Povežite se sa nama

Izdvojeno

SOLARNE ELEKTRANE NA SJEVERU: Resurs koji čeka

Objavljeno prije

na

Solarna energija na sjeveru Crne  Gore do sada je korišćena, uglavnom, oskudno i za proizvodnju električne energije na mjestima gdje nedostaje elektronergetski sistem. Sudeći prema pokrenutim procedurama u nekim lokalnim upravama, to će se ubrzo promijeniti

 

Javne rasprave o nacrtima odluka  o određivanju lokacije za izgradnju  tri solarne elektrane na području kolašinske opštine završene su minule sedmice.  Te solarne elektrane biće prvi objekti takve vrste u Kolašinu i među prvima na sjeveru. Zakonom su definisani  kao objekti od opšteg interesa. Prema zahtjevima, kojim je počela procedura, solarne elektrane u toj opštini nalaziće se u Bakovićima, Barama i Radigojnu i sve tri bi trebalo da zadovolje potrebe snabdijevanja električnom energijom određenih privrednih objekata. Prve solarne elektrane u tom gradu biće, kako je planirano, postavljene na krovove postojećih objekata.

Na Radigojnu solarna elektrana planirana  je na krovu fabrike za flaširanje vode  Aqua Bianca. Srđan Banjević, vlasnik te kompanije, kaže da je plan da time obezbijede oko 90 odsto potreba pogona za električnom energijom. Solarna elektrana biće postavljena na krovovima dvije poslovne zrade, a novac namjeravaju da obezbijede kreditnim sredstvima iz Eko fonda.

Slične planove ima i privrednik i pronalazač Zoran Ilinčić. Odluka o određivanju lokacije i urbanističko-tehnički uslovi (UTU) za solarnu elektranu za potrebe njegovog preduzeća Iling Inter doo, prije nekoliko dana, doneseni su u lokalnoj upravi.

„Poznate su prednosti korišćenja solarne energije. Smatram da mi taj način proizvodnje električne energije može značajno smanjiti troškove u pogonu.  Zadovoljan sam načinom na koji je tekla  brzo okončana procedura u lokalnoj upravi i očekujem da tako bude i za svaki naredni projekat sličan mom. Takođe, nadam se da će se sve više i privrednika i domaćinstava odlučivati za taj vid snabdijevanja električnom energijom ”, kaže Ilinčić.

Kolašinski Sekretarijat za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj, tvrde, preduzeo je sve mjere iz te oblasti da doprinese što bržem rješavanju zahtjeva građana. No, priznaju da je bilo izazova, jer je riječ o novoj oblasti. Zbog toga je bilo  neophodno uskladiti postojeće opštinske odluke sa važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Sekretarijat je, kažu, u tom cilju donio Odluku o izgradnji lokalnih objekata od opšteg interesa na teritoriji opštine Kolašin i Odluku o postavljanju odnosno građenju i uklanjanju pomoćnih objekata.

Podsjećaju da se korist od ugradnje solarnih panela za podmirivanje sopstvenih potreba za električnom energijom „sastoji isključivo u tome što se na taj način u domaćinstvu mogu drastično smanjiti računi za električnu energiju“. Za postavljanje panela za tu namjenu, objašnjavju, potrebno je dobiti rješenje u skladu sa važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i Odlukom o izgradnji lokalnih objekata od opšteg interesa na teritoriji opštine Kolašin.

„Međutim, jedino se ulaganjem u veće solarne elektrane može doći do profita. Za  njihovu izgradnju potrebno je zadovoljiti tehničke, administrativne i finansijske uslove i ishodovati niz dozvola i saglasnosti koje izdaju nadležni državni organi“, objašnjavaju u kolašinskoj lokalnoj upravi.

Prema onome što piše u zvaničnim lokalnim strateškim i planskim dokumentima, na području kolašinske opštine prosječan godišnji broj vedrih dana (40,7) veći je od prosječnog godišnjeg broja vedrih dana u Bijelom Polju (24,3) i Beranama (39,7). U kolašinskoj opštini je navodno oko 1.850 sunčanih sati godišnje. U mnogim drugim opštinama na sjeveru, međutim, trajanje insolacije je smanjeno zbog povećane oblačnosti i česte magle. To je karakteristično naročito u kotlinama. Kolašin, kažu u lokalnoj upravi, karakterišu, ne samo veliki broj sunčanih sati u toku godine, već i njihov povoljan raspored po pojedinim mjesecima.

Prosječan broj sunčanih sati u Crnoj Gori je, prema zvaničnim podacima, oko 2.000 za veći dio teritorije, a u obalnom dijelu čak 2.500. Podgorica, recimo, ima više sunčanih sati godišnje nego Rim ili Atina.

Analiza Bloomberga, pod nazivom New Energy Outlook, od prije nekoliko godina, govori o tome da će do 2050. godine polovinu električne energije u svijetu proizvoditi solarne i vjetroelektrane. Predviđen je pad cijena struje iz tih obnovljivih izvora, te sve jeftinije baterije za čuvanje tako dobijene energije. Ugalj će, recimo, kao izvor energije, do 2050. godine pasti na tek oko 11 odsto udjela u svjetskoj proizvodnji. U toj analizi predviđaju i da će trošak izgradnje fotonaponskih elektrana pasti, u narednih četvrt vijeka, za 71 odsto.

„Projekat Solari 3000+ i Solari 500+, koji od kraja prošle godine realizuje Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), kako je najavljeno, predstavlja „početak energetske tranzicije u našoj zemlji i jednu od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru u posljednjih 40 godina”. Cilj projekta je da se „kroz energetsku tranziciju, emisija CO2 svede na najmanju moguću mjeru i očuva životna sredina”.

Tim projektom biće omogućeno da 3.000 domaćinstava, koja stanuju u individualnim stambenim objektima, dobije instalacije fotonaponskih, odnosno solarnih panela. Istovremno, tvrde u EPCG, i da, od potrošača i kupca, postanu proizvođači i prodavci električne energije. Kroz projekat će biti omogućeno i da 500 malih proizvodnih pogona solarnom energijom obezbijedi dio svojih ukpnih potreba za električnom enrgijom.

Iz EPCG su kazali da će u tom poslu važnu ulogu imati Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstvo kapitalnih investicija, lokalne samouprave, CEDIS, a posebno EKO fond. Taj fond će, rečeno je, sredstva, koja će mu uplatiti EPCG, iskoristiti da subvencionira korisnike sa najmanje 20 odsto vrijednosti instalacije, tako da će svaki učesnik u projektu dobiti subvenciju od 1.000 do 5.000 eura.

Tako će, navodno, građanima i preduzećima biti omogućeno da im u periodu otplate kredita za opremu, od pet do sedam godina, rata i račun za električnu energiju ne prelaze dotadašnji iznos računa za električnu energiju. Nakon tog perioda, sljedećih 20 godina, električna energija za korisnike biće besplatna.

EPCG pokrenula je postupak postavljanja dvije solarne elektrane na brane u sistemu Hidroelektrane Perućica. Elektrane će imati ukupni kapacitet od 3,7 MW. Brane, kako tvrde u toj kompaniji, nude niz prednosti za postavljanje solarnih elektrana. Iz EPCG je sredinom minule godine saopšteno da planiraju  „u saradnji sa kredibilnim partnerima, na Slanom jezeru u Nikšiću da izgrade i plutajuću solarnu elektranu”.

Plutajuće solarne elektrane su relativno nov fenomen, a, prema zvaničnim podacima, 12,5 odsto su efikasnije od onih na krovovima i zemlji. Najveća evropska plutajuća solarna elektrana nalazi se nadomak Avinjona, u Francuskoj. U Aziji, naročito u Kini, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji, grade se plutajuće solarne elektrane gigantskih razmjera. Kada je riječ o Balkanu, takva solarna elektrana postoji na akumulacionom jezeru Vau i Dejes u Albaniji.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svi njegovi ljudi su na optužnicama. Nakon hapšenja Lazovića i Katnića, Đukanović je sam na slobodi i uplašen da to možda neće tako i ostati.  No pravo pitanje je – kome se to obraća dugogodišnji vođa? Koga želi da animira svojim vatrenim govorom i prizivanjem crnogorske krvave tradicije, kojoj je upravo vladavina prava jedini branik

 

 

Dugugodišnji vođa  poručio je ljutito, preko prijateljskih medija,  da je vrijeme da se podvuče crta.  Nakon što su uhapšeni gotovo svi njegovi ključni ljudi, a on ostao sam na slobodi.

“U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam, kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta”, ocijenio je Đukanović nakon hapšenja nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića  i bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića, poistovjećujući rad Specijalnog državnog tužilaštva sa krvnom osvetom, institutom običajnog prava koji je upravo suzbijan institucionalnom pravdom. No, Đukanović nije slučajno napravio omašku.  Zna trodecenijski vođa šta je krvna osveta, a šta vladavina prava. I ne plaši se on krvne osvete, već upravo suprotno –sistema koji isporučuje pravdu i sprovodi zakon.  Crnogorsko pravosuđe, koje je kontrolisao, još je živo. No,  Specijalno državno tužilaštvo pod Vladimirom Novovićem, uspjelo je nakon decenija nepovjerenja u crnogorsko zarobljeno pravosuđe da promijeni percepciju javnosti.  Pokrenulo je važne procese uz pomoć EUROPOL-a.  Koji ispada, slušajući Đukanovića, ima neke  veze sa  crnogorskom tradicijom  osveta.

“Jako griješi onaj ko u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra”, kazao je dugogodišnji vođa, dajući na volji svojoj uznemirenoj mašti.

“Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam. Revanšizam je samo političko ime za osvetu. To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete”, pojasnio  je svoj stav doskorašnji šef države.

No nije tu stao.  On je u intervjuu za Antenu M zlokobno priprijetio i poručio  da “onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA ČEKA SADAŠNJE I BUDUĆE PENZIONERE: Različite priče premijera i ministra finansija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odgovorno osmišljena, detaljno pripremljena i brižljivo provedena reforma sistema penzionog osiguranja nudi priliku. Otaljana na brzinu, bez zajedničkog promišljanja i pripreme, može donijeti katastrofu nepojmljivih razmjera. Za sada smo bliži lošijoj opciji

 

Priča o reformi (zapravo – korjenitoj izmjeni) postojećeg sistema penzionog osiguranja ponovo je top tema. Premijer Milojko Spajić našao je za potrebno da izađe pred kamere, što baš ne voli da radi, kako bi ubijedio javnost da penzije neće pobjeći. “Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije”, kazao je pokušavajući da primiri rastuću nervozu koju je, koji dan ranije, proizveo ministar finansija Novica Vuković.

Govoreći o korekciji postojećeg penzionog sistema (sistem međugeneracijske solidarnosti) ministar Vuković je u razgovoru za Glas Amerike najavio rješenje u kome će zaposleni upravljati “sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom”, dok će se država brinuti da to bude urađeno “kroz zakonski okvir”. To ne zvuči kao korekcija nego temeljna izmjena i prelazak na sisteme kapitalizacionih fondova i individualnog penzijskog osiguranja.

I to nameće podugačak niz pitanja na koja se moraju ponuditi istiniti i detaljni odgovori. Koji će sadašnjim penzionerima, zaposlenima i onima koji se tek spremaju (školuju) za budući izlazak na tržište rada, pružiti čvrsta uvjerenja kako iz tog reformskog posla neće izaći finansijski oštećeni ili uskraćeni za neka od postojećih i Ustavom garantovanih prava. Trenutno to nije slučaj.

Najjednostavnije je to vidjeti poređenjem nedavnih izjava premijera i ministra finansija. Govoreći o budućoj reformi sistema penzionog osiguranja, koja kao prvi vidljivi efekat treba da donese obećano povećanje prosječne i minimalne (neto) zarade, ministar Vuković kaže “može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima”. Na potpitanje novinara o kakvim korekcijama je riječ, lakonski odgovara kako je to “…nešto s čim je upoznata javnost”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

KOSOVO, SREBRENICA, SRPSKI SVET –  VUČIĆEVE IGRE BEZ KRAJA: Klišei za čuvanje fotelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Poredpredsjednika Srbije, i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba je bila sa bojevim gađanjem

 

Ako je vjerovati režimskim medijima u Srbiji i njihovim razglasnim stanicama u regionu, Srbiju i srpski narod čekaju teški i odsutni dani za odbranu prava na postojanje i slobodu. Stanje je skoro pa ratno. Prvo je krajem marta gospodar Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će 5. i 6. maja „u Beogradu i drugim delovima Srbije biti održan veliki Vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske“. To je odlučeno „posle višesatnih razgovora” koje je imao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, u prisustvu Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija. „Na tom saboru biće donete važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima, njegovom ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma…” istakao je Vučić.

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Pored predsjednika Srbije, ministra odbrane i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba sa bojevim gađanjem održana je „sa ciljem daljeg unapređenja obučenosti i osposobljenosti komandi i jedinica Vojske …tokom pripreme i izvođenja borbene operacije“ kako je navelo Ministarstvo odbrane Miloša Vučevića, uskoro novog premijera. Na vježbi su učestvovali kopnena i vazduhoplovna komponenta vojske i specijalne snage. Dodik je rekao da je srbijanska vojska „pokazala da je sposobna i spremna da očuva Srbiju, njenu teritoriju i slobodu“ dok je Milan Knežević uočio još jednu opasnost po srpstvo. Na twitteru je kasnije napisao da „stavovi (predsjednika) Jakova Milatovića Mila Đukanovića o Srbiji, Srebrenici, Kosovu, Rusiji“ su isti i da zapravo Milatović ima „još rigidniji stav i isključiviji od njegovog prethodnilka“.

Skoro se navršilo 11 godina od Briselskog sporazuma koji su potpisale vlasti u Beogradu i Prištini uz posredovanje EU. Predsjednik Srbije ih je nazvao „11 godina brutalnih laži“ i da je to bilo „vreme svakodnevnih besmislica, izmišljanja i pravdanja, neispunjavanja onoga što su potpisali i Beograd i Priština, ali i EU“. Po srbijanskoj vlasti, Srbija je ispunila sve što je do nje bilo. Nakon priča o Kosovu i davanja pogrdnih etiketa antimafijaškoj vladi Albina Kurtija koja se drznula da udari na laboratorije za drogu i kripto valute narko bosova u službi Beograda priča je opet prebačena na drugu vječitu temu – Srebrenica.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo