Završni računi opština na sjeveru potvrđuju da nadležnima za lokalne finansije uspješna naplata poreza nije prioritet. Recimo, potraživanja po osnovu poreza na nepokretnosti u Kolašinu dostigla su skoro tri miliona eura, koliko je, do skoro, bio ukupni godišnji budžet te opštine
U budžetima opština na sjeveru Crne Gore dominiraju prihodi iz Egalizacionog fond i transferi iz budžeta države, u odnosu na one izvorne, koji bi trebalo da obezbijede potentnost lokalnih finansija. Nekada izvorni prihodi ne mogu da „pokriju“, na primjer, ni rashode za bruto zarade zaposlenih u opštinskim administracijama.
Prema zakonu, sredstva za finansiranje poslova lokalne samouprave obezbjeđuju se iz sopstvenih prihoda, ustupljenih poreza i naknada koje uvodi država, Egalizacionog fonda i dotacija iz budžeta države. Transferi od Egalizacionog fonda pripadaju lokalnim samoupravama, čiji je finansijski položaj ispod prosječnog za sve opštine u Crnoj Gori.
Opštinama koje ostvare to pravo, sredstva se uplaćuju u obliku mjesečnih akontacija, u visini 90 odsto priliva sredstava na račun Fonda i po isteku godine, po konačnoj raspodjeli. O korišćenju transfera odlučuje Ministarstvo finansija. Ta sredstva prošle godine koristilo je čak 15 opština.
Minulih godina zavisnost sjevernih opština od tog vida državne pomoći, koji kritičari nazivaju „finansijski aparat za preživljavanje“, samo je rasla. Tako je iz Egalizacionog fonda 2014. za sjeverni region uplaćeno ukupno 15,3 eura, a 2018. godine blizu 25, 7 miliona eura.
Ovogodišnji budžeti potvrđuju da je u strukturi prihoda i dalje dominantna zavisnost od države. Tako su, na primjer, izvorni prihodi (porez na nepokretnosti i porez na dohodak fizičkih lica) u Kolašinu svega 914.000, dok su donacije i transferi od države oko 1,8 miliona eura. Izdaci za bruto zarade zaposlenih u Opštini, te ustanovama i službama čiji je osnivač, značajno su iznad izvornih prihoda i iznose 1,14 miliona eura.
Čak trećinu ukupnih prihoda u mojkovačkoj opštini čine transferi iz Egalizacionog fonda, koji iznose 1,35 miliona eura. Planirani prohod od poreza je niži za oko 200.000 eura.
Oko sedam miliona eura opština Bijelo Polje dobiće ove godine od države, što je skoro dva puta veća od ukupnih prihoda. Sopstveni prihodi te lokalne samouprave iznose oko 4,2 miliona eura.
Vrlo upečatljiv je primjer Rožaja, u kojima od 7,86 miliona eura ukupnih prihoda, porez na nepokretnosti iznosi svega 90.000. Oko 4,5 miliona eura u opštinsku kasu sliće se, međutim, po osnovu podrške države.
Trećinu ukupnih prihoda, planiranih na 12,5 miliona eura i u Beranama čine transferi iz budžeta države i Egalizacionog fonda. Na oko 3,6 miliona eura planirani su prihodi od poreza na nepokretnosti i na dohodak fizičkih lica.
U Andrijevici će od Egalizacionog fonda ove godine dobiti blizu 1,3 miliona eura. U toj opštini planirali su da od poreza na nepokretnosti i poreza na dohodak fizičkih lica naplate tek 170.000 eura.
Od 1,9 miliona eura ukupnih prihoda opštine Petnjica, više od polovine su, takođe, transferi iz Egalizacionog fonda.
Ekonomista mr Đorđije Živković, za Monitor kaže da bi u fokusu lokalnih samouprava trebalo obavezno da bude snaženje izvornih prihoda, to jest direktnih poreza. On tvrdi da je dobar podsticaj za lokalne finansije to što se izmjenama zakona došlo do rješenja da država 50 odsto poreza na dohodak fizičkih lica ustupa lokalnim budžetima nerazvijenih opština.
I pored toga, kaže sagovornik Monitora, ostali su brojni problemi, koji nijesu odgovornost samo opština. „Tvrdim da bi mnoge opštine na sjeveru bile finansijski održive kada bi uspješno naplaćivale porez na nepokretnosti. To, nažalost, nije tako. Prvi problem je nedovoljno dobro utvrđena poreska osnovica. Ta osnovica se utvrđuje na osnovu podataka Uprave za nekretnine, a oni su često ili gotovo uvijek nepotpuni. Tako da ostaje mnogo neoporezovanih nepokretnosti“, objašnjava on. Drugi problem, kaže Živković, nastaje zbog neažurne naplate te vrste poreza. Za to odgovornost, tvrdi, snose lokalne uprave.
Uvid u završne račune opština na sjeveru za prošlu godinu potvrđuje da nadležnima za lokalne finansije uspješna naplata poreza nije bila prioritet. Zbog toga su, vrlo često, naplaćeni iznosi daleko niži od planiranih. Recimo, potraživanja po osnovu poreza na nepokretnosti u Kolašinu minulih godina dostigla su skoro tri miliona eura, koliko je, do skoro, bio ukupni godišnji budžet te opštine.
„Fiskalna disciplina je vrlo bitna za održivost lokalnih finasija. To bi trebalo da je jasno. Pogotovu je besmisleno kada tekući rashodi premašuju izvorne prihode. Onda je očigledno da to ne može nadomjestiti izdašna pomoć iz Egalizacionog fonda. Moguće je, čak da se lokalne samouprave uljuljkaju računajući na tu pomoć“, zaključuje Živković.
O tome su često govorili i predstavnici (donedavne) opozicije. Tako su prošle godine iz Demkratske Crne Gore (Demokrate) Vladi uputili brojne kritike optužujući je da tom vrstom „pomoći“ drži opštine „da tavore u stanju finansijske zavisnosti“.
Pored Podgorice, među rijetkim opštinama koje ne koriste sredstva iz Egalizacionog fonda su Budva, Kotor i Herceg Novi. Najveći transferi po tom osnovu do sada su bivali usmjereni ka Bijelom Polju i Nikšiću.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ