OKO NAS
AD KLANICA BERANE POD LUPOM TUŽILAŠTVA: Primjer prevarantske privatizacije

Manjinski akcionari AD Klanica još vjeruju da nijesu definitivno izigrani, iako je vlasnik privatnog preduzeća Laz promet Luka Lutovac ovih dana srušio nekadašnju prodavnicu njihove firme i započeo gradnju velikog poslovno-stambenog objekta.
„Ni u kolektivnim ni u pojedinačnim tužbama sudovi nijesu bili na našoj strani. Sada je tužilaštvo preuzelo da ispita da li se radilo o lažnom ugovoru prilikom preuzimanja naše firme i, koliko znamo, neki od svjedoka već su dali iskaze”, kaže akcionar Refo Zujović.
Funkcioner Građanskog pokreta URA Radivoje Merdović smatra da za pravdu nikada nije kasno. „Krivična djela iz oblasti privrednog kriminala, pljačke i korupcije ne zastarijevaju. Ja čvrsto vjerujem da će nakon promjene vlasti u Crnoj Gori koja je neminovna, ovakvi i slični slučajevi biti podvrgnuti reviziji”, kaže on. Za njega je slučaj AD Klanica „klasičan primjer pljačkaškog privatizovanja i uništavanja nekadašnjih društvenih dobara”.
„Građani koji su uložili vaučere i bivši radnici su osiromašeni, a neko je preko noći stekao bogatstvo. Preduzeće Klanica tipičan je primjer prevarantske privatizacije, koja je završena rušenjem objekta gdje se nalazila Klanica i stvaranjem preduslova za promjenu djelatnosti i nicanjem nečeg sasvim trećeg što nema veze s djelatnošću nekadašnje firme”, tvrdi Merdović.
On objašnjava da se, ulažući porodične vaučere u ovu firmu, rukovodio razmišljanjem da bi poljoprivreda mogla biti perspektivna grana na sjeveru, pa je vjerovao da ulaže u unapređivanje proizvodnje. Dogodila se, međutim, neshvatljiva stvar – veliki poljoprivredni kombinat u ovom gradu je rasturen, a mala preduzeća, koja su nastala njegovom segmentacijom, na čudne načine prisvajana.
Pored Zujovića i Merdovića i drugi manjinski akcionari AD Klanica smatraju da su se stekli svi uslovi da državni organi preispitaju privatizaciju jednog od tih malih preduzeća i građanima vrate ono što im je oteto.
„Dražava nam je dala nešto kroz masovnu vaučersku privatizaciju, pojedinci su nam to oteli. Smatramo da pod reviziju treba da se stave sudski postupci koje smo vodili i da se utvrdi da li je bilo sprege između sudova, katastra i privatnika”, kažu akcionari. Oni tvrde da je vlasnik Lutovac, kao član odbora direktora svojevremeno podstakao predsjednika skupštine akcionara da sačini lažni i neovjereni zapisnik sa sastanka skupštine u koji je unio neistinite podatke o prisustvu pojedinih akcionara.
Na osnovu tog zapisnika, u rukopisu, na parčetu papira, skupština akcionarskog društva navodno je donijela odluku da se Klanica zaduži za 25 hiljada eura kod firme DOO Laz promet, čiji je vlasnik Lutovac, a za taj minorni iznos kompletna imovina kompanije, vrijedna makar deset puta više, stavljena pod fiduciju.
„To je bilo perfidno, ali i vrlo providno. Dug je trabalo da se vrati u roku od 45 dana, što nije bilo moguće. Pošto dug nije vraćen, Lutovac za jedan dan završava fiduciju, prevod i prenos. Kako je to moguće”, pita Zujović.
On tvrdi da je katastar Lutovcu omogućio da ubilježi i nešto što mu ne pripada, pa čak i ne postoji.
„Katastar mu upisuje dvanaest kvadrata dvorišta i 123 kvadrata stambenog prostora koji ne postoje, na mjestu prodavnice u blizini zelene pijace. Sve je to uredno zavedeno u katastru i upisano u list nepokretnosti broj 1836. U list nepokretnosti pod brojem 2033 upisana je i nepostojeća livada u Beranselu od 4,5 ari”, kaže Zujović.
Manjinski akcionari kažu da su o ovoj prevari saznali tek kada je otvoren kratki i ekspresni stečajni postupak, od svega tri mjeseca, i da su odmah podnijeli krivičnu prijavu.
„Sudski postupak je bio još u toku, kada je Lutovac počeo da ruši Klanicu iz nama nepoznatih razloga, i mi smo tražili da se to spriječi, ali sud nije ništa preduzeo. Na naše oči zgrada Klanice je sravnjena sa zemljom, i tako je do danas”, kaže Zujović.
On objašnjava da je Klanica bila od javnog interesa, i da su upravo zbog toga mnogi vlasnici malih mesarskih radnji u gradu bili prinuđeni da zatvore svoje lokale, čime su u krajnjem oštećeni i potrošači, odnosno građani Berana.
„Za slučaj beranske Ciglane čulo se i još uvijek se priča. Ja tvrdim da je slučaj Klanice još drastičniji. Način na koji je Lutovac preveo sve na sebe mora da se preispita”, kaže Zujović.
Manjinski akcionari i bivši radnici zbog toga traže da se Klanica ponovo sagradi, odnosno vrati u prvobitno stanje.
„Da je Lutovac uložio jedan euro i održao firmu, mi se ne bi smo žalili”, kažu oni.
Milosav Lutovac izjavio je ranije da tokom postupka privatizacije nije uradio ništa nezakonito. „Sudovi i tužilaštvo su ovu privatizaciju i prenos fiducije ispitivali”, prokomentarisao je.
On je dodao da je kao vlasnik Laz prometa srušio Klanicu da bi sagradio moderniji objekat. „Kriza je učinila svoje, i to je još uvijek u planovima”, tvrdi Lutovac.
AD Klanica nastala je segmentacijom bivšeg poljoprivrednog giganta u Beranama Agropolimlja, koje je još 1988. godine rasparčano na desetak manjih kompanija. U procesu MVP Klanica je prešla sa pedeset osam procenata u vlasništvo Milosava Lutovca, dok su 42 procenta imali radnici i građani. Tako je bilo sve dok Lutovac nije kod samog sebe pozajmio dvadesetak hiljada eura i stavio Klanicu pod fiduciju, da bi poslije toga imovina vrijedna najmanje 250 hiljada postala samo njegova i izbrisana iz privrednog registra pod starim nazivom.
U svemu je izvjesno da je maleno preduzeće Klanica „privatizovano” do temelja, i da je grad ostao bez jednog važnog infrastrukturnog objekta. Privatno preduzeće Laz promet je poslije temelja zgrade klanice sada došlo i do temelja bivše prodavnice ove firme.
Tabla na gradilištu govori da se gradi poslovno-stambeni objekat koji bi trebalo da bude završen na proljeće sljedeće godine. Broj kvadrata će biti više nego dupliran jer su osim prizemlja planirana još dva sprata. Manjinski akcionari ukazuju na niz nezakonitosti koje bi trebalo preispitati u procesu revizije. Za koju se nadaju da će je biti. Jednog dana, kada se promijeni vlast.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje
U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.
Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.
U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.
Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.
Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.
Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VALORIZACIJA SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe
Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.
Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300 hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.
Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.
,,Mi smo negdje od 2013. godine uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.
Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.
,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.
Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.
Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja
„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.
Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.
Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.
Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.
Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.
,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.
Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.
U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.
„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.
Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.
A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.
Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.
Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.
,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.
Mustafa CANKA
Komentari
-
Izdvojeno2 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS2 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS1 sedmica
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU2 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno2 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo