Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Agonija koja traje

Objavljeno prije

na

U praksi Evropskog suda za ljudska prava dominira stav da su ljudska prava prekršena ako je postupak trajao duže od osam godina. Koliko je crnogorsko pravosuđe daleko od evropske prakse ilustruje slučaj Veselina Piletića. Proces koji tužilaštvo vodi protiv njega ulazi u 14 godinu i izvjesno je da epilog neće dobiti uskoro.

Veselin Piletić je 1999. uhapšen pod sumnjom da je ubio Milana Paljevića. Prema navodima optužnice Piletić je 14. jula 1999. u Park šumi na Zlatici ubio Paljevića, na podmukao način i iz koristoljublja, kako bi izbjegao da mu vrati dug. Paljević je posuđivao novac pod kamatu, a na spisku dužnika, koji je pronađen, nalazio se i Piletić, dugovao mu je 27.000 tadašnjih maraka. Piletić, međutim, kategorično negira da je bio dužan Paljeviću. On je ispričao da jeste od njega posudio novac, ali i da mu je, kako tvrdi, vratio dug.

Piletić od tada tvrdi da je lažno optužen.

Viši sud, čijim je vijećem predsjedavao sudija Dragutin Čolaković, oslobodio je Piletića u decembru 2000. Kako se obrazlaže u toj presudi, sva vještačenja, uključujući i DNK analizu, pokazala su da „nije bilo dokaza da je Piletić kriv”. U presudi se objašnjava: pištolj koji je pronađen kod Veselina Piletića nije odgovarao pištolju iz kojeg je Paljević ubijen, na odjeći Veselina Piletića nije bilo barutnih čestica, u kolima u kojima je pronađen ubijeni Paljević nije bilo Piletićevih otisaka prstiju, DNK materijal pronađen na odjeći ubijenog nije pripadao Piletiću…

Ključni dokaz na kom je tužilaštvo temeljilo optužnicu protiv Piletića bio je iskaz svjedoka Slavoljuba Šćepanovića. Šćepanović, koji je sa Piletićem boravio u istražnom zatvoru, tvrdio je da je u zatvoru čuo Piletića, dok su bili sami u sobi, kako govori – „ kuku majko, šta učinjeh”, te kako mu je Piletić dao ceduljicu na kojoj je pisalo da će ,,biti zaklan” ukoliko to ispriča inspektorima, koji su navodno na zahtjev Šćepanovića dolazili da ga saslušaju u spuškom zatvoru.

Sudija Čolaković smatrao je da se Šćepanoviću kao svjedoku ne može vjerovati iz više razloga. Ceduljica za koju je Šćepanović u sudnici tvrdio da je sakrivena u bojleru sobe istražnog zatvora – tamo nije pronađena. Dvojica zatvorenika koji su takođe dijelili sobu sa Piletićem i Šćepanovićem tvrdili su da nijesu primijetili da su Šćepanović i Piletić ikada bili sami u sobi, niti da su razgovarali. U oslobađajućoj presudi se navodi da je Šćepanović duševni bolesnik, što je utvrđeno i medicinskom dokumentacijom o njegovom liječenju u klinikama za duševne bolesti u Splitu, Podgorici i Beogradu. Sam Šćepanović je na jednom od suđenja izjavio: „Ja o tome ne znam ništa”.

Po žalbi tužilaštva Vrhovni sud ukinuo je oslobađajuću presudu i predmet vratio na ponovno suđenje. Glavni razlog – sporna ceduljica koju je Piletić navodno dao Šćepanoviću, a koju je tužilaštvo naknadno pribavilo. Na pitanje sudije da li je listica pribavljena na zakonit ili nezakonit način tadašnja zamjenica višeg tužioca Stojanka Radović je ponavljala: ,,Neću da kažem”.

Tužilaštvo do danas odbija da saopšti odakle mu ceduljica. Monitor je već pisao da je fotokopiju sporne ceduljice sudu dostavilo državno tužilaštvo, a tužilaštvu advokat Rajko Božović, punomoćnik oštećene porodice. Ostala je tajna otkud Božoviću, bratu predsjednice Apelacionog suda Svetlane Vujanović, supruge predsjednika države Filipa Vujanovića, listica koju je svjedok Slavoljub Šćepanović navodno sakrio u bojleru, a koju sud tamo nije pronašao.

Ni poslanička pitanja u Skupštini Crne Gore upućena vrhovnoj državnoj tužiteljici Ranki Čarapić o porijeklu listice, ni insistiranje Piletićevih advokata, već duže od deceniju, nijesu pomogla da se otkrije porijeklo listice. Piletićevi advokati su jasni: „Zakon o krivičnom postupku Crne Gore ne poznaje institut tajnih dokaza. To je bilo moguće u vrijeme Golog otoka”.

Tekst na spornoj listici doslovno glasi: ,,Znam da su Bili ispektori šta si im pričao jesili što smo ja i ti pričali da jesi Bio Bi zaklan”. Upada u oči elementarno nepoznavanje osnova gramatike, a Piletić je magistar književnih nauka!

I tako sumnjivo pribavljeni dokaz oboren je na sudu. Vještaci grafološke struke Zavoda za vještačenje u Novom Sadu i Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić u Zagrebu utvrdili su da rukopis na spornoj ceduljici nije rukopis okrivljenog Piletića.

Viši sud, predsjedavajući sudija Ratko Čupić, je jula prošle godine opet oslobodio Piletića optužbe. Međutim, sudija Apelacionog suda Milivoje Katnić, u maju ove godine, ponovo ukida presudu. Traži da se listica još jednom vještači, ovog puta u Visbadenu u Njemačkoj.

Piletićev advokat Slavomir Božović je početkom ovog mjeseca Sudskom savjetu uputio podnesak u kome se navodi da ovaj krivični postupak neopravdano dugo traje. U podnesku se tvrdi da je postupak montiran, jer je ,,instruiran ključni svjedok – duševni bolesnik koji je posebno pripreman i obrađivan u istražnom zatvoru od strane obučenih kadrova MUP-a”. Posebno se akcentuje listica koja od strane državnih organa nikada nije pronađena. U podnesku se traži da se u predmetu postupa zakonito i da se ,,na pravilan, potpun i zakonit način utvrdi ko je obezbijedio i na koji način sporni dokaz – ceduljicu, te da se nakon saslušanja svjedoka Slavoljuba Šćepanovića izvrši njegovo psihijatrijsko posmatranje”.

Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Medenica je sredinom ovog mjeseca odgovorila na podnesak i uputila Piletića i njegove advokate da se ,,ukoliko imate dokaze za postojanje krivičnog djela u postupanju učesnika postupka, obratite nadležnom tužilaštvu”.

Istom onom tužilaštvu koje već duže od deceniju neće da kaže odakle mu sporna listica, zbog koje se ovom maratonskom procesu ne nazire kraj.

Piletić, karatista koji je postizao međunarodne uspjehe, sportski trener, kaže da već 14 godina preživljava golgotu. ,,Oduzeto mi je pravo na rad, sloboda kretanja, pravo na slobodu. A to znači oduzeto mi je pravo na život”.

Veselin Piletić je krajem septembra štrajkovao glađu ispred zgrade Višeg suda u Podgorici. ,,Ja se ne borim samo za sebe, da se odbranim od te lažne optužnice, već se borim za ono što jeste temelj pravosudnog sistema Crne Gore. Ako znate da neko od tužilaca podmeće dokaz, onda je to situacija u kojoj niko nije siguran. Danas pojedinci podmeću meni, a već sjutra mogu da podmetnu vašem bratu, ocu ili sinu”, izjavio je tada Piletić.

Štrajk je prekinuo nakon održavanja prvog pretresa u ponovnom suđenju pred Višim sudom, 27. septembra. Zbog posljedica štrajka iskomplikovalo mu se zdravstveno stanje i završio je u bolnici. Nakon hirurške intervencije oslabio je 17 kilograma.

Novo ročište je zakazano za 26. ovog mjeseca. Piletić je, ove nedjelje, uputio molbu sudiji Višeg suda Ratku Ćupiću da se ročište odgodi, jer je nakon napada advokata Rajka Božovića Piletićev advokat Slavomir Božović završio u bolnici. Rajko Božović je 60-godišnjeg Piletićevog advokata, koji boluje od angine pektoris, pozivao da se biju, navodi Piletić.

Nakon što se na ovom slučaju promijenilo više od 30 sudija i porotnika na preko 100 ročišta, procesu se još ne nazire kraj. Piletić strahuje da bi se pravna agonija mogla nastaviti još nekoliko godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo