Projekat gondole koja bi povezala Kolašin sa skijalištima na Bjelasici, vrijedan preko 100 miliona eura, i dalje je bez javno dostupnog idejnog rješenja i preciznih detalja o trasi. Daleko od očiju javnosti vodi se „bitka“ oko lokacije i međustanica, koje bi mogle biti usred privatnih parcela
Gondola koja treba da spaja Kolašin sa skijalištima na Bjelasici najskuplji je projekat vezan za tu sjevernu opštinu, ako se izuzme auto-put. Čak 101 milion eura iz državnog budžeta opredijeljen je za taj posao, ali je on i dalje na nivou idejnog rješenja. Koje još nije zvanično objavljeno.
Specifični detalji, ekonomske analize opravdanosti, kao i tačna dinamika realizacije projekta po fazama, još nijesu zvanično prezentovani, pa čak ni konačni detalji o trasi. Iz kolašinske izvršne vlasti saopštavaju da će svi detalji projektnog zadatka biti obznanjeni tek nakon objavljivanja tendera za izbor izvođača radova.
Opozicioni odbornici su od predstavnika kolašinske izvršne vlasti dobili mogućnost da idejno rješenje vide u opštinskim kancelarijama. Saopšteno im je da će tender za izvođača radova, po principu “projektuj i izgradi” biti raspisan za “nekoliko sedmica najduže”.
I vlast i opozicija dijele stav da je gondola ogromna razvojna šansa. Na poslednjoj sjednici Skupštine opštine (SO) pojedini odbornici su bili naročito zainteresovani za lokacije pojedinih međustanica tog objekta.
U Nacrtu Programa uređenja prostora i Programa urbane sanacije za 2026. godinu poznat je naziv – “izgradnja gondole Breza – Željeznička stanica – Smrče – Ćirilovac – Kolašin 1450 – Kolašin – Kolašin 1600”. No, prema poslednjim nezvaničnim informacijama, u projektnom zadatku su izbjegnute međustanice Željeznička stanica i Smrče. Upravo na tim lokacijama nalaze se hektari u privatnom vlasništvu na kojima su planirani veliki turistički kompleksi.
U blizini Željezničke stanice, prema podacima koje je nedavno objavio predsjednik Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović, je više stotina hiljada metara kvadratnih u vlasništvu Aca Đukanovića. Iako međustanica nije planirana na Đukanovićevoj imovini, jeste u neposrednoj blizini tih parcela, na kojima je planskom dokumentacijom omogućena gradnja turističkog kompleksa. Vlasništvo više parcela u Smrčju imaju nekoliko kompanija koje se povezuju sa pojedinim predstavnicima „krupnog kapitala“ koji u Kolašinu grade ili su već sagradili objekte. Međustanica u tom dijelu bi im išla na ruku, i poštedjela ih gradnje pristupnog puta do gondole.
Opozicioni odbornici (Pokret Zajedno gradimo Kolašin-DPS, SD,SDP i građani) su tokom rasprave na sjednici SO posebno insistirali na tome da među planiranim stanicama gondole ostane i međustanica kod Željezničke stanice. Kako su naveli, ta lokacija je važna zbog potencijala koji pruža za dolazak turista vozom u Kolašin. Prema njihovom mišljenju, direktna veza između željezničke stanice i gondole omogućila bi turistima koji u grad dolaze željeznicom da bez dodatnog prevoza stignu do skijališta na Bjelasici. Time bi se, tvrde oni, dodatno valorizovao željeznički saobraćaj i smanjio pritisak na drumski put prema skijalištima.
Raspored međustanica, koji pogoduje interesima vlasnika parcela, određen je i izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Kolašin, usvojenim prije godinu. Ponuđene su dvije varijante. Prema prvoj, trasa je sa međustanicama na Željezničkoj stanici, Smrčju, Ćirilovcu, Kolašin 1450 i Kolašin 1600. Prema drugoj varijanti, predviđene su međustanice na Željezničkoj stanici i Ski-centru Kolašin 1450, a trasa se završava na državnom skijalištu Kolašin 1600.
Prema prvoj varijanti, početna stanica žičare je u blizini kasarne Breza, sa parking prostorom za oko 600 vozila, dok bi na međustanici Željeznička stanica bio parking za oko 70 vozila.
“Žičara Breza – Smrčje može predstavljati varijantu 1. Ostvaruje se veza budućeg turističkog naselja, grada i skijališta. Međustanica Ćirilovac – zaustavna stanica žičare – bila bi na udaljenosti od oko 200 metara od manastira Ćirilovac. Svi koji žičarom dođu do ove lokacije, ljeti šetnjom, mogu da se vrate u Kolašin ili da se popnu na vrh Ključa, do male kapele i guvna, odakle se pruža fantastičan pogled…”, piše između ostalog u opisu prve faze.
Predviđena dužina trase iznosi oko 12 kilometara, sa najvišom tačkom žičare na skoro 1.900 metara nadmorske visine.
Najviša tačka žičare u prvoj varijanti bila bi na prevoju Ključ na 1.880 mnv, lijevo od guvna i kapele na Ključu, što, kako piše u izmjenama i dopunama PUP-a, može biti veoma atraktivno. Još atraktivnije je što bi gondola na rastojanju od svega 800 metara savladala uspon od 300 mnv, a nakon tog uspona naglo bi se spuštala prema Jezerinama sa istim padom. Kapacitet žičare bio bi 2.000 putnika na sat.
Ukupan put od Breze do skijališta trajao bi 30 minuta pri brzini 6 m/s. Dužina prve sekcije do Smrčja je oko 5.650 metara, visinska razlika je 80 metara, put bi trajao 15 minuta i 42 sekunde, a maksimalan broj korpi bio bi 111. Dužina druge sekcije od Smrčja do skijališta Kolašin 1450 je oko 5.150 metara, visinska razlika je 400 metara, put bi trajao 14 minuta i 21 sekundu, a maksimalan broj korpi bio bi 102.
“U varijanti 2 početna stanica je kao u varijanti 1, kao i međustanica Željeznička stanica, nakon koje se nastavlja direktno ka stanicama Jezerine 1450 i Jezerine 1600 (okretna stanica). U prvoj i drugoj varijanti početna stanica gondole može da bude i druga odgovarajuća lokacija, kao što je, na primjer, zona turizma u sportskoj zoni. U pitanju su koridori žičara, a precizan položaj biće određen daljom razradom tehničke dokumentacije”, piše u tom dokumentu.
Međutim, prema odluci, odnosno dopuni te odluke za određivanje lokacije za izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa – gondole Breza – Kolašin 1600 – nijesu predviđene međustanice kod Željezničke stanice i u Smrčju.
Nakon poslednje sjednice SO ostalo je nejasno šta će biti konačna odluka oko broja i lokacije međustanica, ali i ukupne dužine gondole. Javnost će, bar prema sadašnjem stanju, o tome saznati tek nakon raspisivanja tendera.
Početak realizacije tog projekta bio je predviđen i u Programu za prošlu godinu, ali je tada bilo planirano da košta 60 miliona eura. Kako je kazao potpredsjednik Opštine Vasilije Ivanović, poskupljenje od 40 miliona za godinu uzrokovano je „troškovima eksproprijacije, prateće infrastrukture i dodatnih parking mjesta“.
Predviđena dužina trase biće oko 12 kilometara, sa najvišom tačkom žičare na skoro 1.900 metara nadmorske visine.
Kako je lani kazao Ivanović, opravdanost tako skupog projekta je “u mogućnosti da se stvore uslovi da Kolašin ima 365 dana turističke ponude”. Pored toga, objasnio je, bio bi rasterećen saobraćaj na putu prema skijalištima, jer je ta saobraćajnica sada dio regionalnog puta od Kolašina do Berana, kroz tunel Klisura.
“Ukoliko bi taj projekat bio realizovan, gondola bi bila jedna od najpoznatijih u ovom dijelu Evrope. Nadam se da će značaj te naše ideje prepoznati Vlada. Pored praktičnih, gondola bi onima koji je koriste pružila jedinstven doživljaj panoramske vožnje. S prevoja Ključ vidi se, takoreći, pola Crne Gore, a nije bez značaja ni što bi tim projektom bio rasterećen saobraćaj od grada do skijališta”, kazao je lani Ivanović.
PUP preporučuje izradu Studije izvodljivosti “koja bi analizirala sva predložena varijantna rješenja i pokazala koje varijantno rješenje je najpovoljnije, za koje se onda mora raditi glavni projekat kao za složeni inženjerski objekat”.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ