Povežite se sa nama

DRUŠTVO

HERBALAJF U CRNOJ GORI: Šverc i piramidalna trgovina uz amin države

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori se nekoliko godina – metodom mrežnog marketinga, tj. piramidalne prodaje – obavlja nelegalni uvoz distribucija i prodaja nutricionističkih prehrambenih proizvoda (“zdrave hrane” u vidu suplemenata – dodataka ishrani: šejkeri, proteinske pločice, čajevi, multivitaminske tablete…), globalne američke kompanije Herbalajf (Herbalife), saznaje Monitor!

Iako se mreža distributera iz dana u dan širi, kompanija Herbalajf u Crnoj Gori posluje protivzakonito: niti je evidentirana u registru privrednih subjekata, niti posjeduje dozvolu za rad Ministarstva zdravlja, niti Sanitarna inspekcija ima informaciju o njenom postojanju… Zvanično i formalno: Herbalajf u Crnoj Gori ne postoji. U praksi: Herbalajfovi proizvodi se uveliko prodaju. Država i njene nadležne službe ništa ne čine. Ko štiti ovakvo nezakonito poslovanje?

Prema riječima jednog od distributera Herbalajfa, firma funkcioniše tako što potencijalni kupac, po preporuci, dođe na prezentaciju proizvoda, na nekoj od lokacija u gradu (koje nijesu zvanično prijavljene za te namjene – p.a). Ukoliko mu se ponuda svidi, počinje da koristi proizvode. Zatim, kupac uzima licencu, sa kojom može da naručuje proizvode, sa popustom od 25 odsto.

Ukoliko je klijent elokventan – priča nam drugi izvor koji je insistirao na anonimnosti – iz vrha Herbalajfa mu ponude da dođe na kurs, koji oni održavaju u hotelima u Podgorici ili po privatnim stanovima i prostorima.

Dolazak na obuku je po preporuci nekog već angažovanog u Herbalajfu. Potom “počinje” posao: kupac može početi da dovodi svoje ljude, da im predlaže da kupe proizvode preko njega, a on od toga, naravno, ima profit. Što veći krug ljudi, tim veći njegov napredak, i može doći do toga da ima 50 odsto popusta na proizvode. Tako sakupljaju poene i bonuse za nagrade i napredovanje na piramidalnoj ljestvici.

U zavisnosti od sakupljenih bonusa i od prodatih proizvoda, svi najbitniji “prodavci” odlaze na dalju obuku, najčešće u Sarajevo (tamo je glavna osoba za Herbalajf Fuad Muslić, koji je i regionalno poznat), gdje dobijaju zvanje supervizora. Oni postaju i takozvani Welnes savjetnici (bez obzira na struku!), koji konzumentima propisuju količinu i periodičnost uzimanja Herbalajfovih proizvoda, i to, često, za duže periode.

Crnogorski distributeri sa svojim nadređenim, supervizorom, potpisuju “Prijavu za međunarodnu distribuciju/Application for international distributorship”, u koju je Monitor imao uvid. Riječ je o formularu na čijoj poleđini su detalji „Ugovora o distribuciji/Agreement of distributorship”, u 14 tačaka. Posebno je važna tačka 11: „O bilo kojem Zahtevu rešavaće se isključivo u sudskom postupku u Republici Srbiji. Ovaj ugovor i bilo koji spor koji proistekne iz odnosa ugovornih strana iz ovog Ugovora rešavaće se prema nacionalnom pravu Republike Srbije bez primene pravila o rešavanju sukoba zakona.”

Riječ je o formularu koji je namijenjen za teritoriju Srbije (koja se, za razliku od Crne Gore, nalazi na zvaničnoj listi Herbalajfa), te nema pravno dejstvo na teritoriji Crne Gore! (Uz to, svi navedeni formulari šalju se, poštom, u hrvatsku filijalu Herbalafa¸ koja se nalazi u Zagrebu.)

Na zvaničnom internet sajtu Herbalajfa (www.herbalife.com/global) navedeni su linkovi svih sajtova oficijelnih nacionalnih Herbalajf predstavništava u svijetu, među kojima nema Crne Gore. No, uprkos tome, postoji formiran sajt (ali i Facebook stranica) za Crnu Goru (www.herbacrnagora.me). Na njemu, u odjeljku „kontakt”, ne stoji niti zvanična adresa firme, niti broj telefona! Stoji tek da se „kancelarija Herbalife Distributera nalazi u Podgorici.”

Poređenja radi: službeni uvoznik Herbalife proizvoda za Bosnu i Hercegovinu – stoji na zvaničnom sajtu (www.herbalife-bih.com) – je firma MST International d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu, ulica Paromlinska 4, sa navedenim brojem telefona, faksom, posebnim e-mailom za narudžbe i posebnim za distributere.

Prema informaciji Monitora, provjerenoj kod više distributera, proizvodi iz Herbalajfovog asortimana koji se plasiraju na crnogorsko tržište dopremaju se u Crnu Goru privatnim kanalima, putem privatnih narudžbi iz BiH ili Srbije. Proizvodi u Crnu Goru stižu redovnim autobuskim linijama ili ih, često, u privatnim automobilima dovoze crnogorski distributeri. U prevodu: Herbalajfovi proizvodi – koji se uveliko prodaju na crnogorskom tržištu – ne carine se!

Monitor je Upravi za carine proslijedio pitanje: “Ko u Crnu Goru uvozi proizvode nutricionističke kompanije „Herbalife”? Ko je zvanični i ovlašćeni uvoznik?” Uprkos intresovanju autora teksta u nekoliko navrata i direktne telefonske komunikacije, iz Uprave carina nijesu odgovorili na pitanja!

Obratili smo se i Upravi za inspekcijske poslove u okviru koje se nalazi i nadležna Zdravstveno-sanitarna inspekcija. Dobili smo direktan odgovor: „Do sad nije utvrđeno da pomenutih proizvoda ima u apotekama i uopšte na tržištu Crne Gore. Ukoliko Zdravstveno-sanitarna inspekcija prilikom kontrole nađe proizvode navedene firme, svakako da će izvršiti kontrolu bezbjednosti i pregled prateće dokumentacije i postupiti u skladu sa Zakonom.” Dakle, formalno: Herbalajfovi proizvodi ne postoje na tržištu Crne Gore. To znači da nijesu ni kontrolisani!

Prema pouzdanim podacima Monitora, u Zdravstveno-sanitarnoj inspekciji itekako su upoznati sa postojanjem Herbalajfovih proizvoda na našem tržištu! Prema saznanjima našeg lista, jedan zaposleni u sanitarnoj inspekciji bavi se prodajom Herbalajfovih proizvoda, jer – kako je kazao – „ne može da živi od svoje plate”.

Iz pomenute inspekcije su naveli i ovo: „Rješenje za rad subjekata koji se bave prometom hrane daje Odsjek za bezbjednost hrane Ministarstva zdravlja, a Odsjek za zdravstveno-sanitarnu inspekciju Uprave za inspekcijske poslove ih kontroliše.”

Tim tragom obratili smo se Ministarstvu zdravlja. Odgovorili su: „U postupku izdavanja rješenja za upis u registar odobrenih objekata u poslovanju s hranom biljnog porijekla, kombinovanom i ostalom hranom, organu nadležnom u Ministarstvu zdravlja – odsjeku za bezbjednost hrane, nije se obraćao subjekat u poslovanju sa hranom, koji ste Vi naveli u Vašim pitanjima.” Dakle, zvanično: Herbalajf se nije ni obraćao za dozvolu za rad, tj. za prodaju proizvoda na teritoriji Crne Gore. U prevodu: Herbalajf nema potrebnu dozvolu za rad i prodaju!

Provjerili smo, potom, i u Poreskoj upravi. Nakon uvida u baze podataka odgovorili su da su utvrdili da za firmu Herbalife “nije izvršen upis u Centralni registar privrednih subjekata niti je ista registrovana u Centralnom registru poreskih obveznika, obveznika doprinosa i osiguranika”!

PItali smo ih i što su učinili povodom anonimnih prijava na račun Herbalajfa. Odgovorili su: “Poreska uprava primila je više prijava na račun rada kompanije Herbalife, a poreski inspektori su u više navrta postupili po svakoj prijavi građana. Na prijavljenim lokacijama u različitim ugostiteljskim objektima do sada nije zatečeno obavljanje djelatnosti od strane navedene firme, a kako ista nije registrovana u sistemu Poreske uprave, informacija o lokaciji njenog poslovnog sjedišta nije nam dostupna.” Jasno je: ukrivaju se.

Monitor je pokušao da stupi u kontakt sa najaktivnijim preprodavcima Herbalajfovih proizvoda u Crnoj Gori, od kojih pojedini – imajući u vidu nivo piramide na koji su dospjeli – dobro zarađuju. Preko insajdera smo dobili informaciju da je jedan od najvećih “igrača” Brano Ćetković (sa suprugom; riječ je o “porodično orijentisanom poslovanju”), što smo lako i provjerili, potvrdili, ulaskom u njegov Facebook profil, koji vrvi od fotografija sa ostalim Herbalajfovim sponzorima i distributerima, sa raznih obuka i seminara, širom regiona i svijeta.

Ćetkoviću smo proslijedili sljedeća pitanja: Ko u Crnu Goru uvozi proizvode kompanije Herbalife? Na koji način se uvoze? Gdje se zvanično nalaze prostorije firme? Da li distributeri plaćaju porez državi? Da li kompanija ima dozvolu za rad? Da li su proizvodi koji se prodaju dobili dozvolu sanitarne inspekcije? Iako je – jasno je na osnovu Facebook opcije “seen” – Ćetković na vrijeme vidio poruku, nije odgovorio novinaru Monitora.

Isto pitanje proslijedili smo još jednom visoko rangiranom prodavcu Herbalajfovih proizvoda Draganu Kadoviću, ali, iako je vidio pitanja, takođe nije odgovorio. Ista stvar je i sa Dejanom Vučeljićem koji živi u Beogradu, a porijeklom je iz Podgorice, ali i sa Darkom Sekulićem.

Na pitanja nije odgovorila ni Tanja Kapor Dožić, jedna od najistaknutijih crnogorskih preprodavaca Herbalajfovih proizvoda. Ona je otišla i korak dalje. Nakon dobijenih i pročitanih pitanja, Kapor-Dožić je neodgovorivši, autora teksta prosto “blokirala”, što znači da je autora teksta izbrisala i onemogućila mu pristup njenim Facebook objavama i informacijama. Inače, ona je supruga Nebojše Dožića, predstavnika države Crne Gore u bordu KAP-a, koji je, prema informacijama Monitora, takođe involviran u Herbalajfov posao. Facebook profil Tanje Kapor Dožić prepun je fotografija na kojima su ona i njen suprug u društvu ostalih preprodavaca Herbalajfovih proizvoda, na seminarima, koktelima i obukama.

Još dalje je pošla Radmila Mićović, na ljestvici Herbalajfa takođe visoko pozicionirani preprodavac (sa suprugom Željkom). Ona je, nakon što joj je autor teksta proslijedio brojna pitanja (o tome obavijestivši je i direktno, telefonskim putem), bez odgovora na njih, takođe “blokirala” autora. Potom se i sama odjavila sa Facebook-a, tj. isključila svoj Facebook nalog! Mićović – koja se bavi preprodajom Herbalajfovih proizvoda koji nemaju dozvolu za rad – državni je činovnik, zaposlena je na poziciji inspektora za rad (za oblast zaštite na radu)! Još više: i suprug Željko državni je činovnik, takođe inspektor, glavni, za usluge informacionog društva.

Da li je, imajući sve navedeno u vidu, moguće da ovakav i ovoliko rašireni, nezakoniti biznis funkcioniše bez amina države? Tužilaštvo, čujemo li se?

Nzakonit rad i obmanjujuća poslovna praksa

Član 114 (stav 1, tačka 14) Zakona o zaštiti potrošača obmanjujućom poslovnom praksom, između ostaloga, smatra i: “Uspostavljanje, vođenje ili promocija piramidalnih promotivnih programa, u kojima potrošač određenim činjenjem stiče mogućnost da dobije naknadu koja prvenstveno potiče od uvođenja drugih potrošača u piramidalni program, a ne od kupovine ili korišćenja proizvoda.

Članom 176 propisane su kaznene odredbe (stav 1, tačka 21): “Novčanom kaznom od 3.000 eura do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice – trgovac, ako “je uspostavljao, vodio ili promovisao piramidalne promotivne programe, pri čemu potrošač određenim činjenjem stiče mogućnost da dobije naknadu koja prvenstveno potiče od uvođenja drugih potrošača u piramidalni program, a ne od kupovine ili korišćenja proizvoda.”

Shodno Zakonu o trgovini i Zakonu o privrednim društvima, svaki subjekat mora biti registrovan za obavljanje trgovinske djelatnosti u Crnoj Gori. Od organa lokalne uprave moraju biti pribavljena potrebna odobrenja za rad i izvršene prijave nadležnim organima radi kontrole rada i uplate poreza i doprinosa na zarade zaposlenih.

Krivični zakonik Crne Gore propisuje, u članu 131, da čini krivično djelo nedozvoljene trgovine onaj ko nemajući ovlašćenje za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete opšte upotrebe u većoj količini ili većoj vrijednosti u svrhu prodaje ili ko se neovlašćeno ili u većem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanjem domaćih preduzeća ili drugih organizacija u prometu robe i usluga, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Istim članom je kažnjivo i ko se bavi prodajom robe čiju je proizvodnju neovlašćeno organizovao. Ako je učinilac djela organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika ili je pritom postigao veliku imovinsku korist, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

U SAD istraga protiv Herbalife

Federalna trgovinska komisija, 13. marta 2014. godine, na osnovu optužbi o piramidalnoj prevari otvorila je istragu o poslovanju proizvođača “zdrave hrane” za mršavljenje Herbalajf. I ranije je bilo riječi o tome, kada je investitor, direktor kompanije Peršing skver kapital menadžment Bil Akmen tvrdio da je kompanija Herbalajf piramidalna prevara. Američka agencija za hranu i ljekove u martu prošle godine objavila je na svom sajtu da Herbalajf povlači sa tržišta proizvod, određeni šejker od vanile, zbog toga što je sadržavao nedozvoljene količine određene supstance, koja, kako stoji u saopštenju, može da bude smrtonosna za ljude sa nekim alergijskim problemima. Prema pojedinim, ne rijetkim, kritikama, proizvodi Herbalajf ne predstavljaju zdravu hranu već je riječ o vještačkoj i sintetizovanoj hrani koja se prodaje slabo obaviještenim kupcima kao “zdrava hrana”.

Nije dozvoljeno…

Veoma je znakovita i brošura, vodič za distributere. Najintersantniji detalji, preporuke:
– Nije dozvoljeno tvrditi da ste zaposleni u Herbalifeu ili da je Herbalife Nezavisno Distributerstvo – posao
– Nije dozvoljeno koristiti riječi koje se odnose na zapošljavanje ,kao što su “plata”, “plaćen odmor” ili “posao”
– Nije dozvoljeno govoriti u ime Herbalifea
– Ne preporučuje se opisivati bilo koji proizvod Herbalifea kao proizvod odobren od strane lokalnih zdravstvenih upravnih tijela
– Nije dozvoljeno opisivati bilo koji Herbalife proizvod kao proizvod odobren od strane bilo kojeg ministarstva ili Vlade

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

BUDVA: BUDŽET, POLITIKA I CRKVA: Razlaz dva predsjednika – Jovanovića i Odžića?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakonski rok za usvajanje  budžeta ističe 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Prema nezvaničnim informacijama  Nikola Jovanović je upozorio predsjednika parlamenta  Petra Odžića da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu.  Od  glasova odbornika DPS-a  zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva

 

 

Milion eura koje je predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, na Cetinju obećao mitropolitu SPC Joanikiju, u vidu donacije za izgradnju hrama Svetog Marka u Budvi, naći će se u budžetu grada za narednu 2026. godinu. Iako je bilo dvoumljenja oko toga na koji način će se iz gradske kase izdvojiti ova pozamašna suma, kako bi se obezbijedio potreban broj glasova za podršku donaciji, ipak će se sprovesti kao budžetska stavka na strani rashoda, oko koje treba da se izjasne 32 odbornika budvanskog parlamenta.

Zakonski rok za usvajanje novog budžeta istiće 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Predsjednik Jovanović nije odustao od donacije uprkos protivljenju predsjednika Skupštine, Petra Odžića.

Prema nezvaničnim informacijama Jovanović je ozbiljno upozorio Odžića, lidera Evropskog saveza da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu.

Okosnicu vlasti koju je projektovao Jovanović, upravo čini njegov savez sa Odžićem, koji je na ime dva odbornička mandata zauzeo poziciju predsjednika budvanskog parlamenta i niz funkcija u lokalnoj upravi na koje je doveo kadrove svoje koalicije sa SD i Liberalnom partijom.

Jovanovićeva i Odžićeva vlast u Budvi sa 11 mandata uz mandat GP URA, temelji se na podršci koju dobijaju od Demokratske partije socijalista i njihovih 7 odbornika, koja je zauzvrat zaposjela gotovo 50 odsto ključnih funkcija u gradu.

Ukoliko dođe do razlaza između Jovanovića i Odžića, kadrovi ES izgubiće novostečene pozicije. Ali do krize vlasti neće doći jer je osigurana lojalnost odbornika DPS.

Zanimljivo je da će upravo DPS u Budvi omogućiti da SPC dobije najmanje milion eura iz opštinske kase na ime pomoći za izgradnju hrama, uz ostale troškove za izradu projektne dokumentacije, gradnje garaža i drugih ulaganja. Od njihovih glasova zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva.

DPS je značajno pomogao izgradnju Sabornog hrama Hristovog Vaskresenja u Podgorici, pa zašto ne bi podržao i izgradnju hrama u Budvi, obrazloženje je članova ove partije, na pitanje da li će glasati za budžet. Prethodni antagonizmi i burni događaji oko rješavanja statusa SPC u Crnoj Gori i usvajanja Zakona o slobodi vjeroipovijesti, koji su doprinijeli rušenju trodecenijske vlasti DPS, ostavljeni su u prošlosti.

DPS Budve i Jovanovićeva politička grupa Budva naš grad iz dana u dan unapređuju međusobne odnose i političku saradnju nesebičnom podjelom funkcija i privilegija u najbogatijem primorskom gradu. Na to ukazuju pojedine odluke poput one o zatvaranju korupcionaških afera iz vremena vladavine koalicija DPS-SDP-SD, projekta desalinizacije morske vode, takozvane Osmoze i projekta prečišćavanja otpadnih voda, zaključivanjem poravnanja sa povjeriocima koja su opštinu stajala oko 3 miliona eura.

Opštinska kasa turističke prijestonice prepuna je. Milioni se prelivaju na poslove sa nekretninama koje inicira Jovanović. Na čudne kupovine zemljišnih parcela i otkup starih zgrada i poslovnih prostora.

Budžet opštine Budva za 2025. godinu definisan je na iznos nešto viši od 69 milione eura. To je najveći budžet među opštinama u Crnoj Gori, poslije budžeta Glavnog grada. Ogromna sredstva u gradskoj kasi kojima suvereno raspolaže predsjednik Jovanović, jer rasprava u parlamentu oko načina trošenja novca građana gotovo  i nema. Svi njegovi predlozi i rebalans budžeta usvajaju se ekspresno i jednoglasno. Izostaju kritike na okolnost da budžet u cjelini nije realizovan.

Značajna budžetska sredstva ostaju neiskorišćena pa se prenose iz godine u godinu. Oko 17 miliona eura iz budžeta 2024. opredijeljenih za kapitalne investicije, nisu utrošene jer veće investicije nisu sprovedene. U lokalnoj upravi nema stručnih i sposobnih kadrova za realizaciju opštinskih infrastruktunih projekata koji nedostaju građanima Budve. Vlast nema viziju razvoja grada, nema ideja kako i na šta da utroši milione eura. Na ključne pozicije dovode se nestručne osobe iz drugih mjesta.  Poput mlade sociološkinje iz Mojkovca koja će upravljati finansijama primorskog grada. U zapošljavanju partijskih kadrova sa strane jednako učestvuju i Jovanović i Odžić.  Iz drugih opština angažuju se i predsjednikovi savjetnici koji ničim ne doprinose ostvarenju ciljeva i obećanja iz izborne kampanje partija koje vrše vlast.

Zaboravljen je tako  projekat gradnje šetališta od Starog grada do Bečića. Konkurs za izradu idejnog rješenja je završen ali Opština ne preduzima potrebne mjere da obezbijedi izradu glavnog projekta. Zbog toga što predstavnici vlasti ne žele saradnju sa političkom konkurencijom iz državnog preduzeća JP Morsko dobro, uključenim u projekat.

Građani najbogatije opštine u Crnoj Gori u odnosu na broj stanovnika, (oko 27.000), žive kao da je najsiromašnija. Nemaju osnovne pretpostavke za gradski život, dostojan poznatog turističkog grada. Budvi nedostaju bolnica, porodilište, pozorište, zdanje gradskog kulturng centra, bioskop, garaže i parking mjesta, prave ulice i trotoari, parkovi, uređena zelena pijaca, šetalište uz more i mnogi drugi sadržaji od značaja za društvenu zajednicu. Sve je pretvoreno u beton, solitere, stanove i apartmane, restorane i kafane, kao da je Budva u cjelini jedan veliki preizgrađeni turistički rizort.

Od februara, kada je formirana aktuelna vlast, pa do kraja ove godine, nije započet ni jedan infrastrukturni projekat u Budvi. Zato je otvoren veći prostor za enormnu tekuću potrošnju i razne donacije.

Iz opozicije upozoravaju da Skupština Opštine radi u krnjem sastavu, da im se ne dozvoljava zamjena odbornika.

“Onemogućava nam se da izvršimo zamjenu odbornika. Nosilac liste Mladen Mikijelj, podnio je ostavku na odborničko mjesto zbog konflikta interesa.  Njegovo mjesto je ostalo upražnjeno djelovanjem predsjednika SO Petra Odžića, koji ne dozvoljava da se imenuje drugi kandidat sa naše izborne liste. Zbog toga Skupština opštine radi nezakonito, nema puni kapacitet. Po Zakonu o lokalnoj samoupravi na osnovu broja stanovnika SO Budva mora da ima 33 odbornika.  Ona međutim funkcioniše sa odbornikom manje“, navodi Nemanja Kuljača, odbornik koalicija Za budućnost Budve, koja ima 9 odborničkih mandata dok u radu parlamenta učestvuje sa njih osam.

Neobična je pozicija opozicije u budvanskom parlamentu. Ona ne može istjerati pravdu u  lokalnoj upravi iako je dio državne vlasti i upravlja nadležnim ministarstvima i institucijama koje moraju navodno nezakonito ponašanje sankcionisati.

U medijima se plasiraju teze o mogućoj podršci koju će odbornici koalicija Za budućnost Budve dati Jovanoviću i glasati za usvajanje budžeta i spornu donaciju za izgradnju hrama. Računa se na njihov dobar odnos sa SPC,  zbog kojeg će preći preko ranijih uvreda predsjednika opštine. Koalicija koju čine NSD, SNP i DNP, nedavno je formirala tri odbornička kluba od jednog zajedničkog. Svaka partija je sa istim izbornim sloganom, uz obrazloženje da će na taj način efikasnije nastupati u parlamentu, na kolegijumu kod predsjednika Skupštine imati tri predstavnika umjesto jednog i dobiti više vremena za izlaganja.

Ova podjela otvara put Jovanoviću da ponovo pokuša razjediniti koaliciju Za budućnost Budve i obezbijedi glasove za svoje projekte makar budvanskog SNP.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREDSJEDNIK UO INSTITUTA SIMO MILOŠEVIĆ PREDRAG DRAGOJLOVIĆ UHAPŠEN U SRBIJI: Novac od kriminala  ulagao u hotel  u Crnoj Gori?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura. Među uhapšenim su, javili su,  Predrag D. i Kristina D. Ono što nijesu pojasnili je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi

 

 

Zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura, u velikoj akciji policije i Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, podnijeta je krivična prijava protiv sedam osoba, među kojima su i supružnici Predrag D. i Kristina D, koja trenutno nije u Srbiji, izvijestili su srpski mediji protekle sedmice.

Ono što nisu pojasnili  je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi. Prethodnih godina Dragojlović je predstavljao Investiciono razvojni fond (IRF), a u februaru ove godine je reizabran za predsjednika Odbora u ime Razvojne banke Crne Gore. Iz Instituta Igalo su za Monitor kazali da još uvijek nemaju zvaničnu informaciju o ovom slučaju. Isti odgovor dobili smo i iz Razvojne banke Crne Gore.

Nadležni organi u Srbiji sumnjaju da je organizator B.Č. organizovao ostale osumnjičene da u periodu od decembra 2023. do novembra 2025. godine kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD ,,Bleecker” d.o.o., čiji je vlasnik Predrag Dragojlović, a kako bi se „vještački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem“. Prema srpskim istražnim organima cilj je bio i da zadrže upravljanje nad hotelom “Garni B” u Beogradu, koji je inače u vlasništvu preduzeća ,,Bleecker”. Na taj način, kako se sumnja, protivpravno su stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 evra. Sumnja se i da su taj novac prebacili na račune PD ,,Lumia”d.o.o. čija je direktorka Kristina Dragojlović.

Firma „Bleecker doo“, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim što je prva aktivna, a druga u stečaju. U ovogodišnjem imovinskom kartonu predsjednik UO Institut Simo Milošević naveo je ime supruge Kristine, kao i da je vlasnik firme Bleecker doo.

Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, osumnjičeni su navodno 107.000 eura od tog novca, prebacili na račun preduzeća pod kontrolom organizovane kriminalne grupe u Ljubljani. Sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.

Početkom 2022. godine Novski portal je izvijestio da ,,više od dva mjeseca, poslije skoro 50 godina urušavanja, u toku je obnavaljanje zadužbinskog zdanja Nikole Musića Pođanina (1760 – 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti.

„Premda starograđani pričaju da su radovi usporeni, za očekivati je da to zdanje, u vlasništvu Manastira Savina, postane hotel”, naveo je portal koji je objavio da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine.

,,Konačno, na ovoj trospratnici počeli su sanacioni radovi, zapravo raščišćavanje, pa onda konzervatorska istraživanja. Zdanje će, po zamisli zakupca i investitora, biti pretvoreno u u hotel. Jer, nedavno su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine”, izvijestio je Novski portal.

Objašnjeno je da je Nikola Musić bio brodovlasnik i pomorski kapetan koji se obogatio trgovinom žitom. Testamentom iz 1835. godine, koji se čuva u hercegnovskom Arhivu, imovinu zadužbine, kuću sa butigama na Belavisti, ostavio je Manastiru Savina. Želio je da jedan dio prihoda odlazi Manastiru, a drugi školovanju sveštenika.

Zgrada je nacionalizovana i oduzeta Manastiru, a do zemljotresa 1979. godine korišćena je kao stambeno-poslovni objekat, gdje su bile smještene prostorije KK Primorja. U zemljotresu je jako oštećena, nikada nije sanirana. Propao je krov, a cigle i komadi fasade su u jednom periodu bili prijetnja prolaznicima.

Zoran Lazarević, zastupnik manastira Savina, u decembru 2021. za Dan je izjavio da su ugovorom zaštićeni interesi crkve, a planu investitora je da u zadužbinskom objektu otvori hotel. ,,Preduzeće Dragojlovića se bavi hotelijerskim uslugama tako da će i ovaj objekat kada bude rekonstruisan i završen biti predviđen za tu vrstu djelatnosti. Očekujemo da će ovaj objekat podići turističku ponudu grada i biti jedan od brendova. Uz obaveznu investiciju u rekonstrukciju objekta, koja se procjenjuje na nekoliko stotina hiljada eura, investitor će plaćati zakupninu koja će po volji ostavioca biti namijenjena školovanju monaha. Nakon 30 godina zadužbinska zgrada biće vraćena u posjed manastira Savina”, pojasnio je Lazarević.

Za obnovu objekta zadužbine ranije su bili zainteresovani srpski biznismen Miroslav Mišković i Konzulat Republike Srbije u Herceg Novom, ali dogovor nije postignut.

Svojevremno su bili definisani urbanističko tehnički uslovi i izrađen projekat za restauraciju ovog vrijednog zdanja ,a  područno odjeljenje Centra za konzervaciju i arheologiju iz  Kotora definisalo konzervatorske uslove za ovaj kompleksan posao. Urbanističkim planom je predviđeno da zgrada nakon rekonstrukcije  bude  objekat kulturno vjerskog sadržaja, muzej sa bibliotekom i salom za kulturne događaje.

U aprilu 2023. počela je rekonstrukcija ove zadužbine.

Krejem protekle sedmice, Viši sud u Beogradu odredio je pritvor za sedam osoba osumnjičenih da su prouzrokovali lažni stečaj firme i stekli protivpravnu imovinsku korist od oko 300 miliona dinara.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

CRNA GORA U VRHU EVROPE PO BROJU SAMOUBISTAVA: Ćutanje ubija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još jedan u nizu pokušaja samoubistva koji je dospio u medije, opet nije bio povod za ozbiljan društveni dijalog o gotovo nepostojećoj prevenciji suicida.  U toku prethodnih pet godina, od 2020. do 2024., u Crnoj Gori je 545 osoba izvršilo samoubistvo, što je zabrinjavajući podatak

 

 

Prije nekoliko noći mladi Podgoričanin  Petar Ivanović spasio je tridesetosmogodišnju ženu iz nabujale Morače. Ivanović, inače profesionalni spasilac, s razlogom je dobio salve javnih pohvala i odlikovanje za hrabrost. Čelnici Glavnog grada obećali su da će mu obezbijediti posao. No još jedan u nizu pokušaja samoubistva koji je dospio u medije, opet nije bio povod za ozbiljan društveni dijalog o gotovo nepostojećoj prevenciji suicida u Crnoj Gori.

Zahvaljujući Ivanoviću,  jedna osoba je dobila drugu šansu. No, ne govori se o tome da mnogi prije nje u tome nisu uspjeli. Neki su na posljednje putovanje odveli sa sobom i bespomoćnu djecu. Od 1. januara do 1. septembra, u Crnoj Gori su registrovana 52 slučajeva samoubistva, od kojih u Podgorici deset, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova. Takođe, u periodu od 1. januara do 31. decembra 2024. godine registrovana su 83 samoubistva. U 2022. godini registrovano je 121 samoubistvo, a u 2023. godini –  108.

Prema podacima SZO, između 2000. i 2021. godine, stopa samoubistava na globalnom nivou smanjena je za 35 odsto. Prema podacima iste organizacije od prije  pet godina, Crna Gora je po broju žrtava suicida na 100.000 stanovnika bila na 14. mjestu u svijetu, a uvijek među prvih deset država u Evropi. U toku prethodnih pet godina (2020. do 2024), u Crnoj Gori je 545 osoba izvršilo samoubistvo, što je zabrinjavajući podatak.

Monitor je i ranije pisao da u Crnoj Gori i dalje ne postoji sistemski odgovor na ozbiljan problem suicida s kojim se već godinama suočavamo, te da su oskudni pomaci kada je u pitanju  prevencija suicida. Stručnjaci odavno upozoravaju da ovaj problem ne spada u prioritete nadležnih te da se sistem prevencije oslanja isključivo na rad specijalizovanih zdravstvenih službi koje se bave mentalnim zdravljem.

„Visoka stopa samoubistva opstaje dugi niz godina, što ukazuje da se ovim problemom ne bavimo na ispravan način. Osim povremenog  alarma medija, stručna i laička javnost ostaje popriličnom nijema, tako da adekvatna pažnja izostaje“, upozoravala je za naš list  Maida Burdžović, specijalistkinja psihijatrije.

„Postoji toliko različitih motiva zbog kojih se samoubistvo dešava, da svako pojedinačno zahtijeva posebnu analizu. I dalje problem bolesti zavisnost zauzima najveći procenat“, objašnjava psihijatrica Burdžović. Naglašava da stručna pomoć i otvoren pristup porodice, daju najbolje rezultate. „Osjećaj  stida, predrasude, neznanje  i dalje su jako rasprostranjeni. Zbog toga se mali broj ljudi obraća za pomoć, osim urgentnog rješavanja kod pokušaja samoubistva“, upozorava.

Struka smatra da samoubistvo nije volja za smrću, već poziv za pomoć. Najvažniji korak kod prevencije je razgovor – sa prijateljima, porodicom, stručnjacima, neznancem voljnim da pomogne.

“Suicid je dramatična posljedica određenih problema sa mentalnim zdravljem”, navode iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i ističu da više od milijardu ljudi u svijetu pati od takvih poremećaja, najčešće od anksioznosti i depresije. U najnovijem izvještaju SZO ističe se da je “suicid četvrti vodeći uzrok smrti mladih, u dobi između 15 i 29 godina, nakon saobraćajnih nesreća, tuberkuloze i nasilja”.

“Samoubistvo predstavlja svaki stoti slučaj smrti u svijetu, a u 2021. godini odnijelo je živote oko 727.000 ljudi”, podaci su koje je na konferenciji za novinare, 2. septembra 2025. godine, iznijela šefica Odjeljenja za mentalno zdravlje SZO Devora Kestel.

U Crnoj Gori ostvaren je vrlo loš napredak u postizanju jednog od Ciljeva održivog razvoja UN, usvojenih 2015. godine, o smanjenju stope samoubistava u svijetu do 2030.  Evropski parlament je  krajem 2023. godine usvojio Rezoluciju o mentalnom zdravlju, čiji je cilj unapređenje zdravstvene infrastrukture, veća dostupnost usluga i zdravstvenog osoblja, te smanjenje broja samoubistava za trećinu, do 2030. godine.

Crnogorska spisateljica Milojka Perović se pita gdje je Crna Gora kao buduća članica EU. Smatra da javni zdravstveni sistem kao cjelina ne samo da je siromašan i oskudan u kadrovima, nego je tako loše organizovan, da i sam, djelimično, doprinosi povećanju broja mentalnih pacijenata.

„Ako cijeli život živimo u stresnim i turbulentnim vremenima, ako su stope siromaštva, nezaposlenosti, porodičnog nasilja, kriminala, alkoholizma, narkomanije…, u stalnom porastu, ne može se govoriti o smanjenju broja samoubistava u Crnoj Gori. Akcenat je na mentalnom zdravlju, ali žrtve samoubistava nijesu samo mentalno oboljeli građani. Samoubistvu su sklone žrtve nasilja i porodičnog nasilja, napušteni starci i starice, samci, ljudi izopšteni iz društvene zajednice, srodnici nakon tragičnog događaja u porodici, pacijenti u terminalnoj fazi bolesti, pacijenti sa izrazito bolnim tjelesnim oboljenjima… i mnogi drugi“, navodi ona u jednoj od svojih kolumni.

U Crnoj Gori za psihološku podršku građanima služi besplatna telefonska linija 1555. Tokom dva mjeseca rada SOS linije, psiholozi su zabilježili hiljadu poziva, što, kako ističu u nadležnom Ministarstvu, jasno pokazuje potrebu za ovakvim servisom podrške. To potvrđuje i psihološkinja Branka Nikočević, koja je kroz ovu liniju pružala pomoć građanima. Njeno iskustvo pokazuje da bi stalna SOS linija za psihološku pomoć mogla igrati ključnu ulogu u prevenciji suicida.

“Mi nemamo da kažemo jedan stalan servis za pružanje podrške ljudima koji imaju suicidalne misli koje im se javljaju. Tako da bi ovo bilo nešto novo, nešto što prvi put nastaje i što bi bilo dobro, da kažemo, početi sa osnovama za rad na ovom problemu, sa kojim se mi itekako suočavamo”, upozorila je nedavno psihološkinja Nikočević.

Ne manje važno bilo bi i da predstavnici vlasti, osim fotografisanja sa herojima, makar otvore temu suicida i zabrinjavajuće statistike u Crnoj Gori.

 

Ivanović: Uradio sma ono što bi svako trebao

Mladi heroj Petar Ivanović kaže da je uradio ono što smatra da bi svako trebalo da uradi i da njegov čin za njega nije ništa nesvakidašnje. Ivanović je, kako se navodi u saopštenju Glavnog grada, zahvalio na pozivu i ukazanoj časti, navodeći da je uradio ono što smatra da bi svako trebalo da uradi i da njegov čin za njega nije ništa nesvakidašnje.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo