Povežite se sa nama

MONITORING

ISCRPLJIVANJE ZAPOSLENIH U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Za pet hiljada oboljelih od korone 12 izabranih ljekara

Objavljeno prije

na

Monitorovi sagovornici iz Doma zdravlja Podgorica kažu da ne mogu još dugo. Tvrde da je 12 izabranih ljekara zaduženo za preko 5.000 oboljelih od korona virusa u Podgorici. Njih šest rade i na terenu, a oboljelih od kovida na kućnom liječenju, kojima je potrebno ljekarsko praćenje, je preko 450

 

,,Sin mi je tri dana okretao brojeve u Domu zdravlja niko mu se nije javljao. Imao je tempreraturu i malaksalost. Nakon dugotrajne temperature bilo mu je bolje. Sreća da je mlad pa je pregrmio, ali stalno govori što bi bilo da sam se ja razbolio”, prenosti za Monitor penzioner iskustvo sa kovidom u svojoj porodici.

Broj oboljelih u Crnoj Gori prešao je 10.000, od čega je pola registrovanih u Podgorici. Procedura nalaže da se oboljeli prvo moraju javiti izabranim ljekarima u domovima zdravlja.

Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje, objasnio je na ovonedjeljnoj konferenciji za štampu, da  je kovid bolest koja se u preko 95 odsto slučajeva liječi u kućnim uslovima: ,,Samo je pitanje koliko patronažne službe i domovi zdravlja mogu to da izdrže”.

Monitorovi sagovornici iz Doma zdravlja Podgorica kažu da ne mogu još dugo. Tvrde da je 12 izabranih ljekara zaduženo za preko 5.000 oboljelih od korona virusa u Podgorici. Njih šest rade i na terenu, a oboljelih od kovida na kućnom liječenju, kojima je potrebno ljekarsko praćenje, je preko 450. To ispada da je po jednom izabranom ljekaru 75 oboljelih što je nemoguće obići u jednoj pa i više smjena.

,,Ne uspijeva se da se svi pacijenti svaki dan obiđu. Zbog toga smo tražili privremene bolnice. Kada saturacija padne ispod 93 pacijent se mora poslati u Klinički centar, a dešava se da oni vraćaju pacijente na kućno liječenje”, priča za Monitor jedan od ljekara.

,,Treba naglasiti posao izabranih ljekara, imaju jako veliki pritisak. Njihov rad je zapostavljen a zapravo oni čuvaju zdravstveni sistem od preopterećenja. Njihov broj nije adekvatan i neophodno je pojačati timove izabranih ljekara”, kaže za Monitor dr Vladimir Dobričanin, bivši medicinski direktor Kliničkog centra.

Da trenutni broj zaraženih u Podgorici uveliko prevazilazi zdravstvene kapacitete Doma zdravlja, te da ljekare koji rade u kovid ambulantama stavlja u izuzetno tešku situaciju, navodi se u pismu koje su izabrani doktori Doma zdravlja Podgorica uputili Vladi u tehničkom mandatu, Nacionalnom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) i Kriznom medicinskom štabu.

Oni naglašavaju da je sa povećanjem broja pacijenata sve više onih koji imaju težu kliničku sliku. Takve pacijente je neophodno kontinuirano pratiti, ali izabrani ljekari tvrde da oni to ne mogu pružiti ni ambulantnim ni terenskim radom. Bez obzira što svakodnevno rade i više sati nakon završene smjene: ,,I pored toga većina nas smo bili svjedoci naglog pogoršanja stanja pacijenata oboljelih od covida, preko noći ili u roku od nekoliko sati”.

,,Vrlo je važno da naglasimo da od početka pandemije i otvaranja covid ambulanti, nijesu napravljeni protokoli za dijagnostiku i liječenje Covida-19 u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pa ljekari tretiraju oboljele pacijente prema sopstvenom iskustvu i bez zajedničkog stava, što nije slučaj u stacionarnim ustanovama. Vezan sa navedenim je i problem ordiniranja u kućnim uslovim terapije koja je predviđena za davanje isključivo u bolničkim uslovima”, ističu izabrani ljekari u pismu.

Ljekari apeluju na članove Kriznog tima da predlože što hitnije otvaranje privremenih kovid bolnica, kao i uključivanje ljekara iz drugih službi u rad kovid ambulanti.

Ljekari iz Doma zdravlja sa kojima smo razgovarali kažu da je takvih predloga bilo i ranije ali da to Krizni štab Doma zdravlja nije prihvatio. Navode da su članovi Kriznog štaba i pravnik i ekonomista, a da nema ni jednog specijaliste urgentne medicine iako ih u Domu zdravlja nekoliko radi. Ističu i da postoji još izabranih ljekara koji su radili u hitnoj pomoći i mogli bi da pomognu, ali su neprepoznati u ovom sistemu.

,,Zbog nedostupnosti svih drugih službi na tri broja Doma zdravlja zovu i kovid i ostali pacijenti. I ko jeste i ko nije kovid, sve je palo na Dom zdravlja. Broj oboljelih se svaki dan povećava, a broj ljekara se ne mijenja, samo su sve više iscrpljeni. Puno pacijenata koji primaju terapiju koja se po protokolima mora davati u Kliničkom centru kod nas ih daju sestre, bez obzira na mogućnost reakcije koja zahtijeva monitoring”, priča za Monitor jedan od ljekara.

Rad sa ostalim pacijentima u Kliničkom centru je ukinut. Specijalistički pregledi se čekaju po pola godine. Nema konzilijuma, nema testiranja za druge bolesti. Rade se samo hitne hirurške intervencije, porođaji i stanja koja ne mogu da čekaju. Na ovonedjeljnoj konferenciji NKT-a direktor nikšićke bolnice Ilija Ašanin u maniru njegovih partijskih drugova Milutina Simovića i Jevta Erakovića, koji su u jeku epidemije napustili poprište, zahvalio se armiji hroničnih bolesnika na razumjevanju situacije. ,,Mislim da Crnoj Gori ne treba više nijedna bolnica”, poentirao je Ašanin.

,,Ne možemo da ne pomenemo redovan rad u našim ambulantama gdje, zbog obustavljanja ambulantnih pregleda i dijagnostike u KCCG, kao i zbog angažovanja velikog broja doktora u covid ambulantama, svakodnevno imamo ogroman broj pacijenata, kao i odgovornost prema tim pacijentima u situaciji kada su kolege sa viših nivoa zdravstvene zaštite obustavile preglede, a svjesni smo da pandemija nije zaustavila druge akutne i hronične bolesti u populaciji”, navode izabrani ljekari u pismu.

Na ovaj problem nedavno je upozorio i Aleksandar Mugoša, predsjednik Ljekarske komore, kazavši da kovid kriza ugrožava zdravlje nacije jer veliki broj građana, koji boluje od drugih bolesti, ne može da se adekvatno liječi. On je precizirao da u Crnoj Gori ima 50.000 pacijenata koji imaju dijabetes, tu su i onkološki pacijenti, koji ne mogu da žive bez terapije, kao i kardio-vaskularni bolesnici.

Dobričanin kaže da cio zdravstveni sistem ima nešto manje od 3.000 kreveta, a da je hospitalizovanih od kovida preko 320, te da je manji broj na respiratorima. ,,To jeste zabrinjavajuće ali je daleko od katastrofalne situacije. Zdravstveni  sistem ima oko 8.000 zaposlenih i može još da izdrži. Cetinje je sada kovid bolnica, a ima ispod 10 hospitalizovanih. Brezovik ima preko 20 pulmologa koji se bave bolestima pluća i imaju najbolje kapacitete za liječenje ovih infekcija i tamo ima mesta. Već nekoliko nedjelja broj hospitalizovanih je između 300 i 350 što ne znači da se neće povećavati. Poenta je da ne širimo paniku”.

Dobričanin već mjesecima insistira na tome da prioritet mora biti kontinuitet zdravstvene zaštite. ,,Sama činjenica da ne rade specijalistične ambulante Kliničkog centra je znak da nešto nije u redu. Ljudi koji dolaze i treba redovno da se kontrolišu nemaju kontrole i njihovo zdravstveno stanje nije pod nadzorom pod kojim treba da bude. Trebalo je izolovati kompletne kovid bolnice, a ne pojedina odeljenja i ne miješati zaražene bolesnike i one koji nijesu”.

Iz Instituta za javno zdravlje je najavljeno da će predložiti zatvaranje Podgorice ukoliko na to ukaže dvonedjeljni presjek koji će se izvući u subotu. Crna Gora je sa preko 1.600 oboljelih na 100.000 stanovnika apsolutni lider u regionu, Slovenija ima 973 oboljela, BiH 957, Hrvatska 414… Podgorica ima čak 2.671 oboljelih na 100.000 stanovnika. I odavno je u crvenom u proklamovanom ,,sistemu semafora” a kafane i škole i dalje rade. Hoće li oko daljih mjera i dalje pitati privrednike, odlazeća vlast i  da li nova vlast kani smisliti neke revolucionarne mjere, ili će samo poslušati glas struke, ostaje da vidimo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRAVNI STAV VESNE MEDENICE DA SUDOVI NE MOGU PRESUĐIVATI O ODLUKAMA SKUPŠTINE PROTIV TVORACA: Formula za smjenu DPS kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko se „ukorijeni“, pravni stav Vesne Medenice mogao bi se kao bumerang obiti o glavu upravo onima koji su ga i osmislili u ratu protiv kritičara –  DPS-u. To može biti model kako da se nova vlast riješi DPS kadrova u nezavisnim tijelima i savjetima imenovanih u Skupštini. Tako bi se pravno nasilje prethodne većine okrenulo protiv svog tvorca

 

Osnovni sud u Podgorici poništio je ovog mjeseca odluku Skupštine kojom je izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković razriješena sa mjesta članice  Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Direktorica MANS-a razriješena je sa te pozicije u parlamentu u julu 2018. godine glasovima tadašnje vladajuće koalicije. Njeno razrješenje bilo je jedno u nizu uklanjanja predstavnika civilnog sektora i kritičara vlasti sa pozicija u važnim državnim institucijama, čime je vlast u stvari obavljala  čistku „nepodobnih“ kadrova. Na isti način, je ranije, pred kraj 2017,  u parlamentu smijenjen i dio članova Savjeta RTCG koji su bili kritički orijentisani: Goran Đurović i Nikola Vukčević.  Takođe, u julu 2018, glasovima većine, sa funkcije viceguvernerke Centralne banke razriješena je i Irena Radović.

Svi oni su potražili sudsku pomoć. Osnovni sudovi nerijetko su odlučivali u njihovu korist. No, vlast je uzvratila. Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica  27. juna 2019.  iznijela je  pravni stav – da se odluke Skupštine o izboru, imenovanju ili razrješenju javnih funkcionera ne mogu pobijati  u upravnom sporu niti u parničnom postupku. Taj stav doveo je do toga da su više sudske instance počele da vraćaju na ponovno suđenje presude u korist razriješenih.

Da je pravni stav Medenice, odnosno Vrhovnog suda, sporan ukazala je i Evropska komisija. U izvještaju EK o napretku Crne Gore  iz 2020. navodi se da „pravna situacija koju je izazvao načelni pravni stav Vrhovnog suda zabrinjava jer uskraćuje pravnu zaštitu protiv odluka Skupštine i ugrožava pravo na djelotvoran pravni lijek“. Tako je i Evropska komisija potvrdila stavove dijela ovdašnjih pravnih stručnjaka i civilnog sektora – da je stav Medenice suprotan Ustavu,  i međunarodnoj praksi i konvencijama.

U najnovijoj presudi u slučaju Vanje Ćalović i sutkinja Zekić ponovila je isti stav i odbila kao neosnovan prigovor o nenadležnosti suda u slučajevima koji se odnose na razrješenja i odluke Skupštine. Ona je istakla da preispitivanje zakonitosti odluka Skupštine ni u kom slučaju ne može predstavljati miješanje sudske grane vlasti u autonomna ovlašćenja zakonodavne vlasti već da je riječ o odnosu vlasti, koji počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli.

Advokat Siniša Gazivoda za Monitor ponavlja da je stav Vrhovnog suda prema kojem se odluke Skupštine o razrješenju javnih funkcionera ne mogu pobijati pred sudom „suprotan i shvatanjima Evropskog suda za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. novembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DOGOVORI TUŽILACA SA OPTUŽENIMA MIMO PREPORUKA EK: Mnogo više sporazuma nego lani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska osnovna i viša tužilaštva su za 11 mjeseci ove godine sklopila gotovo isti broj sporazuma o priznanju krivice koliko sva tužilaštva prošle godine

 

Od tužilačkog procesuiranja porodice Marović i pripadnika njihove organizovane kriminalne grupe, pa do suđenja za pokušaj terorizma, poznatijeg kao „državni udar“,  u javnosti postoje oprečna mišljenja oko upotrebe pravnog instituta sporazuma o priznanju krivice u našem pravosuđu. Dok su tužioci i advokati često isticali da je institut ostvario svoju svrhu bržeg i efikasnijeg rješavanja sudskih sporova, uz smanjenje troškova postupka, mnogi pravni eksperti smatraju da se ovaj institut zloupotrebljava kako bi se nekima pomoglo, a nekima odmoglo.

Upotreba ovog pravnog instituta, koji podrazumijeva dogovor tužioca i optuženog o kazni, koji se pred sudom formalizuje u vidu sporazuma, sve češće se primjenjuje u crnogorskim tužilaštvima. To je primijetila i Evropska komisija (EK), na šta je ukazala u nekoliko posljednjih izvještaja o napretku Crne Gore u pregovaračkim poglavljima. U posljednjem takvom dokumentu, jedna od preporuka za Poglavlje 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) bila je da se „preduzmu konkretne mjere kako bi se ograničila upotreba sporazuma o priznanju krivice na izuzetne slučajeve, kako bi se unaprijedila transparentnost i kredibilitet pravosudnog odgovora na organizovani kriminal kroz odvraćajuću i konzistentniju kaznenu politiku“. Na isti način preporučuju da se smanji upotreba sporazuma u slučajevima korupcije.

„Cjelokupni pravosudni sistem mora postati učinkovitiji, operativniji i odvraćajući, uključujući način na koji se predmeti organizovanog kriminala vode na sudovima. Sudski su postupci pretjerano dugi zbog čestih odlaganja ročišta. Ta duga kašnjenja, ali i nedostatak povjerenja između tužilaštva i sudova, nakon nekih kontroverznih oslobađajućih presuda posljednjih godina, dovela su do široke upotrebe sporazuma o priznanju krivice od strane tužilaštva. Osumnjičeni kriminalci, koji u istrazi postanu svjedoci saradnici, izuzeti su iz 46 pravnih postupaka, bez obzira na težinu krivičnog djela. Kao rezultat toga, uprkos nekim primjetnim izuzecima, pravosudni odgovor čini se uopšteno blagim, a kazne, novčane kazne i oduzimanje imovine nesrazmjerno su niski u poređenju sa težinom krivičnog djela“, navodi se u izvještaju.

Istraživanje Monitora pokazuje da se broj sporazuma u crnogorskim tužilaštvima, prema zvaničnim podacima, drastično uvećava. Tokom 2020. godine samo u osnovnim i višim tužilaštvima sklopljeno je, prema podacima do kojih je došao Monitor, 365 sporazuma o priznanju krivice. To je, prema izvještaju Tužilačkog savjeta za prošlu godinu, malo manje od ukupnog broja sklopljenih sporazuma u svim tužilaštvima u 2019. godini (371), a ostalo je više od mjesec do kraja godine.

Na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva objavljeno je 15 sporazuma o priznanju krivice, dok je, prema nezvaničnim informacijama, u toj instituciji sklopljeno mnogo više. Prošle godine je ovo tužilaštvo, koje je i bacilo kontroverzu na institut sporazuma o priznanju krivice, sklopilo 49 takvih sporazuma. Ove godine je, prema nezvaničnim informacijama, sklopljeno znatno više.

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici potpisalo je ove godine 200 sporazuma o priznanju krivice, što je duplo više u odnosu na prošlu godinu, kada ih je bilo stotinu. Sporazumi su najčešće zaključivani za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Od 200 potpisanih sporazuma, osnovni sudovi u Podgorici i Danilovgradu prihvatili su 179. Tih 21 odbijenih, i još jedan na Cetinju, jedini su sporazumi od 365 sklopljenih, koje su odbili sudovi. Pasivna uloga sudija, koji rutinski prihvataju ponuđene sporazume, glavna je zamjerka pravnih eksperata.

Ove godine su sudije samo tri osnovna suda, gdje se vode postupci za lakša krivična djela, odbili da prihvate sporazume koje su ponudili tužioci. Sudije viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju, u kojima se sudi za najteža krivična djela, prihvatili su sve sporazume koje su im ponudili tužioci. Na primjer, Viši sud u Podgorici prihvatio je svih 122 sporazuma o priznanju krivice, koje su ponudili tužioci Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. Od tih 122, u 113 slučajeva riječ je bila o krivičnom djelu neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

„Najviše sporazuma o priznanju krivice, nih 113 zaključeno je zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, sa kaznama zatvora u rasponu od šest mjeseci do dvije i po godine, a većina sporazuma sadrži i novčanu kaznu kao sporednu, koja je iznosila do 10.000 eura“, navodi se u odgovoru podgoričkog Višeg tužilaštva.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

FIJASKO ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU: Tri godine kasnije ni jednog prostornog plana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa donošenjem Prostornog plana CG i Plana generalne regulacije neobjašnjivo se kasni. Izrada Prostornog plana ograničena je do 2021. godine, dok se PGR očekuje krajem 2022. godine. Vlada je izdvojila 2,5 miliona eura za ova dva planska dokumenta

 

Na vanrednoj sjednici crnogorskog parlamenta održanoj 26. septembra 2017. godine usvojen je kontroverzni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, čije je donošenje pratila burna rasprava u stručnoj i laičkoj javnosti, sa brojnim osporavanjima valjanosti i primjenjivosti novotarija koje je u oblasti planiranja prostora i urbanizma predvidio. Novim konceptom prostornog planiranja uvedena je potpuna centralizacija sistema planiranja u Crnoj Gori, svi poslovi iz ove oblasti oduzeti su lokalnim samoupravama i prenijeti u nadležnost Ministarstva održivog razvoja i turizma. Tadašnji ministar MORT-a Pavle Radulović govorio je da Vlada želi da preuzme odgovornost za haotično stanje koje je vladalo u sektoru planiranja prostora Crne Gore, ali je do sada uspjela samo u tome da od haosa napravi potpunu anarhiju, iz koje tri godine kasnije, kao da nema izlaza.

Smjernicama novog zakona ukidaju se svi urbanistički planovi na nivou opština i uvode dva bazna planska dokumenta za cijelu državnu teritoriju, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Novi planovi nisu donijeti, starima je u mnogim opštinama u međuvremenu istekla važnost, odobrenja za gradnju se  i dalje izdaju, ne zna se na osnovu kojih planskih dokumenata, što vodi u sivu zonu nezakonitih odluka koje se masovno donose.

Od strateških planskih dokumenata na snazi je Prostorni plan posebne namjene za obalno područje (PPPNOB), koji se često koristi kao osnov za izdavanje urbanističkih uslova za izradu projektne dokumentacije.

Sa donošenjem PPCG i Plana generalne regulacije (PGR) neobjašnjivo se kasni. Odluku o izradi PPCG Vlada je donijela krajem 2018. godine ali je godinu dana kasnije, u decembru 2019. imenovala rukovodica izrade Plana i odredila sredstva za taj posao u iznosu od 500.000 eura. Na čelu stručnog tima postavljena je Svetlana Jovanović, diplomirani planer. Ona je i autor Plana obalnog područja koji je dobio niz negativnih kritika stručne javnosti i građana šest primorskih opština na koje se odnosi. Ovaj planski dokument kojim je urbanizovan atraktivan prostor Crnogorskog primorja, ocijenjen je kao investitorski plan, urađen za potrebe vlasnika kapitala „koji imaju pare i hoće da grade“. Njime su urbanizovane mnoge očuvane oaze u primorskim gradovima, pa se postavlja pitanje da li će rješenja iz PPPNOB biti inkorporirana u nove planove PPCG i PGR.

Rok za izradu Prostornog plana CG je 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora o izradi, što znači  do 2021. godine. Postojeći Prostorni plan na snazi je do kraja 2020, pa će u narednom periodu, do izrade novog, Crna Gora ostati bez krovnog plana u hijerarhiji prostorno-planskih dokumenata ili će se naložiti njegovo produženo trajanje.

Odluku o izradi Plana generalne regulacije, koji predstavlja plan nižeg reda, Vlada je donijela u maju ove godine. Za šeficu radnog tima određena je arhitektica Ksenija Vukmanović, iz podgoričkog projektnog biroa CAU, autorka velikog broja državnih planskih dokumenata. Ugovor o angažmanu potpisan je tek u septembru, pa je rad na izradi ovog važnog dokumenta u početnoj fazi. Vlada je izdvojila 2 miliona eura za izradu PGR, koji će se raspodijeliti između šezdesetak članova radnog tima i brojnih saradnika.

Planom generalne regulacije biće poništeni svi do sada doneseni prostorni i detaljni urbanistički planovi uključujući i planove posebne namjene za zaštićene oblasti. Ovaj komplikovan plan obuhvata 9 područja. Tu su tri oblasti Crne Gore, sjeverni, središnji i primorski region, područja 5 nacionalnih parkova,  Biogradska gora, Durmitor, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije. Izdvojen je i prostor prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora sa zaštićenom okolinom, koje je pod zaštitom UNESCO.

Za svako od područja imenovani su šefovi radnih timova. Posao izrade plana za prostor 13 opština na sjeveru Crne gore pripao je arhitektici Jadranki Popović. Posao planiranja središnjeg regiona, glavnog grada Podgorica, prijestonice Cetinje, opština Danilovgrad i Nikšić  vodiće  arhitektica Dragana Radulović, (CAU).

Primorje, odnosno južni region, podijeljen je na dva dijela. Prvi, prostor opština Ulcinj, Bar i Budva pod kontrolom je Ksenije Vukmanović, rukovodioca izrade PGR. Preostale tri primorske opštine, Tivat, Kotor i Herceg Novi planiraće se pod dirigentskom palicom arhitekte Mladena Krekića.

Za nacionalne parkove nadležan je planer Saša Karajović. Za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa u dijelu prostora Boke koji je pod zaštitom UNESCO, odgovoran će biti arhitekta Boris Ilijanić. Međutim, za oba južna regiona u segmentu prostornog planiranja angažovana je i Svetlana Jovanović, koja je istovremeno i šefica izrade Prostornog plana CG.

Rok za izradu plana PGR od 24 mjeseca teče od sptembra ove godine do kraja 2022. godine. Do tada, novoj Vladi preostaje da iznađe rješenja u vezi sa planovima čija je važnost istekla, što je naročito izraženo na području Opštine Budva u kojoj su urbanistički planovi Budve, Bečića, Pržna i Petrovca prestali da važe.

Raspodjela poslova na izradi dva strateška državna plana pokazala je nastavak višegodišnje prakse Ministarstva održivog razvoja koje je vrijedne projekte dodjeljivalo privilegovanim planerskim biroima i favorizovanim arhitektama. Ubjedljivo najveći broj poslova, čiji je naručilac Ministarstvo održivog razvoja, dobijala je privatna firma CAU, Centar za arhitekturu i urbanizam sa povezanom firmom Synthesis. Obje firme povezuju se sa višegodišnjim ministrom tog resora Branimirom Gvozdenovićem. Značajan dio tog kolača uzimao je i RZUP, koji je u vlasništvu Aca Đukanovića.

Firme su od Ministarstva dobijale visokobudžetne poslove izrade planske dokumentacije za lokacije na kojoj grade vodeći strani investitori, za velike turističke komplekse, zdravstvene centre, luke i marine, nacionalne parkove, stambena naselja, javne prostore u zoni morskog dobra… Bio je to svojevrstan monopol  u organizaciji MORT-a na prostor Crne Gore, po kome je imala priliku da crta i projektuje mala grupa planera i arhitekata u biroima bliskim ministru i sa njim povezanim investitorima.

Novi Zakon o planiranju donio je promjene u tom pogledu. Ministarstvo je na sebe preuzelo sve poslove oko donošenja planova. Prvi put pojavljuje se u ulozi obrađivača plana, što je bio posao ovlašćenih privatnih biroa. Mnoge firme ostale su zbog toga bez posla i ugasile se. Neke, poput CAU ili RZUP,  preorijentisale su se na projektovanje, nadzor… ne bave se više planiranjem.

Za potrebe izrade Prostornog plana CG i RGP Ministarstvo je objavilo javni poziv na koji su se zainteresovani javljali pojedinačno i posao dobili na osnovu svojih ranijih referenci. Međutim, među šefovima planerskih timova opet su stara imena, planeri i arhitekte iz vremena ministra Gvozdenovića. Stiče se utisak da Crna Gora oskudijeva u ovim profesijama, te da sve planove, bilo oni loši ili ne, rade jedni te isti ljudi. Pojedini kao da su osvojili licencu na neku oblast, poput dvorskog arhitekte Mladena Krekića, koji intenzivno obrađuje atraktivne lokacije na primorju. Autor je više prostornih planova, državnih studija lokacije, PUP-a Kotor, arhitektonskih rješenja stambenih i zdravstvenih kompleksa, hotela, marina, aerodroma… Radio je Plan izmjena i dopuna DSL ArsenalPorto Montenegro, i to u dva navrata, 2013. i 2019, kojim je u potpunosti izašao u susret potrebama vlasnika, rješenjem o povećanju spratnosti objekata  i izgradnji prvih kula, devetospratnica u marini Porto Montenegro.

Kakav će stav po osnovu očuvanja prostora zauzeti prilikom izrade dijela regulacionog plana, vidjećemo na javnom izlaganju koje se željno iščekuje.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo