Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Disanje za vratom

Objavljeno prije

na

,,Medeni mjesec” u odnosima između zvanične Podgorice i Brisela simbolički je označen odlaskom doskorašnjeg šefa Delegacije EU Leopolda Maurera, a suštinski otpočinjanjem tzv. pristupnih pregovora. To se potvrdilo početkom oktobra kroz veoma kritičan izvještaj o napretku naše zemlje, te posebno izjavama Maurerovog nasljednika Mitje Drobniča. Ovaj Slovenac, koji pripada desnom političkom spektru u svojoj zemlji, jasno je poručio crnogorskim čelnicima: ,,Nas ne interesuje toliko što ste sve napravili, nego što još nijeste”. On nakon par mjeseci provedenih u Crnoj Gori vjeruje da zna formulu kako se riješiti organizovanog kriminala. ,,Zna se ko su kriminalci i to se lako sankcioniše”, navodi Drobnič. U tom slučaju, nova vlada će imati pune ruke posla. Uostalom, EU je, prema njegovim riječima, i do sada očekivala više hapšenja u Crnoj Gori. Stoga će protivkorupcijska politika u narednom periodu postati najvažnija društvena tema u ovoj zemlji.

Ispunjenje zahtjevnih zadataka koje EU traži nije samo crnogorski specifikum. Iako bi 1. jula naredne godine trebalo da postane punopravna članica Unije, Brisel dnevno pred Hrvatsku postavlja nove zadatke. Mnogo više to zahtijeva Njemačka, zemlja koja je snažno insistirala kod svojih saveznika na prijemu Hrvatske. U Zagrebu su frapirani posljednjim izjavama najviših njemačkih zvaničnika, uključujući predsjednika Bundestaga Norberta Lamerta, koji javno ističe da naš zapadni susjed još nije spreman da uđe u EU. ,,Ne smije biti popusta za nadu”, kaže Rupreht Polenc, predsjednik parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku i član Hrišćansko-demokratske unije, stranke kancelarke Angele Merkel.

Takav stav pojašnjava njegov kolega iz redova opozicionih socijaldemokrata Mihael Rot: ,,Na Hrvatskoj moramo utvrditi politički primjer za ostale zemlje”. On kaže da Hrvatska najprije mora ukloniti manjkavosti koje je utvrdila Evropska komisija, na primjer sudske postupke koji predugo traju, stanje u upravi koje nije sređeno, te da se borba protiv korupcije mora dosljedno sprovoditi. ,,U suprotnom, Bundestag ne bi trebao ratifikovati Sporazum o pristupanju Hrvatske”, dodaje Rot.

Kako će se njemački poslanici o tom prijedlogu izjasniti na proljeće, već je sada jasno da će se vlada premijera Zorana Milanovića morati namučiti da u narednih osam mjeseci ispuni sve kriterijume koje traže pedantni Njemci. Niko više u EU ne želi da se ponove negativna iskustva Rumunije i Bugarske. Na njihovom slučaju se pokazalo da nakon pristupanja Uniji političke snage u nekoj zemlji nemaju motivacije da nastave sa reformama. Zato su te dvije države u svakom pogledu – od visine plata preko borbe protiv korupcije pa sve do pravosuđa, na začelju EU.

Uprkos svemu, politika proširenja se ni u Berlinu ni u Briselu ne dovodi u pitanje. EU samo više ne želi primati nove ,,pacijente”. Visoki funkcioner u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova Nikolaus Graf Lambsdorf je uvjeren da za zemlje Zapadnog Balkana evropska perspektiva nema alternativu. ,,Jedina alternativa koja mi pada na pamet bila bi nazadovanje te regije zbog nedovoljnog napretka. To nije i ne može biti u našem interesu”, dodaje on. Na sumnje u svrsishodnost evropskih integracija koje se u posljednje vrijeme često javljaju u Njemačkoj, profesor Hans-Jirgen Akst sa Univerziteta u Duizburgu, odgovorio je kontrapitanjem: ,,Što bi bilo da nemamo Evropu? To pitanje sebi jednostavno moramo postaviti i onda će sve drugo biti znatno relativizovano”.

Ako bez EU ne mogu Njemci, još manje mogu građani Crne Gore. Samo evropski pritisak ćera crnogorske zvaničnike na reforme, iako su one u najdubljem interesu ogromne većine građana u ovoj zemlji. Pa, ko se ne sjeća da su do samo prije neku godinu naši čelnici govorili da ovđe ne postoje korupcija i organizovani kriminal?! A tek pranje novca! Ko je razmišljao o poboljšanju administrativnih kapaciteta, kontroli javnih nabavki ili o slobodnom pristupu informacijama. Na sreću, to postaje civilizacijski standard koji ne može mimoići Crnu Goru.

Crna Gora pogurana i interesima Brisela i Berlina da politiku proširenja na najjeftiniji način ,,održe u životu”, od kraja 2008. godine relativno brzo napreduje prema EU.

Samo na istinski evropskoj platformi u Crnoj Gori je moguće osigurati stabilnost, mobilisati i pokrenuti društvo i prevladati vještački održavane podjele. Sve drugo predstavlja neodgovorno i bagatelno trošenje vremena i resursa. Ako vlada ne bude mogla da se suoči sa neumitnim evropskim dnevnim redom, neće moći da pregura ni polovinu mandata.

Pregovori sa EU su, kako navodi hrvatski analitičar Davor Gjenero, eufemizam. ,,Pregovora u pravom smislu nema. Radi se samo o tome da se pravni, politički, ekonomski i socijalni sistem Crne Gore mora prilagoditi pravilima koji važe u Uniji”, kaže on. Ako se zna da Crna Gora nema nijednu privrednu granu s kojom bi dovela u pitanje odnose na zajedničkom evropskom tržištu, kao što je kod Hrvatske bio slučaj sa brodogradnjom, onda naša zemlja relativno brzo može postati članica EU. Naročito u situaciji kada EU i ojačana i konsolidovana opozicija stalno ,,dišu za vratom” uzdrmanoj vladajućoj koaliciji. Osvajanje principa smjenjivosti vlasti, biće nepisani uslov za ostvarivanje crnogorskog evropskog sna.

Mustafa CANKA

Ekonomist: „Počinje borba za moć”

Londonski nedjeljnik Ekonomist je primijetio kako u Crnoj Gori ni jedna vlada nikada nije promijenjena putem glasačkih kutija od 1990. Ipak su najnoviji parlamentarni izbori promijenili političkui reljef. DPS je i dalje najveća partija i predvodiće sljedeću vladu. No, dvije nove političke snage su ušle u parlament, kao drugoplasirana i četvrtoplasirana grupacija.

„Sada će početi borba za moć. Đukanović, koji je i dalje predsjednik partije prepustio je funkciju premijera Igoru Lukšiću 2010, nagovijestivši u kampanji da bi se opet mogao kandidovati.”

Ekonomist procjenjuje da je Miodrag Lekić, lider nove koalicije Demokratski front i bivši ministar inostranih poslova koji se razišao sa Milom Đukanovićem, ozbiljan opozicioni kandidat za Predsjednika. „Mnogi vjeruju da je samo Milo Đukanović sposoban da ga pobijedi na predsjedničkim izborima zakazanim na proljeće,” dodaje list. Po Ekonomistu „većina građana Crne Gore vjeruje da, ko god bio na funkciji premijera, biće pod nadzorom Đukanovića.”

„Ekonomist citira Mitju Drobniča, predsjedavajućeg kancelarije EU u Podgorici, koji je rekao da početak pregovora o članstvu u EU dovoljno govori. No, on dodaje da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije „mora da dosegne što je moguće više u političkoj i ekonomskoj eliti”.

Stevo Muk, politički analitičar, kaže da je Crna Gora bila uspješna u usvajanju pretpristupnih zakona za ulazak u EU ali da je njihovo sprovođenje „veoma slabo”. Kad je riječ o borbi protiv korupcije, primjećuje Muk, Crnoj Gori nedostaju ključni preduslovi: redovne smjene vlade na izborima, prenio je Ekonomist.

M. B.

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo