O nasilju, koje se vlast lati čim im pojedine institucije iskliznu iz ruke, odlično svjedoči slučaj Ljekarske komore. Ova institucija koja je zamišljena kao nezavisno tijelo, treba da štiti profesionalne interese ali i da učestvuje u unaprijeđivanju kvaliteta zdravstvene zaštite, to nije bila od svog osnivanja 1994. godine. Na brojne nepravilnosti u radu Komore, Ministarstvo zdravlja se nije okretalo sve dok početkom ove godine nije, nakon pet mandata i skoro dvije decenije sa čela Ljekarske komore smijenjen Đoko Jočić. Ljekari su, krajem januara, za novog predsjednika izabrali kardiohirurga Aleksandra Mugošu.
Nakon izbora Mugoša je najavio da će Komora konačno profunkcionisati – biti na usluzi ljekarima i pacijentima, kao i da će se zalagati za unaprijeđenje i promjene koje su neophodne u zdravstvu. Odmah je stigla reakcija iz Ministarstva zdravlja. Prvo je traženo da im Ljekarska komora dostavi dokaz da je novi predsjednik izabran zakonito. Da bi ubrzo ministar zdravlja Kenan Hrapović prelomio: ,,Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Komore nije izvršen u skladu sa propisima”. Obrazložio je: ,,Nije nam cilj da sprovodimo nikakvu prinudu ili presiju, već da svima stavimo do znanja da se mora postupati u skladu sa propisima”.
Ipak, iako ne bi da se miješa, Hrapović je od predsjednika Skupštine Komore Nebojše Sekulića, zatražio da, u roku od 15 dana, sazove novu Skupštinu, koja bi poništila rješenja prethodnog saziva. Usput je i presudio da su Sekulić i njegov zamjenik izabrani u skladu sa propisima, a da je sporan izbor predsjednika Komore Mugoše i njegovog zamjenika Jovana Ivovića.
Uzalud predsjednik Skupštine Komore Sekulić tvrdi da je Skupština 31. januara radila zakonito i da je jedino moguće i zakonito rješenje bilo da budu izbrani predsjednik i zamjenika predsjednika. Ministar goni po svome i već četiri mjeseca blokira rad Ljekarske komore.
Iza pravnog nadgornjavanja krije se činjenica da je, po Ministarstvu, na izborima za predsjednika Komore izglasan pogrešan kandidat. Mugoša, kao ugledni hirurg, koji uz to nije član nijedne partije, i koji ne krije da bi se pobrinuo da ova institucija počne da funkcioniše, očigledno nije po volji rukovodećih glava u zdravstvu. S druge strane ministar Hrapović, koji je doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, u zdravstvo je raspoređen nakon što je bio inspektor za suzbijanje privrednog kriminala. Bio je i inspektor finansijske policije, rukovodilac Agencije za zaštitu autorkih prava, član Komisije za hartije od vrijednosti, te izvršni direktor Radio-difuznogcentra Crne Gore. Sa mjesta direktora Fonda za zdravstveno osiguranje raspoređen je za ministra. Više desetine miliona duga u Fondu koje je za sobom ostavio očigledno nisu bili prepreka za njegovo unapeđenje u ministarsku fotelju.
Nije se ministar zadržao samo na pravnim finesama, njegova odlučnost da spriječi volju ljekara koji su izabrali Mugošu za čelnika komore, potvrđena je odmah nakon izbora. Naime, tri dana nakon izborne skupštine, u prostorije Komore ušla su tri inspektora Uprave za inspekcijske poslove. Dva inspektora rada su provjeravala da li je Mugoša nešto potpisivao, treći zdravstveni inspektor je tražio na uvid dokumentaciju u vezi sa Mugošinim izborom.
Ovo je bila prva posjeta inspektora Komori od njenog osnivanja. Zbog kako tvrdi, nezakonitog dolaska zdravstvenog inspektora, Mugoša je podnio krivičnu prijavu. Komori izvještaji i rješenja o inspekcijskom nadzoru nijesu dostavljena. Ali je i na osnovu tih ,,tajnih” rješenja koje je potpisao Božidar Vuksanović, direktor Uprave za inspekcijske poslove, ministar blokirao rad Komore.
Sredinom marta čelnici Ljekarske komore podnijeli su tužbu Upravnom sudu protiv rješenja Ministarstva zdravlja, kojim je, navodno, utvrđeno da su predsjednik te institucije i njegov zamjenik izabrani mimo važećeg Statuta.
U tužbi je naglašeno i da je Zakonom određeno da Ministarstvo ,,samo daje saglasnost na Statut koji donosi Komora” i da je jasno da nalog Ministarstva predstavlja ,,pravno nasilje i prekoračenje ovlašćenja”.
,,Duboko poražavajuća je činjenica da Ministarstvo i nakon više sastanaka iskazuje potpuno neznanje i nerazumijevanje prirode i funkcionisanja strukovnog udruženja ljekara, uporno ga obesmišljavajući i poistovjećujući ga sa organima državne uprave, samim tim i stranačke raspodjele funkcija”, kaže za Monitor Aleksandar Mugoša. On navodi da je ovakvo postupanje prinudilo Komoru da na sudu dokazuje zakonitost svog postupanja, umjesto da Ministarstvo dokazuje eventualne propuste u radu Komore.
I dok se čeka odluka Upravnog suda, rad Komore je u potpunosti blokiran. Međutim, Ministarstvo djeluje i na drugim frontovima. Nedavno je grupa od 35 ljekara uputila inicijativu nadležnim institucijama da se što prije izabere Izvršni odbor i predsjednik Ljekarske komore. Očekuju, valjda, da se Ministarstvo još malo umiješta u rad ove nezavisne institucije. Oni čak ,,pouzdano znaju da se na računu Komore 27. aprila nalazilo 49.342 eura, što jedino može da znači da Ministarstvo zdravlja redovno uplaćuje sredstva za zakup prostorija, troškove struje, vode, telefona, interneta”, pa se pitaju ko je i po čijem nalogu otkazao zakup prostorija i kome odgovara da Komora bude na ulici.
Kada je nakon izbora, Mugoša pokušao da se kao predsjednik Komore, po zakonskoj proceduri, upiše u Centralni registar privrednih subjekata, nije uspio da dobije saglasnost Ministarstva. Tako da je od tada račun Komore u blokadi.
U međuvremenu, Ministarstvo je preuzelo dio ingerencija Komore, kao što je izdavanje licenci za rad doktora medicine.
,,Sve poslove koji se tiču izdavanja, obnove i oduzimanja licenci već četiri mjeseca Ministarstvo svjesno obavlja u potpunosti suprotno Zakonu, ne samo zbog protivzakonitog preuzimanja ingerencija, već i zbog nepostojanja Pravilnika usklađenog sa novim odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zbog toga ostaje nejasno po kojoj proceduri i po kojim kriterijumima Ministarstvo izdaje pomenute javne isprave čime se pokreće pitanje njihove krivično-pravne odgovornosti”, kaže Mugoša.
Ministar Hrapović je zaprijetio i pripremom izmjene zakona kako bi se Komori oduzeli poslovi koje je predviđeno da ona obavlja. Mugoša objašnjava da sumnja da može do toga doći jer bi to vodilo ukidanju Ljekarske komore, što bi opet povuklo suspenziju pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, tačnije nemogućnost zatvaranja poglavlja 28.
,,Ljekarska komora je strukovna organizacija koja postoji u svim zemljama u svijetu. Prvenstveni zadatak i obaveza svih ljekarskih komora je da zaštite svoje građane od ljekara koji ne posjeduju ni zvanje ni znanje da se bave njihovim životima i na taj način, uz brojne druge mehanizme i poslove koje obavlja, štiti ugled ljekarske profesije”, objašnjava Mugoša. Taj svoj zadatak komore ostvaruju kroz striktnu primjenu pravilnika o izdavanju licenci bez koje niti jedan ljekar ne može biti zaposlen u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi. Zaposliti nekog bez prethodne provjere njegovih diploma, zvanja i vještina koje je savladao je teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi.
Minulih godina bilo je pritužbi na validnost nekih od izdatih licenci za oko 1500 ljekara koji rade u Crnoj Gori. A ima i onih koji kao konsultanti rade u državnim i privatnim ustanovama a uopšte nijesu aplicirali za licence.
,,Koliko takvih ljekara danas ima u Crnoj Gori, šta oni rade, koga i kojim metodama liječe ja ne znam, ali pretpostavljam da je njihov broj barem trocifren. Ono što sigurno znam je da stotinjak mladih ljekara, perfektnih mladih ljudi koji su bili najbolji đaci u svojim školama, nakon šestogodišnjih studija medicine sjede u roditeljskim stanovima čekajući zaposlenje za koje će dobiti novčanu naknadu u visini prosječnog ličnog dohotka u zemlji ili manje od toga. Dok jedna Njemačka, na primjer ‘vapi’ za ljekarima”, zaključuje Mugoša.
Ovo je samo dio problema od kojih boluje zdravstvo, a o kojima debata nikako da se otvori. Dok preko 100 mladih ljekara čeka na birou rada, niko u zdravstvenom sistemu ne zna koliki je broj doktora koji dolaze iz regiona i kojima se dan konsultacija plaća po 150 eura. Samo za posljednjih pet godina iz Kliničkog centra otišlo je preko 40 ljekara. To državu sa školovanjem, specijalizacijama, doktoratima i kontinuiranim edukacijama košta oko 20 miliona eura. Ljekari, poput Mugoše, su zaista opasni za ovaj sistem, jer traže da se razgovara o ovim problemima. Ali, srećom po partiju, tu je ministar Hrapović, da ovu priču zaključa.
Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine
U pitanju su lični interesi grupe ljekara
Sindikat doktora medicine već duže od godinu dana vodi borbu za oslobađanje Ljekarske komore (LJK) od političkog uticaja, borbu za oslobađanje ove organizacije od grupe ljekara koji su je nezakonito koristili za ostvarenje ličnih interesa, ljekara koji su sebi produžili mandat u LjK bez organizovanja ikakvih izbora u trajanju od dvije godine. Tim činom, ta grupa ljekara na čelu sa dr Jočićem, i pod vrlim uticajem dr Veselina Bulatovića, direktora DZ Nikšić, dr Milanke Raičević, ljekara u penziji, pokušala je zaustaviti prve legalne izbore u istoriji postojanja Komore. Za 22 godine njenog postojanja nisu održani niti jedni izbori za delegate Skupštine LjK, a samim tim ni za predsjednika. Izvršni odbor je biran od strane samog dr Jočića i privrženih direktora zdravstvenih ustanova koji su crpili korist kroz razna angažovanja u komisijama i organima Komore. Pa tako imamo situaciju da finansijski izvještaji ove organizacije, sve do sada čuvani kao stroga tajna, a ne obaveza da se stave na uvid zainteresovanoj javnosti, pokazuju da je od skoro 170.000 eura više od 115.000 potrošeno na zarade. Na rad komisija Komore potrošeno je manje od 5.000. Na kontinuiranu edukaciju manje od 5.000 eura. To objašnjava cijelu ovu situaciju, nepristojne i vrlo agresivne napada pojedinaca na mene i Sindikat doktora medicine. Ta ista grupa ljekara u vidu Izvršnog odbora prethodnog saziva Ljekarske komore prijavila je ministru zdravlja nepravilnosti na izborima koji su održani 31. januara, a po čijoj prijavi je ministar izvršio blokadu ove organizcije otuđivši je od ljekara u potpunosti na način na koji to do sada nije uspio ni sam dr Jočić, niti jedan ministar zdravlja prije njega.
Predrag NIKOLIĆ
IN ENGLISH4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
IN ENGLISH4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
SVIJET4 sedmice