Povežite se sa nama

MONITORING

ZELENAŠENJE I AKCIJE NADLEŽNIH: Suzbijanje na rate

Objavljeno prije

na

kamatasi

Krajem protekle nedjelje policija je uhapsila 27-godišnjeg Nikšićanina A.P. koji je osumnjičen da je početkom godine pozajmio dvojici sugrađana novac na kamatu. Kratka informacija daje obrazac ovdašnjeg ,,kamataškog ropstva” – pozajmio je, navodno, hiljadu eura na kamatu od 40 odsto, a nakon toga vršio konstantan pritisak da mu vraćaju kamatu na mjesečnom nivou (po 400 eura). Došlo je čak i do fizičkog obračuna, pa su dužnici prošli jedan sa lakšim, a drugi sa težim povredama.

Objave o hapšenjima zelenaša vrlo su rijetke, a osuđujuće presude još rjeđe. A da je ovaj vid ,,biznisa” dobio razmjere epidemije, svjedoči i ovonedjeljni poziv ombudsmana Šućka Bakovića. On je apelovao na građane da mu se obrate ,,ukoliko smatraju da su im nadležni organi postupanjem u predmetima protiv zelenaša povrijedili prava”.

Nadležni se za sada ne miješaju previše u ,,prava” oštećenih ali ni kamataša. Prema izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva za 2016. godinu, za krivično djelo zelenašenje prijavljene su 32 osobe, 2015. godine 33, a u 2014. godini pet. Sa neriješenim prijavama protiv 18 kamataša iz ranijeg perioda, u radu su bile prijave protiv njih 50. Ove brojke su minulih godina bile još minornije.

Uzalud je prema procjeni MUP-a zelenaštvo prepoznato kao jedan od rastućih problema u Crnoj Gori. Dobar dio bombi koje su tokom prošle godine postavljene u automobilima ili stambenim objektima dovode se u vezu sa utjerivanjem dugova. Neke od njih ekspoldirale su usred bijelog dana na prometnim mjestima.

Prema procjenama policije, iz 2013. godine, zelenašenjem se u Crnoj Gori bavi oko 200 ljudi. A ova nelegalna ,,industrija” u svakom trenutku okreće više od 30 miliona eura. A zelenaši i njihovi pomagači, nekad milom a često i silom, od svojih klijenata izvuku godišnji profit od 70 miliona eura (u novcu ili automobilima, kućama, stanovima, poslovnim prostorima…). Policija je detektovala i da zelenaši nerijetko imaju stručnu pomoć advokata ili notara prilikom sklapanja kupoprodajnih ugovora kojima preuzimaju imovinu svojih žrtava.

Novijih procjena o broju zelenaša nema, sem takođe bajate iz 2014. kada je direktor Uprave policije Slavko Stojanović izjavio da policija u svojoj evidenciji ima 234 zelenaša, od čega su njih 37 označeni kao pripadnici organizovanih kriminalnih grupa.

Ministar policije Mevludin Nuhodžić je tokom porošle godine, dok je bio na funkciji predsjednika Odbora za bezbjednost, ukazao na to da ,,zelenaške aktivnosti jačaju uticaj organizovanih kriminalnih grupa kroz širenje polja njihovog djelovanja”. Prema procjenama policije sve je više slučajeva da se novac koje kriminalne gupe stiču iz poslova sa drogom ili krijumčarenjem plasira preko zelenašenja. Međutim, iz policije i tužilaštva, godinama vrte isto opravdanje da oštećeni ne prijavljuju da su žrtve ovog krivičnog djela, a u većini slučajeva čak ne žele ni da potvrde policijske informacije i saznanja.

Zakon, inače, za ovo krivično djelo propisuje, uz novčanu, i kaznu od tri do osam godina zatvora. Nerijetko, malobrojna suđenja se završavaju ili oslobađajućom presudom ili obustavljanjem postupka (oštećeni i svjedoci često do suđenja, ili na samom suđenju, promijene iskaz u korist optuženih).

Bilo je slučajeva da zbog nedostatka dokaza sud oslobodi navodnog kamataša koji je za 25 hiljada eura kupio kuću od 150 km2, koja prema procjeni vrijedi barem tri puta više.

Monitor je pisao o nevoljama bračnog para Flanjek koji su zbog posla sa zelenašima ostali bez hotela u Rafailovićima vrijednog, po procjenama finansijskih vještaka, 3,2 miliona eura. Njihova ćerka pokušava da sudskim putem povrati makar dio otete imovine, ali je postupak koji je započela duže od četiri godine – i dalje na početku.

Lične i porodične drame zbog dugovanja neki su prekraćivali oružjem. Presudivši sebi. Bilo je i slučajeva kada je osuđeni za ubistvo tvrdio da je ubio svog kamataša zbog bezizlazne situacije u kojoj se našao: pozajmio je sedam, vratio više od 100 hiljada eura a ubijeni mu je, tvrdi ubica, prijetio da će mu silovati ćerku i snimak objaviti, ukoliko ne proda vikendicu kako bi ,,izravnali račune”…

Češće nego hapšenja i sudske presude kamatašima, u medijima se objavljuju anonimne priče žrtava. Sve govore o tome kako se pare lako uzmu, a vrlo teško vraćaju. Veliki broj ispovijesti govore o tome kako je zbog duga prodat ili otet stan, kuća ili druga imovina i porodica ostavljena na ulici.

Jedini vidni pomak na ovom polju ostvaren je u tome što zelenaši više ne nude javno svoje usluge preko novinskih oglasa, što je bila praksa minulih godina. A i na internetu ih je sve teže naći. I prijetnje su postale suptilnije, ali konstantne. Upućeni upozoravaju da je, pored veze većine kamataša sa kriminalnim grupama, od ključnog značaja njihova povezanost sa policijskim i bezbjednosnim službenicima. Zato samo rijetki budu na meti. Finansijska istraga o porijeklu novca, za sada, nije praksa istražnih organa.

Posebno zabrinjava pojava što maloljetnici uzimaju novac na kamatu od svojih vršnjaka. Po sistemu za petak veče pozajmi 100 eura, pa će u ponedjeljak vratiti 150.

Podatke o ovoj pošasti predstavila je prije dva mjeseca psihološkinja Savjetovališta Enter Podgorica Vesna Kraljević na Regionalnoj konferenciji o ljudskoj bezbjednosti u Atini: ,,Alarmantni i iznenađujući podaci prisutnima na konferenciji bili su da mladi, pa i maloljetni u Crnoj Gori, pozajmljuju novac na kamatu i to od vršnjaka kamataša. Ekonomsko nasilje se u ovoj pojavi ogleda na način da mladi često nemaju da vrate pozajmljeni novac ili kasne sa uplatama, pa od kamataša trpe razne oblike psihološkog ili verbalnog nasilja, a ekonomsko naslije se ogleda u iznudi novca koji se duguje”.

U Crnoj Gori ni zbog toga se nije oglasio alarm. Nadležni i dalje forsiraju strategiju ohrabrivanja žrtava da sami prijave ,,krvopije”.

BANKE I ZELENAŠENJE

Mnoga svjedočenja ljudi koji su bili primorani da pozajme novac od zelenaša govore o tome da nijesu mogli da ispune uslove za kredite u bankama. No, nisu samo građani ti koji upadaju u klopklu zelenaša.

Bankarski ombudsman Halil Kalač je prije nekoliko mjeseci upozorio da se mora naći način za povećanje kreditne aktivnosti bankarskog sektora jer nerijetko mala i srednja preduzeća posežu za zaduživanjem na crnom tržištu novca. On je istakao da se zbog visokih kamata i preduzeća zadužuju kod kamataša!

Monitor je pisao o ponekad tankoj granici između banaka i zelenaštva. Dragan Senić, predstavnik korisnika kredita u švajcarskim francima, je predstavio slučaj čovjeka koji je 2007. godine uzeo 50 hiljada eura i kupio stan. Sedam godina je uredno vraćao kredit, da bi mu glavnica bila oko 65 hiljada eura, dok je rata, koja je na početku bila 500, porasla na 900 eura, zato što je kurs švajcarskog franka skočio za 80 odsto.

,,Imamo primjer čovjeka koji je uzeo 36 hiljada eura da kupi stan. Banka mu je zaplijenila stan i još treba da vrati 100 hiljada eura. To je najgori oblik zelenašenja koji postoji u Crnoj Gori”, izjavio je poslanik Nebojša Medojević cijeneći da ,,parlament mora da zaštiti građane od globalnog bankarskog fašizma”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo