Povežite se sa nama

INTERVJU

NEBOJŠA ZELENOVIĆ, KOPREDSJEDNIK STRANKE ZAJEDNO: Vučić obmanjuje svakoga sa kim ima posla

Objavljeno prije

na

Režim je organizovanim zločinačkim poduhvatom oduzeo suverenost građanima i srušio ustavni poredak, tako što je pokrao izbore . Svi čekamo izvještaj ODIHR-a. Pribavili smo brojne dokaze da je počinjen organizovani kriminal zloupotrebom biračkog spiska i evidencije prebivališta i boravišta Važno je da opozicija ostane pri zahtjevu da budu poništeni ne samo beogradski izbori, već i izbori za parlament, pokrajinu i sve gradove i opštine

 

 

MONITOR: Biljana Stojković-kopredsjednica Zajedno i Vi, dobili ste prijetnje smrću. One  dolaze brzo posle Vašeg učešća na panelu o izborima u Srbiji u Briselu, dan pre glasanja o Rezoluciji o ovom pitanju u Evropskom parlamentu.  Odakle dolaze ove prijetnje po život?

ZELENOVIĆ: Sve je to posledica haosa, nastalog zbog potpune propasti režima od gubitka vlasti. Vučić nema većinu u Srbiji. Zbog toga je pokrao izbore. E, ali onda je uhvaćen u krađi. Biljana i ja smo sve te pretnje prijavili tužilaštvu i policiji. Baš da vidim šta će da urade. Znate, protiv Olivera Ivanovića je vođenja najstrašnija haranga na Pinku. Sve je to bilo u predizbornoj kampanji, gde se on borio protiv Vučićevih kandidata. I onda je ubijen. Pre nekoliko dana sud je oslobodio ljude koji su bili okrivljeni za ubistvo Slavka Ćuruvije. Oni su svi radili za državnu bezbednost. Dakle, ove gnusne pretnje shvatamo veoma ozbiljno. Poručujem Vučiću  da ne postoji ta sila koja će nas sprečiti da se borimo za normalan život u Srbiji.

MONITOR:  Rekli ste da počinje nova realnost za Srbiju, da je glasanje u  Evropskom parlamentu kojim se predlaže formiranje međunarodne komisije radi ispitivanja regularnosti izbora u Srbiji , pokazalo da EU ne stoji iza režima Aleksandra Vučića. Smatrate li da je glasanje velike većine od prisutnih EU poslanika za Rezoluciju, neka vrsta garanta da će Evropska komisija i Evropski savjet, poslušati narodnu volju EU?

ZELENOVIĆ: Pre svega, slobodu u Srbiju mogu da vrate samo njeni građani . Tu borbu ne može i ne treba da dobije niko , do mi sami. Ono što je novo jeste da prvi put, u ovih dvanaest godina, imamo jasnu poruku, sa autoritativnog mesta , da Srbija mora da bude demokratska zemlja, ako želi da nastavi svoj put ka Evropskoj Uniji. Došlo je konačno vreme da svaki građanin i svaki političar jasno i glasno iskaže svoj stav. Hoćemo li u Evropu, ili ne. To je ta nova realnost. Srbija protiv nasilja, ali i Proglas i veliki deo javnosti zahteva da budu poništeni svi izbori, zato što su pokradeni. Vučić mora da donese odluku da li će dopustiti međunarodnu istragu ili ne.

MONITOR: Spekuliše se da bi odluka o formiranju međunarodne komisije mogla biti donijeta u toku sledeće dvije nedjelje. ODIHR najavljuje svoj izvještaj o izborima u Srbiji do kraja februara. Koliko ovaj izvještaj OEBS kancelarije za ljudska prava i demokratiju, može uticati na odluke o sprovođenju Rezolucije?

ZELENOVIĆ: Svi čekamo izveštaj ODIHR-a. Mi smo pribavili brojne dokaze da je počinjen organizovani kriminal zloupotrebom biračkog spiska i evidencije prebivališta i boravišta. Glasali su ljudi koji žive u inostransvu i mnogi koji su preseljeni unutar Srbije. Ali glasali su mnogi više puta i bilo je glasanja odsutnih i umrlih lica. CRTA , nevladina organizacija, obavila je lavovski deo posla u prikupljanju dokaza. Još jednom im odajem priznanje u ime građana Srbije. E sada, Vučić kaže da izbori nikada nisu bili slobodniji i pošteniji. Pa kakav je problem, što bi on rekao – MAJSTORE, da pustiš međunarodni istragu o toj slobodi i poštenju?  Siguran sam da će svaka ozbiljna istraga dovesti do poništavanja svih izbora, održanih 17. decembra 2023. godine.

MONITOR: Vučića i SNS glasanjem nisu „spasli“ ni predstavnici Evropske narodne partije čiji je SNS pridruženi član. Od najbrojnije grupacije u EU parlamentu, samo jedan poslanik je glasao protiv Rezolucije, a dva su bila uzdržana.  Može li raspored glasanja u EU parlamentu u korist Rezolucije, uticati da Evropska komisija  podrži, i zajedno sa Evropskim savjetom, realizuje sadržaj Rezolucije?

ZELENOVIĆ: Pre svega važno je da opozicija do kraja ostane pri zahtevu da budu poništeni ne samo beogradski izbori, već i izbori za parlament, pokrajinu i sve gradove i opštine. Stranka Zajedno snažno radi na tome i imamo velikog saveznika u Demokratskoj stranci. Ohrabrujemo sve druge da izdrže u ovim zahtevima. Ako smo jedinstveni u ovom stavu, pre ili kasnije, pobedićemo lopuže. Građani će svojim buntom izazvati generalni štrajk u zemlji. Beskompromisan stav cele opozicije značajno bi povećao verovatnoću da Evropska Komisija i Savet usvoje zahteve Evropskog parlamenta i formalno zatraže od Vučića međunarodnu istragu. Režim je organizovanim zločinačkim poduhvatom oduzeo suverenost građanima i srušio ustavni poredak, tako što je pokrao izbore. Tome se mora stati u kraj.

MONITOR: Početkom juna će biti održani izbori za Evropski parlament. Govori se o značaju momentuma za odluke Komisije i Savjeta kada se radi o Rezoluciji. Koliko bi, s obzirom na predizborni kontekst u EU i na jačanje nekih ultradesnih partija, odluka o tome mogla imati izrazitiji politički karakter?

ZELENOVIĆ: Sve je, u suštini, u rukama građana. Kada budemo vratili energiju iz maja meseca prošle godine ovom političkom nepočinstvu će doći kraj. Naravno da su izbori za Evropski parlament važni. Pre svega, nadam se da desničari neće doći do ozbiljnog uticaja. Međutim, mi u opoziciji radimo na tome da ovo otimanje suvereniteta građanima Srbije verodostojno predočimo nacionalnim parlamentima u svih 27 zemalja EU. Dalje, veoma je važno da u Senatu i Kongresu SAD jasno izložimo stanje u Srbiji. Moramo da utvrdimo šta je uzrok benevolentnog odnosa američkih diplomata u Beogradu prema Vučiću, kada je izborna krađa u pitanju.

MONITOR: Aleksandar Vučić i Ana Brnabić su, najtežim invektivama, napali opoziciju koja je tražila pomoć EU u razriješavanju postizborne krize.  Mnogo pogrda dobila je i EU i njeni posmatrači na izborima. Ipak, prilikom posjete grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa, on se zaklinjao u vernost EU-„ako nam ona da signale da nas želi“. Kakva je to politika?

ZELENOVIĆ: Vučić obmanjuje svakoga sa kim ima posla i to kako građane , tako i strance.Taj čovek je bitan učesnik udruženog štetočinskog poduhvata koji traje 35 godina. Posledica tog političkog bezumlja je da je 250.000 Srba proterano iz Hrvatske. To ni Pavelić nije uspeo da uradi.Takva politika, danas je pravi razlog da se Srbi ubrzano iseljavaju sa KiM. Pitanje je da li će iko tamo ostati. Dovoljno je samo pogledati sunovrat naše pozicije od novembra 2022. godine do danas. Tada su Srbi bili sudije, tužioci, policajci, poslanici, predsednici opština i odbornici na KiM. Danas su svi van institucija, a Kurtijeva specijalna policija je na severu Kosova. Dinar izčezava sa ove teritorije, kosovske registarske tablice su legalne u Srbiji, a Zajednici srpskih opština nema ni traga ni glasa. Tako ta šešeljevština satire ljude koji joj veruju.

MONITOR: Fokus protesta opozicije je posebno usmjeren na neregularnosti izbora za Beograd. Konstitutivna skupština je zakazana za 19. februar. Branimir Nestorović od čije se Grupe građana „Mi-glas iz naroda“ očekivalo da da većinu sa SNS i SPS, predlaže da se sprovođenje međunarodne istrage izbjegne raspisivanjem novih izbora u Beogradu. Neki analitičari predlažu da se, ako do toga dođe, ujedine svi koji se deklarišu kao opozicija. Kako će se Zajedno i Srbija protiv nasilja ponašati u tom slučaju?

ZELENOVIĆ: Sve su to marifetluci. Pokrali su izbore , vide da je đavo odneo šalu, pa traže izlaz. Pre svega, ubeđen sam da je krađa van Beograda bila veća nego u prestonici. Uspeli smo da napravimo jednu listu Srbija protiv nasilja. To je najveći deo proevropske opozicije. Onda su uticajne javne ličnosti formirale Proglas, koji je pozivao građane da na izbore izađu. To je, opet, ohrabrilo nevladin sektor da se snažno angažuje. Tako smo, svi zajedno, doveli Vučića do toga da trpa ljude u autobuse i da napravi cirkus sa migracijom birača. Da bi to sproveo nužne su bile strašne zloupotrebe biračkog spiska, evidencije prebivališta i boravišta i kriminal sa štampanjem ličnih karate. E , tada su uhvaćeni. Nemam reči da iskažem kakav je herojski poduhvat izvela CRTA sa obezbeđivanjem dokaza. Sada bi oni da, kobajagi, idu na nove beogradske izbore. Što se mene tiče, to je – “što je babi milo, to joj se i snilo”. Nadam se da će to biti stav cele koalicije Srbija proti nasilja.

MONITOR: Za međunarodnu komisiju predlaže se formiranje komisije za Sjevernu Makedoniju, njemačkog pravnika, Rajnharda Pribea. Pribeova komisija je radila šest mjeseci i u njenom izvještaju je bilo riječi o konkretnim ličnostima, institucijama i postupcima koji su odgovorni jer je ocijenjeno da u državi pravni sistem na funkcioniše. Pristanku Sjeverne Makedonije da se podvrgne ovoj istrazi iz EU, prethodio je dogovor vlasti i opozicije. Da li je to zamislivo i u Srbiji?

ZELENOVIĆ: Danas je u Srbiji znatno gore, nego što je bilo u Severnoj Makedoniji u vreme Pribeovog izveštaja. Ja mislim da je rešenje formiranje tehničke Vlade, koja bi pripremila sve izbore . Ako se opozicija oko toga složi, uveren sam da će građani prinuditi Vučića da na to pristane. U suprotnom zemlja bi krenula prema generalnom štrajku i potpunom zaustavljanju javnog života. Sve mora da se odvija mirno. U slobodnoj Srbiji će tužilaštvo goniti kabadahije, a sudovi odlučivati ko je kriv a ko prav. Zbog svega ovoga Rezolucija Evropskog parlamenta može da bude prelomna tačka koja stvara novu realnost. Građani Srbije su dobili velikog saveznika. Sada odluke moraju da donesu opozicioni političari. Vreme je da bude promenjena vlast u Srbiji.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MANS: Račun tek stiže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada premijera Milojka Spajića imaće čvrstu podršku parlamenta, uz cijenu za koju mi kao građani još uvijek ne znamo koja je i kolika

 

 

MONITOR: Desila se i rekonstrukcija Vlade. Vlada će imati 26 ili 27 ministarstava. Šta smo dobili?

MILOVAC: Mislim da nakon onoga što smo vidjeli u Skupštini, malo ko danas može reći da je rekonstrukcija vlade okončana njenim unaprijeđenjem. Ogromna većina kadrova koja je postala dio izvršne vlasti nije donijela znanje već potrebu da se zadovolje prije svega partijski interesi za jačanjem uticaja na crnogorskoj političkoj sceni.

Nema ni slova o tome zašto je bio potreban ovoliki broj ministarstava, zašto su neki resori razdvojeni, a drugi novouspostavljeni. Stiče se utisak da su resori postali samo brojke koje je trebalo podijeliti između konstituenata nove većine, a tamo gdje ih nije bilo –  izmisliti.

Umjesto ozbiljne analize kako će se novi saziv vlade odraziti na kvalitet života građana i dalji napredak u procesu evropskih integracija, od premijera smo dobili istrošenu priču o nekakvom pomirenju po nacionalnom ključu, kao garantu uspjeha na svim poljima, od ekonomskog do borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nažalost, takva retorika nas vraća u prošlost kada se u nedostatku valjanih argumenata, poseže za obrazloženjima koja ne korespondiraju sa onim što se pokušava predstaviti kao građansko društvo. Smatram da smo previše puta vidjeli da se odsustvo znanja i kompetencija maskiraju pripadnošću određenoj etničkoj grupi i normalizuje da takav kadar u vršenju vlasti predstavlja “svoj narod”, a ne javni interes.

Teško je pronaći bilo koje smisleno obrazloženje za ovako “skrojenu” Vladu Crne Gore, koja će nesporno počivati na partijskom interesu onih koji je čine, a sastav će konstituentima ostaviti dovoljno takozvanog ucjenivačkog potencijala.

Vlada premijera Milojka Spajića će imati čvrstu podršku parlamenta, uz cijenu za koju mi kao građani još uvijek ne znamo koja je i kolika.

MONITOR: Koliki je potencijal rekonstruisane vlade  za reforme  koje nas očekuju nakon dobijanja IBAR-a?

MILOVAC: Naše iskustvo u posljednje četiri godine govori u prilog tome da smo nakon svake smjene vlasti poslije 2020. godine imali dodatno usporavanje reformi, uz opravdanje da je potrebno da se sistem konsoliduje, pa sve do toga da su kompletni zakoni povlačeni iz procedure samo iz razloga što ih je radila prethodna vlada. Kao što sam rekao, rekonstrukcija nije donijela novi kvalitet niti novi potencijal koji bi trebalo da Crnu Goru pogura ka Evropskoj uniji. U tom smislu, teško možemo govoriti o rekonstrukciji, već prije svega o kreiranju dodatnog prostora za političke kadrove koji će u pojedinim sektorima radije doprinjeti usporavanju tog procesa, nego njegovom ubrzavanju.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐA KEKOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR USSCG: Protiv smo uvođenja dva minimalca

Objavljeno prije

na

Objavio:

USSCG zahtijeva zadržavanje jedinstvene minimalne zarade i odustajanje od koncepta dvije minimalne zarade u zavisnosti od školske spreme

 

 

MONITOR: Premijer kaže da je bilo dogovora sa socijalnim partnerima oko nove fiskalne strategije. Kako su tekli ti pregovori i da li ste dali saglasnost za ovaj program?

KEKOVIĆ: Kako smo ranije obavijestili javnost, Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), u svojstvu socijalnog partnera, nije dala saglasnost na model koji preferira Vlada za realizaciju Programa Evropa sad 2 (ES2). Naime, na sastanku Izvršnog odbora USSCG sa predsjednikom Vlade i njegovim saradnicima, održanom dan prije objave Nacrta fiskalne strategije, saopštili smo Vladi da USSCG u potpunosti podržava napore Vlade da kroz ES2 poveća minimalnu zaradu na 700 eura, a prosječnu zaradu na 1.000 eura. Istovremeno, saopštili smo Vladi da je jedinstven stav IO USSCG da ne podržavamo da se Program ES2 realizuje kroz model koji preferiraju, a koji podrazumijeva ukidanje jednog dijela doprinosa za obavezno penzijsko-invalidsko osiguranje, kao ni uvođenje  dvije minimalne zarade.

USSCG je dijalog i pregovore na ovu temu predviđala kao kontinuirani proces koji će dovesti do dokumenta koji bi bio produkt konsenzusa socijalnih partnera i Vlade. U praksi smo, međutim, imali ukupno tri sastanka na kojima smo informisani, načelno, o dokumentu koji je već kreiran i u vezi sa kojim, očito, nije bilo prostora za pregovore, već samo za iznošenje predloga koji nijesu (usljed nedostatka vremena) ni bili razmatrani. Stoga će USSCG, kako smo to najavili predsjedniku Vlade na poslednjem sastanku, kroz proces Javne rasprave nastaviti da se zalaže za model koji preferira.

MONITOR: O kakvom modelu je riječ? 

KEKOVIĆ: Ključna razlika ogleda se u našem nastojanju da se povećanje minimalne zarade, pa i prosječne zarade, ne postiže na uštrb sredstava po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Stoga naš model (zasnovan na proklamovanom konceptu ES2 da će svi zaposleni dobiti 25 odsto uvečanje zarade) ne podrazumijeva ukidanje dijela dopinosa za PIO. Time se garantuje održivost Budžeta Fonda PIO, stabilnost penzionog sisitema što, u perspektivi, stvara prostor njegove potpune održivosti na bazi doprinosa (posebno u svijetlu očekivanog povećanja osnovice na koju se obračunava stopa doprinosa).

Razlika u modelima se, nadalje, ogleda u tome što USSCG predlaže da do povećanja (svih) zarada u prosjeku 25 odsto dođe na način što će socijalni partneri, uključujući i Vladu, pristupiti izmjeni Opšteg kolektivnog ugovora koji definiše elemente osnovne zarade i tim izmjenama predvidjeti povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 120 eura (bruto) i povećanje koeficijenta složenosti poslova po osnovu složenosti postignutih ishoda učenja (školske spreme). Osim što je ovo jedini, logičan i razuman put za povećanje zarada, to je i nužan kako bi se zarade u realnom sektoru približile zaradama u javnom sektoru što je, kako smo shvatili Program ES2, trebalo da bude zajednički cilj.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

JOSIP JURATOVIĆ, ŠEF ODBORA BUNDESTAGA ZA SARADNJU SA ZAPADNIM BALKANOM: I EU mora promijeniti  pristup Zapadnom Balkanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Regata princip se pokazao kao neučinkovit jer daje previše prostora manipulaciji nacionalizmom. Regionalno umrežene demokrate jedini na demokratskim principima, istinskim dijalogom i kompromisom mogu voditi svoje zemlje u EU. Garancije za ulazak u EU nema, Crna Gora mora ispuniti sve uslove za ulazak u EU,  ne zbog EU nego radi sebe. To može uspjeti samo ako će se konačno početi baviti zadacima kako bi institucionalno i društveno politički uskladili zemlju sa EU

 

 

MONITOR: U jednom skorašnjem intervjuu, primijetili ste da je, izgleda, pitanje nacionalnog identiteta u Crnoj Gori važnije od uslova u kojima građani/ke žive. Tada ste rekli da su kompromis i dijalog metod, ali i da su potrebne „istinske demokrate“ za prave promjene. Za Vas česti izbori nisu rješenje. Jeste li, u nečemu. u međuvremenu, promijenili mišljenje?

JURATOVIĆ:  Ja sam i dalje tog mišljenja jer sam svjestan činjenice da u svim strukturama Crne Gore, političkim strankama i institucijama, manje-više postoje istinske demokrate. Kojima je cilj služiti narodu koji ih je tamo postavio a ne ličnim interesima i političkim ideologijama. Upravo ti ljudi su neophodni za budućnost Crne Gore koji su spremni na demokratski način tražiti dijalogom i kompromisom rješenja za dobrobit svih građana. Oni se takodjer moraju umrežiti sa svim demokratama  u regiji zapadnog Balkana kako bi lakše krenuli putem EU. Osim toga, mišljenja sam da i EU mora konačno mijenjati svoj pristup prema zapadnom Balkanu, i kroz Višegrad II raditi na tome da se zapadni Balkan konačno osposobi tako da se u dogledno vrijeme poštivajući medjusobni suverenitet u bloku uključi u EU. Dakle, dosadašnji regata princip se pokazao kao neučinkovit jer daje previše prostora manupulaciji nacionalizmom . Samo  regionalno umrežene demokrate,  na demokratskim principima,  istinskim dijalogom i kompromisom mogu voditi svoje zemlje u EU.

MONITOR: Crnogorski premijer Milojko Spajić je, pred očekivanje IBAR-a, boravio u aprilu Berlinu i više puta u Briselu. Kancelar Olaf Šolc je, prilikom susreta sa Spajićem, izjavio da je Crna Gora sljedeća država Zapadnog Balkana koja će ući u EU. Može li se iz toga izvesti poseban podstrek koji Njemačka daje Crnoj Gori i ako on postoji – koliko je važan za crnogorski skoriji prijem u EU?

JURATOVIĆ: Činjenica je, da je Crna Gora u svojim pretpristupnim procesima najdalje došla po pitanju pristupa EU. Nažalost je u posljednjih par godina stagnirala ali je još uvijek najbliže cilju. Toga je i EU poprilično svjesna pa se odlučila intenzivnije pomagati Crnu Goru na njenom putu u EU.

MONITOR: I predsjednik Savjeta EU, Šarl Mišel, pomenuo je 2028. kao godinu mogućeg prijema Crne Gore u EU. S tim u vezi, koliko će biti važno djelovanje „IBAR zakona“ odnosno tzv. pravne države, kao kriterijum za prijem?

JURATOVIĆ: Garancije za ulazak u EU nema, Crna Gora mora ispuniti sve uslove za ulazak u EU i to ne zbog EU nego radi sebe, a to može  uspjeti ako će se konačno početi baviti zadacima kako bi institucionalno i društveno politički uskladili zemlju sa EU. Akcionizmi poput  Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu, te nacionalno i ideološko prepucavanje samo otežavaju taj proces pristupa.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo