Vrhovni sud odbio je ovih dana reviziju u famoznom slučaju K 1, pa na snazi ostaje presuda Apelacionog suda po kojoj Opština Ulcinj treba da isplati šest miliona eura Atlas grupi. U ovakvoj situaciji, to znači bankrot za tu lokalnu samoupravu
„Slučaj ‘K 1’ pamtiće brojne generacije. Iako je to školski primjer organizivane pljačke i kriminala, građani Ulcinja će, kao i mnogo puta do sada, platiti tuđe dugove. U konkretnom slučaju, sa preko šest miliona eura pomoći će stečajnu masu Atlas banke, što je skoro ekvivalentno tekućem budžetu Opštine za ovu godinu”, kaže za Monitor odbornik Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.
Harasani je uvjeren da Ulcinju, jedinoj nerazvijenoj opštini na Primorju, stoga prijeti bankrot. Prema njegovim riječima, svi politički lideri, čije stranke čine vlast u Ulcinju (albanske nacionalne partije, DPS i SD) su “saučesnici u uništavanju te opštine”. Nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora vlast čini čak 30 od ukupno 33 odbornika u opštinskom parlamentu.
Svi su oni nakon odluke Vrhovnog suda u šoku. Ne želeći da vjeruje da će upravo pred početak sezone doći do blokade žiro-računa Opštine, gradonačelnik Ulcinja Ljoro Nrekić kaže: „U tom slučaju, lokalna uprava bi bila potpuno paralizovana i sama ne bi mogla da izađe iz te situacije“.
Crnogorski premijer Duško Marković je nešto ranije poručio da se svi moraju suočiti sa odlukama pravosudnih organa koliko god one bile teške. “Ovo je spor koji dugo traje, ali ćemo se suočiti sa tim izazovom. Koliko god to bude teško za Opštinu Ulcinj, biće i za ovu Vladu, i zajedno ćemo rješavati taj problem“, kazao je predsjednik Vlade.
Šta to konkretno znači, ostaje da se vidi narednih dana. Tek, nakon punih 35 godina suđenja, ova lokalna vlast treba da plati fakturu zbog rušenja Apartmanskog naselja Sindikata Kosova na ulcinjskoj Velikoj plaži Atlas grupi biznismena Duška Kneževića. Naime, ona je 2002. godine za 60 hiljada eura otkupila Društveno preduzeće “Rekreaturs” iz Prištine. U spornoj proceduri nekoliko radnika te firme, koji su izbjegli u Crnu Goru 1999. godine, donijeli su odluku o promjeni sjedišta preduzeća. A ono je uz “K 1” bilo vlasnik i velikog sindikalnog odmarališta u Kamenovu, nadomak Budve, izgrađenog na 33 hiljade metara kvadratnih. Tamo je Knežević namjeravao da gradi hotele i vile, dok je od Opštine Ulcinj, sudskim putem, tražio pare.
Crnogorski sudovi u nezavisnoj državi nijesu uvažili činjenicu da je Rješenje o poništenju odobrenja za gradnju tog naselja donio tadašnji Republički komitet za urbanizam, građevinarstvo i stambeno komunalne poslove u Titogradu, a što je u aprilu 1984. godine potvrdio i Vrhovni sud Republike Crne Gore. Kao i da su 586 objekata na Velikoj plaži kosovskog sindikata bili zapravo kolateralna šteta antialbanske histerije u SFRJ početkom osamdesetih godina 20-og stoljeća, za što je račun ispostavljen Opštini Ulcinj.
Takođe, odbačene su sve odluke, primjedbe i sugestije organa Ujedinjenih nacija na Kosovu, a krajnje je nejasno zbog čega je punomoćnik Kosovske agencije za privatizaciju u Podgorici, u novembru 2008. godine, odustao od žalbe za neosnovan upis promjene sjedišta “Rekreatursa”.
Kako su pisali mediji, ta firma raspolaže sa 31 hiljadom kvadrata zemljišta u Budvi, 3,7 hiljada kvadrata objekata, od čega hiljadu stambenih. Pod teretom je kompletno zemljište i polovina objekata. Kompanija ima jednog zaposlenog, Vlatka Rašovića, osumnjičenog za pranje novca, koji je i direktor firme. Prijavljen je prihod od 6,7 hiljada eura, kapital od 8,4 miliona. Opštini duguju 50 hiljada eura poreza od 2015. godine.
Ali, prije četiri godine još je cvjetala ljubav između Kneževića i crnogorskih čelnika. Danas je vlasnik Atlas grupe na potjernici Interpola, dobio je maratonski spor za “K 1”, a novac iz Ulcinja će otići u – stečajnu masu.
Inače, ova je godina u najznačajnijim ulcinjskim javnim preduzećima, kao i u lokalnoj upravi, počela sa blokadama žiro-računa od strane Poreske uprave. Istovremeno, radnici JP Centar za kulturu primaju platu sa paralelnog žiro-računa, jer je njihov u višemjesečnoj blokadi. Dvije godine kasni se sa isplatom zarada zapošljenima u JP Za uzgoj i zaštitu divljači!?
Samo po osnovu Sporazuma o reprogramu poreskog duga iz sredine 2015. godine Opština i preduzeća čiji je osnivač lokalna samouprava duguju Poreskoj upravi preko 5,5 miliona eura. Radi se o ogromnoj cifri ako se zna da je u 2018. opštinski budžet realizovan u visini od 6,5 miliona eura, ili tek oko 40 odsto od prvobitno planiranog!? To je daleko najniži nivo u državi, pa je Ministarstvo finansija odbilo prijedlog lokalne uprave da budžet za 2019. planom bude zacrtan na 16,1 milion eura. Morao je biti korigovan na 10,9 miliona, od čega se pet miliona odnosi na kredit Evropske investicione banke namijenjen unaprijeđenju i izgradnji infrastrukture za vodosnadbijevanje i otpadne vode u četiri prigradska naselja.
Stoga će i ove godine ulcinjski budžet faktički biti oko šest miliona eura, odnosno tačno onoliko koliko treba da se isplati Atlas grupi u stečaju. Ako se zna da i bez toga, dugovi Opštine u ovom trenutku premašuju 16 miliona eura, onda je situacija za tu lokalnu upravu i njezine građane krajnje nezavidna.
“Naš grad svakodnevno tone pravno, ekonomski i politički. Glavno predizborno obećanje sadašnjeg predsjednika Opštine Nrekića, bilo je poboljšanje finasijskog stanja opštine, a izgleda da će baš u njegovom mandatu Ulcinj i njegovi građani doživjeti finansijski debakl”, ističe Harasani.
On zaključuje: “Lideri vladajućih stranaka bave se bezvrijednim stvarima, međusobnim tračaranjem i svađama, kao i podržavanjem vlasti na centralnom nivou, dok sumnjiva lica elegantno odnose milione eura iz Ulcinja”.
Mustafa CANKA