Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Disanje za vratom

Objavljeno prije

na

,,Medeni mjesec” u odnosima između zvanične Podgorice i Brisela simbolički je označen odlaskom doskorašnjeg šefa Delegacije EU Leopolda Maurera, a suštinski otpočinjanjem tzv. pristupnih pregovora. To se potvrdilo početkom oktobra kroz veoma kritičan izvještaj o napretku naše zemlje, te posebno izjavama Maurerovog nasljednika Mitje Drobniča. Ovaj Slovenac, koji pripada desnom političkom spektru u svojoj zemlji, jasno je poručio crnogorskim čelnicima: ,,Nas ne interesuje toliko što ste sve napravili, nego što još nijeste”. On nakon par mjeseci provedenih u Crnoj Gori vjeruje da zna formulu kako se riješiti organizovanog kriminala. ,,Zna se ko su kriminalci i to se lako sankcioniše”, navodi Drobnič. U tom slučaju, nova vlada će imati pune ruke posla. Uostalom, EU je, prema njegovim riječima, i do sada očekivala više hapšenja u Crnoj Gori. Stoga će protivkorupcijska politika u narednom periodu postati najvažnija društvena tema u ovoj zemlji.

Ispunjenje zahtjevnih zadataka koje EU traži nije samo crnogorski specifikum. Iako bi 1. jula naredne godine trebalo da postane punopravna članica Unije, Brisel dnevno pred Hrvatsku postavlja nove zadatke. Mnogo više to zahtijeva Njemačka, zemlja koja je snažno insistirala kod svojih saveznika na prijemu Hrvatske. U Zagrebu su frapirani posljednjim izjavama najviših njemačkih zvaničnika, uključujući predsjednika Bundestaga Norberta Lamerta, koji javno ističe da naš zapadni susjed još nije spreman da uđe u EU. ,,Ne smije biti popusta za nadu”, kaže Rupreht Polenc, predsjednik parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku i član Hrišćansko-demokratske unije, stranke kancelarke Angele Merkel.

Takav stav pojašnjava njegov kolega iz redova opozicionih socijaldemokrata Mihael Rot: ,,Na Hrvatskoj moramo utvrditi politički primjer za ostale zemlje”. On kaže da Hrvatska najprije mora ukloniti manjkavosti koje je utvrdila Evropska komisija, na primjer sudske postupke koji predugo traju, stanje u upravi koje nije sređeno, te da se borba protiv korupcije mora dosljedno sprovoditi. ,,U suprotnom, Bundestag ne bi trebao ratifikovati Sporazum o pristupanju Hrvatske”, dodaje Rot.

Kako će se njemački poslanici o tom prijedlogu izjasniti na proljeće, već je sada jasno da će se vlada premijera Zorana Milanovića morati namučiti da u narednih osam mjeseci ispuni sve kriterijume koje traže pedantni Njemci. Niko više u EU ne želi da se ponove negativna iskustva Rumunije i Bugarske. Na njihovom slučaju se pokazalo da nakon pristupanja Uniji političke snage u nekoj zemlji nemaju motivacije da nastave sa reformama. Zato su te dvije države u svakom pogledu – od visine plata preko borbe protiv korupcije pa sve do pravosuđa, na začelju EU.

Uprkos svemu, politika proširenja se ni u Berlinu ni u Briselu ne dovodi u pitanje. EU samo više ne želi primati nove ,,pacijente”. Visoki funkcioner u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova Nikolaus Graf Lambsdorf je uvjeren da za zemlje Zapadnog Balkana evropska perspektiva nema alternativu. ,,Jedina alternativa koja mi pada na pamet bila bi nazadovanje te regije zbog nedovoljnog napretka. To nije i ne može biti u našem interesu”, dodaje on. Na sumnje u svrsishodnost evropskih integracija koje se u posljednje vrijeme često javljaju u Njemačkoj, profesor Hans-Jirgen Akst sa Univerziteta u Duizburgu, odgovorio je kontrapitanjem: ,,Što bi bilo da nemamo Evropu? To pitanje sebi jednostavno moramo postaviti i onda će sve drugo biti znatno relativizovano”.

Ako bez EU ne mogu Njemci, još manje mogu građani Crne Gore. Samo evropski pritisak ćera crnogorske zvaničnike na reforme, iako su one u najdubljem interesu ogromne većine građana u ovoj zemlji. Pa, ko se ne sjeća da su do samo prije neku godinu naši čelnici govorili da ovđe ne postoje korupcija i organizovani kriminal?! A tek pranje novca! Ko je razmišljao o poboljšanju administrativnih kapaciteta, kontroli javnih nabavki ili o slobodnom pristupu informacijama. Na sreću, to postaje civilizacijski standard koji ne može mimoići Crnu Goru.

Crna Gora pogurana i interesima Brisela i Berlina da politiku proširenja na najjeftiniji način ,,održe u životu”, od kraja 2008. godine relativno brzo napreduje prema EU.

Samo na istinski evropskoj platformi u Crnoj Gori je moguće osigurati stabilnost, mobilisati i pokrenuti društvo i prevladati vještački održavane podjele. Sve drugo predstavlja neodgovorno i bagatelno trošenje vremena i resursa. Ako vlada ne bude mogla da se suoči sa neumitnim evropskim dnevnim redom, neće moći da pregura ni polovinu mandata.

Pregovori sa EU su, kako navodi hrvatski analitičar Davor Gjenero, eufemizam. ,,Pregovora u pravom smislu nema. Radi se samo o tome da se pravni, politički, ekonomski i socijalni sistem Crne Gore mora prilagoditi pravilima koji važe u Uniji”, kaže on. Ako se zna da Crna Gora nema nijednu privrednu granu s kojom bi dovela u pitanje odnose na zajedničkom evropskom tržištu, kao što je kod Hrvatske bio slučaj sa brodogradnjom, onda naša zemlja relativno brzo može postati članica EU. Naročito u situaciji kada EU i ojačana i konsolidovana opozicija stalno ,,dišu za vratom” uzdrmanoj vladajućoj koaliciji. Osvajanje principa smjenjivosti vlasti, biće nepisani uslov za ostvarivanje crnogorskog evropskog sna.

Mustafa CANKA

Ekonomist: „Počinje borba za moć”

Londonski nedjeljnik Ekonomist je primijetio kako u Crnoj Gori ni jedna vlada nikada nije promijenjena putem glasačkih kutija od 1990. Ipak su najnoviji parlamentarni izbori promijenili političkui reljef. DPS je i dalje najveća partija i predvodiće sljedeću vladu. No, dvije nove političke snage su ušle u parlament, kao drugoplasirana i četvrtoplasirana grupacija.

„Sada će početi borba za moć. Đukanović, koji je i dalje predsjednik partije prepustio je funkciju premijera Igoru Lukšiću 2010, nagovijestivši u kampanji da bi se opet mogao kandidovati.”

Ekonomist procjenjuje da je Miodrag Lekić, lider nove koalicije Demokratski front i bivši ministar inostranih poslova koji se razišao sa Milom Đukanovićem, ozbiljan opozicioni kandidat za Predsjednika. „Mnogi vjeruju da je samo Milo Đukanović sposoban da ga pobijedi na predsjedničkim izborima zakazanim na proljeće,” dodaje list. Po Ekonomistu „većina građana Crne Gore vjeruje da, ko god bio na funkciji premijera, biće pod nadzorom Đukanovića.”

„Ekonomist citira Mitju Drobniča, predsjedavajućeg kancelarije EU u Podgorici, koji je rekao da početak pregovora o članstvu u EU dovoljno govori. No, on dodaje da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije „mora da dosegne što je moguće više u političkoj i ekonomskoj eliti”.

Stevo Muk, politički analitičar, kaže da je Crna Gora bila uspješna u usvajanju pretpristupnih zakona za ulazak u EU ali da je njihovo sprovođenje „veoma slabo”. Kad je riječ o borbi protiv korupcije, primjećuje Muk, Crnoj Gori nedostaju ključni preduslovi: redovne smjene vlade na izborima, prenio je Ekonomist.

M. B.

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo