Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stanovi umjesto hotela

Objavljeno prije

na

Broj višespratnica raznovrsne namjene, velelepnih tržnih centara, stambeno-poslovnih kompleksa i apartmanskih naselja u Budvi raste iz godine u godinu. Ekonomska kriza kao da je zaobišla turističku metropolu koja je postala poprište ogromnog građevinskog biznisa na kome bi joj mogli pozavidjeti daleko veći gradski centri. Mala zebnja vodećih investitora tokom izborne kampanje izazvana najavom predstavnika opozicionih partija da će, ukoliko osvoje vlast, staviti van snage većinu urbanističkih planova kojima je Budva planski uređena kao grad kula i solitera, prošla je. DPS i SDP, čiji su odbornici usvojili planove po kojima Budva, Bećići, Pržno, Sveti Stefan i Petrovac, treba da se grade po ugledu na Dubai, Vankuver i Long Bič, osvojili su tijesnu većinu u lokalnoj upravi, ali dovoljnu da se gradnja u naredne četiri godine razmahne. Većina planiranih solitera ucrtana je na parcelama čiji su vlasnici partijski funkcioneri vladajuće koalicije i njima bliski tajkuni i biznismeni.

Kule i soliteri smješteni su na svakom slobodnom kvadratu priobalnog pojasa budvanske rivijere. Urbanistička katastrofa koja je zadesila Budvu nema kraja ni granica.

Nakon izbora otvorena su brojna gradilišta na kojima grade uglavnom poznati likovi iz političkog i javnog života Crne Gore. Graditeljsko ludilo u turističkom centru traje godinama, ali ono što se priprema u narednom periodu prevazilazi sve do sada viđeno. Ruše se porodične kuće, poslovni objekti, ulice i trgovi.

Iako postojeći stambeni i poslovni objekti zvrje sablasno prazni, grade se novi i novi na decenijama čuvanom prostoru, rezervisanom za gradnju hotela. Nasilno se mijenjaju planovi i namjena prostora rezervisanog za turizam i gradnji hotela, u čemu učestvuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Povlađuje se investitorima na način suprotan zakonu i daje saglasnost na izmjenu planiranih namjena objekata. Hoteli ustupaju mjesto nebrojenim stambenim kvartovima na atraktivnim pozicijama.

Posljednji takav slučaj događa se u centru Budve na lokaciji na kojoj se nalazi samousluga Roda marketa, na kojoj budvanska građevinska kompanija Monterra Construction namjerava da sagradi kulu od 11 spratova stambeno-poslovnog karaktera.

Prostornim planom Opštine ta je lokacija šrafirana kao zona visokog turizma i hotela, u produžetku hotela Avala i Mogren i kontakt zone Starog grada. Ista odrednica prenijeta je i u Generalni urbanistički plan Budva-Bečići. Detaljnim planom Budva-centar date smjernice su ispoštovane. Na parceli tadašnjeg Panto marketa, vlasnika biznismena Panta Vučurovića, ucrtan je hotel sa 11 spratova.

Vučurović je zapao u dugove pa je parcelu opterećenu kreditom od tri miliona eura prodao Monterri, koja nakon debija na Zavali, preuzima vodeću ulogu u gradnji objekata u Budvi i okolini. Registrovana kao ćerka firma beogradske Monterre čiji je vlasnik Dragan Kopčalić, bivši visoki funkcioner Demokratske stranke i predsjednik Gradskog odbora DS za Beograd.

Kopčalić je pod nejasnim okolnostima preuzeo poznatu jugoslovensku građevinsku firmu Trudbenik i pripojio je svojoj Monterri. Budvanska Monterra se navodno odvojila od svoje centrale, što joj ne smeta da se kiti poslovnim nasljeđem Trudbenika osnovanog 1946.

Vlasnička struktura budvanske Monterre nije poznata. U javnosti je predstavlja ruski državljanin Igor Peljuchno, ovlašćeni zastupnik firme, dok je osnivač, prema CRPS-u, misteriozna Roxburgh business Inc.Ltd., ili grupa ruskih i budvanskih preduzimača i graditelja. Monterra osniva firmu MCG Montenegro u Budvi preko koje od Opštine kupuje dodatnih 539 kvadrata i zaokružuje urbanističku parcelu na 1.355 m2.

Osnivač ove firme je MCG Holding Ltd, sa nepoznate adrese, dok je ovlašćeni zastupnik i ovdje Igor Peljuchno.

Uticajnim biznismenima koji stoje iza firme Monterra stanovi su isplativiji od bilo kakvog hotela. Na njihov zahtjev, Izmjenama i dopunama DUP-a Budva-centar izvršena je prenamjena turističkog objekta u poslovni. Promjena je izvršena nezakonito, jer nije usaglašena sa smjernicama generalnog urbanističkog plana i prostornog plana opštine Budva.

Saglasnost na izmjene detaljnog plana bez prethodnih izmjena planova višeg reda, dao je ministar Predrag Sekulić, koji tokom mandata glavnog urbaniste Crne Gore igra ulogu mecene građevinskog lobija.

Nepoštovanje planova ovim se ne završava. Opština Monterri izdaje urbanističko-tehničke uslove za gradnju stambeno-poslovnog objekta, koji nemaju uporište u planu i time po drugi put mijenja osnovnu namjenu ove višespratnice, nesretno udjenute u naselju Gospoština, nadomak Starog grada.

Projektom nezgrapne staklene kule, ukupne površine 6.100 m2, predviđeno je da prva tri sprata imaju poslovnu namjenu za trgovine, banke, agencije i sličan asortiman, dok će sljedećih osam spratova zauzeti stanovi i apartmani za prodaju.

Budvanski građevinski lobi izmislio je nove kovanice za kamuflažu stambenih jedinica. To više nisu stanovi, nego apartmani u stambenim zgradama sa pomodnim nazivima – condo ili apart hoteli. Nova odrednica je – poslovni apartman, koju aktuelna zakonska regulativa ne poznaje. Stan za obavljanje poslovnih aktivnosti!?

Jedan broj mještana koji stanuju u susjedstvu nove trgovačko-stambene zgrade obratio se opštinskom Sekretarijatu za prostorno planiranje sa upozorenjem da će protiv načelnice Danijele Marotić i predsjednika Opštine Lazara Rađenovića podnijeti krivične prijave ukoliko bude izdata građevinska dozvola za takav objekat.

„Napominjemo da na pomenutoj urbanističkoj parceli nije dozvoljena gradnja objekta sa bilo kakvim stambenim sadržajima, već isključivo poslovnog karaktera prema planu DUP Budva-centar….Kako je ovaj plan običan spisak želja povlašćenih pojedinaca, kao takav je u koliziji sa planovima višeg reda… Namjera je jasna, da se investitoru omogući da mimo plana, pod firmom poslovnih apartmana, kako je u idejnom projektu naznačeno, koje pravnici u Crnoj Gori ne poznaju, grade stanove za tržište”, upozoravaju nezadovoljni građani.

Mještani traže da se, iako veoma loš, poštuje važeći detaljni urbanistički plan. Reakcija grupe građana na najavu gradnje solitera u centru grada došla je prilično kasno, kada je dragocjeni prostor turističke Budve urbanistička mafija oličena u predstavnicima republičke i lokalne vlasti, planera i investitora, pretvorila u običnu tržišnu robu. Dok je trajala izrada planova građani su pokazivali zanimanje samo za svoju kuću i okućnicu, na štetu zajedničkih interesa, koji su ugroženi do granice izdržljivosti. Reaguju burno tek kad soliter i bukvalno stigne pred njihova vrata.

Udruženim snagama

Za veoma kratko vrijeme kompanija Monterra postala je vodeća građevinska firma u turističkoj metropoli. Pored solitera u blizini drevne Budve, Monterra planira gradnju niza stambenih objekata. Jedan od većih je kompleks od 40.000 kvadrata u Bečićima. U planu je završetak radova u naselju Zavala, koje je preuzeto od propalog ruskog milijardera Sergeja Polonskog. Na lokaciji Crvena glavica kod Svetog Stefana planira se izgradnja apart hotela sa 10.000 m2. Najavljeno je i partnerstvo u gradnji luksuznog hotela u Kotoru sa američkom firmom Kotor Bay Hotel. Beogradski Prometal iz sastava Verano grupe iz Beograda partner je Monterre u izgradnji stambenih konglomerata duž budvanske rivijere.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo