako potrebno da postoji primjer u sferi politike proširenja.
IBAR je mogao da se dobije i prije dvije godine, da je EU tada prihvatila da u vlast moze da uđe DF.
Ono sto prije dvije godine nije bilo dozvoljeno, danas je moguće što pokazuje koliko je proces pristupa EU politički i nije često zasnovan na vrijednostima i principima koje zagovara EU.

 

JOVANA MAROVIĆ, ČLANICA SAVJETODAVNE GRUPE BALKAN U EVROPI:
Motivacija,   ne i garancija  

IBAR, ili izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila, za Crnu Goru znači da ulazi u fazu kad može da privremeno zatvara pregovaračka poglavlja koja su spremna za zatvaranje. Po procjenama Vlade, do kraja godine, Crna Gora može zatvoriti i do 10 poglavlja. Isto tako, samim tim što je Evropska komisija/EU procijenila da je Crna Gora ispunila to što se do sada od nje tražilo u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, znači da će definisati završna mjerila u poglavljima 23 i 24, a što će značiti da sa zakonskih i institucionalnih izmjena treba preći na dosljedno sprovođenje svega usvojenog.

Suštinski, Crna Gora treba da pokaže da vladavina prava stvarno funkcioniše i da su institucije snažne i nezavisne da obezbijede pravdu. Dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24 znači i da je cilj, odnosno članstvo u EU, bliži, i, da, ostaje, samo taj jedan korak, iako najteži. Biće još izazova i u drugim poglavljima, ali uz IBAR je jasno da se kraj pregovora nazire.

S jedne strane, to je veliki podstrek i motivacija da se dođe do cilja. S druge strane, IBAR nije garancija da ćemo do cilja i doći, jer će više faktora uticati, ali je za nas najbitnije da mi odradimo svoj dio posla. Otuda, iako tehnički korak u procesu, IBAR znači da Crna Gora zaista ima šansu da se prva priključi EU i tu šansu treba zgrabiti, uz stabilnu, građansku većinu, jasan vanjsko-politički kurs, te neselektivnu pravdu, obezbijediti građankama i građanima život i standarde za koje godinama unazad glasaju.

 

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS:
Šansa i obaveza 

IBAR prvenstveno znači šansu i motivaciju ali i obavezu da ozbiljno radimo na reformama. Problemi koje imamo sa slabim institucijama ostaju i kroz primjenu strateških akata i zakona kao i ispunjavanje zavrṣ̌nih mjerila možemo postići cilj. To je Crna Gora punopravna članica EU. Najveći rizik za ostvarivanje ovog cilja ostaje neodgovornost donosilaca odluka koji dolaze iz političkih subjekata koji konačno moraju imati veći nivo odgovornosti za javni interes i prestati da partijski afirmišu kao primaran.

Politički subjekti svojim parcijalnim partijskim interesima već deceniju jedu vrijeme potrebno za suṣ̌tinske reforme, inkluzivnost procesa dolaẓ̌enja do normativnih rijeṣ̌enja i ubrzanja evropskog puta Crne Gore.
Cijelo vrijeme pa i danas imamo politič̣ku krizu i manje ili viṣ̌e nestabilne vlade.
Brisel vidi probleme ali vidi i da je CG ostala na putu spoljnopolitič̣kih prioriteta i želi da nam da ṣ̌ansu.
Brzina kojom Vlada predlaže zakone je zabrinjavajuća kao i činjenica da mnogi od njih nisu imali javnu raspravu. Naravno da će i nakon dobijanja IBARa zahtjevi EU prema CG biti ozbiljni i da će nam trebati ozbiljan ptistup reformama ako želimo da se proces okonča članstvom.

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, ANALITIČAR:
Podstrek

IBAR znači vraćanje optimizma i fokusa. Nakon dugo vremena vidi se svjetlo na kraju tunela, vraća se vjera da je ulazak u EU moguć.

Završnim mjerilima nećemo dobiti samo mogućnost za zatvaranje drugih poglavlja, već ćemo dobiti i mapu puta kako da izgradimo pristojnu državu. Mora se vratiti povjerenje u institucije, osjećaj građanima da u političkom procesu znače, da politika više ne liči na igru koja nema ili gubi smisao, jer pravila ne postoje, nego da je proces gdje se gradi javno dobro.
Naravno, IBAR i sve što će uslijediti nakon njega ne treba doživjeti kao novu utopiju o nepovratnom putu ka raju na zemlji. Nije EU idealna tvorevina, niti ćemo mi postati savršen kandidat. Drugim riječima moraćemo stalno da razvijamo kritično mišljenje koje će biti u funkciji građenja mostova.
Da zaključim, IBAR je podstrek, šansa i izazov. Na nama je hoćemo li odlučiti da idemo naprijed ili imamo alternativni plan.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROVJERA ZNANJA MATURANATA I POLUMATURANATA: Prepisivanje onemogućeno , stanje očajno    

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezultati ovogodišnjeg testiranja pokazuju da je u odnosu na prethodne tri godine, jedinica dva do tri puta više, a odličnih je tri do četiri puta manje. Razlog za to je što ove godine učenici nijesu mogli prepisivati

 

Ove sedmice predstavljeni su rezultati provjere znanja za maturante i polumaturante. Loši su, ali za razliku od prethodnih godina vjerodostojni i odražavaju pravo stanje u školstvu.

Pet puta više jedinica dobili su učenici na ispitu nego što ih je zaključeno u školama. Petica je tri puta manje.

Ispit iz maternjeg jezika nije položio 501 maturant, a peticu je zaradilo svega 100 učenika. Čak 300 srednjoškolaca ima diplomu Luča, pa je direktor Ispitnog centra Miloš Trivić konstatovao ,,da nam 200 Luča fali”.

Stanje u osnovnim školama je još gore. I pored toga što su iz Udruženja nastavnika matematike kazali da provjere znanja iz matematike za đake devetog razreda nikada nije bio lakša i da je test svako mogao uraditi za prelaznu ocjenu, desilo se da je jedinicu dobilo šest učenika kojima je zaključena petica. Na ispitu je 1.244 učenika dobila jedinice, a tu ocjenu na kraju godine imala su svega 188 učenika. Od 1.397 polumaturanata koji su dobili peticu iz matematike na kraju školovanja, svega 351 dobio je istu ocjenu i na provjeri znanja.

Rezultati ovogodišnjeg testiranja pokazuju da je u odnosu na prethodne tri godine, jedinica dva do tri puta više, a odličnih je tri do četiri puta manje. Razlog za to je što ove godine učenici nijesu mogli prepisivati.

Prije ispita najavljene su rigorozne kontrole i zaprijećene kazne. Za svaki slučaj učenici su pri ulasku u školu provjeravani detektorom koji su otkrivali telefone i bubice.

Otkriveni su razni pokušaju prevare – u nekim školama učenici su telefone umotali u aluminijsku foliju, pod izgovorom da su ponijeli sendvič. Bilo je i onih koji su mislili da će proći detektor ako predaju jedan telefon, a drugi ili treći sakriju, pa su sakrivali  telefone u obući, kapama…

Kada se poštuju i znaju pravila, nema ni prigovora. Ove godine, Ispitni centar bilježi najmanje prigovora učenika – od 107, usvojena su 38, a 20 ih je uticalo na promjenu ocjene.

Ovo je važan otklon od lanjskih  skandaloznih polaganja. Podsjetimo, 20. aprila prošle godine na društvenim mrežama pojavili su se testovi iz matematike. Neko je prije polaganja objavio test. Ko – Specijalno državno tužilaštvo još utvrđuje. Polaganje je tada odloženo.

Mjesec dana kasnije, desio se još veći skandal. Maturanti su masovno prepisivali na testovima iz maternjeg jezika i književnosti. Komisija za ocjenjivanje je utvrdila da je njih 553 prepisivalo. I oborila ih je. Uslijedio je izliv roditeljskog gnjeva. Okupili su se ispred Ispitnog centra, skandirali Lopovi, lopovi, i jadikovali kako se ,,uzima budućnost njihove djece”.

Tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Izabrani su novi ocjenjivači koji su iste, prepisane, radove, ocjenili visokim ocjenama. SDT i ovaj slučaj ispituje od juna prošle godine.

Nakon prošlogodišnjeg skandala nagrađivanja prepisivača, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija usvojilo je nove pravilnike koji regulišu eksterne provjere znanja za učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola. Pravilnicima su predviđene sankcije za đake koji se osmjele da prepisuju, a uspostavljena je veća kontrola i odgovornost nastavnika – test administratora, kao i direktora škola.

Na predstavljanju ovogodišnjih rezultata iz Ministarstva prosvjete su kazali da je slično stanje bilo i prethodnih godina, ali da navodno nije saopštavana realnost. Kazali su da ove godine prvi put objavljuju detaljne podatke i da je to polazište u rješavanju uočenih izazova.

Istakli su da najviše zabrinjava što đaci imaju dobre ocjene u školama, a na testu nemaju znanje ni za prelaznu. Šest polumaturanata je iz matematike u školama imalo petice, a na eksternoj provjeri znanja su dobili jedinice. Posebno je akcentovano pitanje velikog broja Luča, koja na testiranju ne opravdavaju tu diplomu.

,,Moramo da radimo na podsticanju najboljih učenika i nastavnika, a posebnu pažnju da posvetimo diplomi Luča. Niti svako mora da je ima, niti treba da je ima. Smatram da treba preispitati kriterijume za dodjelu ove diplome. Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Stručnjaci odavno upozoravaju da se školovanje svelo na trku za ocjenama bez realnog znanja. Te da se fokus stavlja na učenike sa lošijim rezultatima dok se zanemaruju najbolji učenici. Upozorava se i da još nemamo usvojenu Strategiju rada sa nadarenim učenicima.

Ministarka je istakla da je bila zaprepaštena uslovima u pojedinim školama tokom obilaska više od sto škola. Kazala je da se uvjerila da u pojedinima nema opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Najavila je ulaganja u infrastukturu.

Za razliku od prethodnih ministara, Jakšić Stojanović je rekla da treba da se definišu i drugi kriterijumi, pa je pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Kazala je da praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Uplitanje roditelja postala je tradicija našeg školskog sistema, koja je kulminaciju doživjela prošlogodišnjim protestom. Od početka školovanja pod pritiskom roditelja formiraju se VIP odjeljenja, roditelji u grupama na društvenim mrežama ,,vedre i oblače” školama, uz ocjene njima podobnih i nepodobnih nastavnika i profesora, često predavačima i otvoreno prijete nezadovljni, prije svega, ocjenama… Plod i ovolikog roditeljskog upliva u obrazovanje je  inflacija Luča.

Pored roditelja, veliki problem je i višedecenijsko partijsko i preko veze zapošljavanje u obrazovanju. Brojni su pokazatelji da dio nastavnika i profesora ne radi svoj posao kako treba, ali ipak ništa se ne čini da se to promijeni i poboljša.

Iz Ministarstva prosvjete najavljuju da će početi sa  upoređivanjem rezultata koji su učenici ostvarili na ovom testu, PISA testiranju i u toku redovne nastave. Računaju da će se na taj način vidjeti  gdje dolazi do problema, koja škola, koji profesor ima izraženi disbalans. U skladu sa tim sprovodiće  i mjere koje se odnose i na rad sa nastavnikom.

Ministarka je kazala  da se reforme i drastične promjene ne mogu sprovoditi preko noći, ali da je važno da se aktivnosti na poboljšanju obrazovnog sistema svakodnevno preduzimaju kako bi dale rezultat. Ocijenila je i da je svaka nova reforma, sprovođena na brzinu u proteklim godinama, bila korak unazad.

Podaci koje je prezentovao Ispitni centar govore da u svim predmetima maternji, matematika, engleski, hemija, fizika, geografija, učenici iz godine u godinu pokazuju slabije rezultate. Dobro je da se to konstatovalo, a za promjenu će trebati puno volje i mukotrpnog rada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo