Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nije htio da učestvuje u švercu

Objavljeno prije

na

Tragajući za motivima samoubistva svog supruga Ernada Kalača, bivšeg načelnika rožajske policije, Alma Kalač je pronašla dokaze o državnom švercu duvana. Dva dana poslije tragičnog događaja ona je je u Ernadovim službenim dokumentima otkrila desetine službenih zabilješki iz kojih se jasno vidi da je njenom mužu i njegovim kolegama nalagano da prekinu akcije sprečavanja šverca cigareta.

„Ako me pitate šta sam čekala do sada, ja ću vam reći da nijesam čekala i da sam odmah policiji ponudila kopije tih dokumenata. Oni nijesu pokazali interesovanje. Nijesu ih uzeli. Naravno da sam originale sačuvala na sigurnom mjestu. Za svaki slučaj sam i kopije sakrila na još nekoliko mjesta. Shvatila sam da ovo nije igra i da se radi o vrlo opasnim stvarima”, kaže Alma Kalač za Monitor.

Ona tvrdi da je njen stradali suprug na osnovu tih dokumenata tražio da tužilaštvo pokrene istrage, ali da ga je osnovni tužilac u Rožajama odbio, zbog, navodno, nedovoljno dokaza.

„Tu je, osim njegove zabilješke s početka 2010. godine, još dosta zabilješki njegovih kolega. Posljednje zabilješke datiraju nekoliko mjeseci prije Ernadove smrti. To su bili stravični pritisci. Oni su ga tim pritiscima ubili”, smatra Alma.

Ona odbacuje kao neistinu sve ono što je saopštavano iz policije ovih dana, o tome da je ona, navodno, ucjenjivala policiju da joj daju posao i novac da vrati kredite.

„Sve je to bilo obećano prije Ernadove smrti. Krediti su dobrim dijelom ostali nevraćeni. Sve to sada nije bitno. Mene samo interesuje šta se dešavalo te noći kada je moj suprug stradao. Samo želim istinu”, kaže Alma kroz plač.

Četrdesetdvogodišnji načelnik rožajske policije Ernad Kalač odnio je sa sobom tajnu šta se dešavalo u noći između 23. i 24. marta prošle godine, ili neposredno prije toga. Zvanična policijska verzija je bila da navodno nije izdržao teret porodične tragedije koji je nosio nekoliko godina, od kada mu je na rukama umrla petogodišnja kćerka.

,,Ničim to nije nagovještavao. Imamo još dvoje krasne djece. Ne bi nama to učinio”, kategorična je njegova supruga.

On je nedavno u medijima iznijela sumnju da je njen suprug ubijen, i zatražila da se otvori istraga. Ovih dana bila je neugodno iznenađena kada je Više državno tužilaštvo iz Bijelog Polja pozvalo da saopšti da li ima dokaze za takve tvrdnje u medijima.

,,Umjesto da se otvori istraga o Ernadovoj smrti, oni su, izgleda, otvorili istragu protiv mene. Zašto pričam? Tražim istinu i nudim dokaze” – kaže Alma.

Njen advokat Nušo Kalač potvrdio je da je dobio kopije pisama koje je Ernad Kalač uputio Igoru Lukšiću i Veselinu Veljoviću, ali tvrdi da nije dobio propratna akta koja je on pominjao u pismima tim funkcionerima.

,,Plašim se da ih nikada nećemo dobiti, jer Ernad nije naveo šta im je dostavio. Smatram da ti akti kriju istinu koju znaju tužilaštvo i policija”, izjavio je advokat.

On je izrazio očekivanje da će specijalni tužilac, koji je imao uvid u pisma, saopštiti da li su ona bila predmet njegove ocjene i kakva je odluka donijeta. Prema njegovom mišljenju, ukoliko specijalni tužilac posjeduje i propratna akta koja su poslata Lukšiću i Veljoviću, to bi značilo da je bio upoznat sa podacima o nelegalnim poslovima koje je Ernad u pismima pominjao, koristeći izraze ,,da neće da bude korumpirana karika u lancu”.

,,Na osnovu podataka kojima tužilac raspolaže smatram da već imaju dovoljno dokaza da se Ernadova smrt dogodila zbog pritisaka pretpostavljenih na njega, kako bi zažmurio na sumnjive poslove”, izjavio je advokat Alme Kalač.

On je iznio i podatak da je prema vještačenju koje je obavljeno u Švajcarskoj, potvrđeno da su podatke iz Ernadovog kompjutera brisali profesionalci.

,,Pošto to nije interesovalo nadležne organe, mi smo poslali Ernadov kompjuter na vještačenje u jedan ugledan institut u Švajcarskoj, kako bismo utvrdili da li je i šta je brisano nakon njegove smrti. Dobili smo obavještenje da je na laptopu zamijenjena tzv. centralna jedinica i da se ne može vratiti obrisano. To znači da su profesionalci izbrisali dokaze”, kazao je advokat.

Iz policije u Beranama nezvanično je rečeno da na Ernada Kalača nijesu vršeni pritisci, kao i da iz njegovog kompjutera nijesu brisani bilo kakvi podaci.

Penzionisani šef rožajske policije Šemso Dedeić izjavio je za Monitor još prije dvije godine da šverc duvana preko Crne Gore nikada nije prestao. On je bio je iznenađen što, kako je kazao, niko nije provjerio njegove navode.

Istražujući prekogranični šverc, Monitor je kasnije otkrio da na granici Crne Gore i Kosova postoji najmanje sedam ilegalnih puteva kojima mogu preći terenska vozila, a na nekima i šleperi. Dobro obaviješteni policijski izvor ponudio je precizne koordinate svih ilegalnih puteva, koji su često zamaskirani. Jedan od tih puteva izlazi na kosovsko selo Radavac, zatim su tu i oni preko Giljevog Polja, Bogaja, sela Hadžovići gdje Naser Keljmendi ima vikendicu, kao i preko Bjeluha i nekoliko puteva na planini Čakor.

Prema Monitorovom izvoru iz policije, najznačajnije fabrike švercovanih cigareta na Balkanu nalaze se u Nišu, Skoplju, Mojkovcu, Rovinju i Sarajevu.

„Ilegalne cigarete iz Niša idu jednim krakom za Mađarsku i Evropsku uniju, a drugim za BiH i Crnu Goru. Iz Skoplja putevi duvana vode prema Grčkoj, Srbiji, BiH i EU. Iz Mojkovca cigarete najčešće idu prema Kosovu i jugu Italije. Cigarete iz Rovinja stižu do Makedonije, BiH, Srbije. Rovinjska fabrika ima i jedan pogon u Dubaiju odakle ilegalne cigarete stižu do Velike Britanije, kao i pogon u Maroku, za Španiju, Italiju i Francusku. Cigarete iz Sarajeva jednim pravcem dolaze u Crnu Goru i preko Crne Gore za Kosovo, a drugim krakom idu za Mađarsku i dalje prema zemljama EU”, kaže ovaj izvor.

On tvrdi da se švercerski kanali duvana kroz Crnu Goru često poklapaju sa narko kanalima, kao i da cigarete krijumčare slične kriminalne grupacije koje rade sa drogom.

Da je Rožaje pretvoreno u magacinski prostor za skladištenje robe prije daljeg transporta prema Kosovu, svjedočili su otpušteni policajci Enver Dacić, Mithat Nurković, Hamdo Murić, Rešad Kalač i Nedžad Kuč, koji su svi, osim Envera, kasnije pod pritiskom EU vraćeni na posao. Oni su pričali da šverc duvana kroz Crnu Goru nikada nije prekidan, pa čak ni poslije izbijanja afere sa mojkovačkom fabrikom.

Otpušteni rožajski policajci su tvrdili da transport cigareta preko Rožaja ide tri puta nedjeljno, u količinama od petsto do hiljadu paketa u jednoj turi, kao i da nema pravila kojim danima se to radi, odnosno u zavisnosti od toga kada im je najbezbjedniji prolaz. Oni su bili u posjedu i video materijala, koji su zajedno sa fotografijama i ostalim dokazima dostavili skupštinskom Odboru za bezbjednost. Na video snimcima, kako su pričali, može se vidjeti kako se vrši pretovar robe, odnosno kako je albanski šverceri preuzimaju i odlaze preko planinskih vrleti.

Da su zaplijene sa crnogorske strane granice prema Kosovu minorne u odnosu na količine cigareta koje prolaze, govori i slučaj o kojem je Monitor pisao, kada je međunarodna policija u magacinu Dukađini kod Peći, pronašla i oduzela u dva navrata preko trista tona cigareta koje su do tog skladišta stigle iz Crne Gore. Tada su privedeni Ekrem Luka i Naser Keljmendi, koji su se dovodili u vezu sa tim poslom, ali su usljed nedostatka dokaza pušteni.

Monitorov izvor iz policije kaže da je Keljmendi odavno u poslu sa cigaretama i da je zajedno sa Stankom Subotićem bio zastupnik za Britiš tobako. O kakvom razmjeru šverca se radi, priča ovaj izvor, najbolje govori dokumentarni film koji je snimila britanska obavještajan služba MI 6, u kojem se govori o najvećim ilegalnim fabrikama duvana u Bugarskoj, Rumuniji, Ukrajini, Moldaviji, Rusiji. U tim fabrikama kontejner cigareta šverceri nabavljaju po cijeni od svega dvjesta hiljada eura, dok na tržištu Velike Britanije dostiže cijenu od dva miliona. U Rumuniji je, na primjer, samo prošle godine prometovano lažnih cigareta u vrijednosti od preko osam milijardi eura. U Kaljingradu, u Rusiji, u jednoj ilegalnoj fabrici proizvodi se u minuti čak četiristo paklica cigareta, ili sto dvadeset kontejnera mjesečno. Šverceri tamo kontejner kupuju za svega 70 hiljada eura, a prodaju za 4,4 miliona na zapadnoevropskom tržištu.

„U Crnoj Gori postoji šest firmi koje su zvanično registrovane za promet cigareta. Problem je što se te firme bave švercom i ilegalnih cigareta”, tvrdi izvor iz policije.

Službene zabilješke koje je otkrila supruga stradalog šefa rožajske policije, Alma Kalač, svjedoče o tome da je šverc cigareta i drugih roba preko Crne Gore bio državni projekat iz kojeg su se punili i budžet – i privatni džepovi. O tome govori i službena zabilješka koju je napravio Ernad Kalač u januaru 2010. godine, koju je Alma Kalač dostavila Monitoru.

Tufik SOFTIĆ

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo