Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Disanje za vratom

Objavljeno prije

na

,,Medeni mjesec” u odnosima između zvanične Podgorice i Brisela simbolički je označen odlaskom doskorašnjeg šefa Delegacije EU Leopolda Maurera, a suštinski otpočinjanjem tzv. pristupnih pregovora. To se potvrdilo početkom oktobra kroz veoma kritičan izvještaj o napretku naše zemlje, te posebno izjavama Maurerovog nasljednika Mitje Drobniča. Ovaj Slovenac, koji pripada desnom političkom spektru u svojoj zemlji, jasno je poručio crnogorskim čelnicima: ,,Nas ne interesuje toliko što ste sve napravili, nego što još nijeste”. On nakon par mjeseci provedenih u Crnoj Gori vjeruje da zna formulu kako se riješiti organizovanog kriminala. ,,Zna se ko su kriminalci i to se lako sankcioniše”, navodi Drobnič. U tom slučaju, nova vlada će imati pune ruke posla. Uostalom, EU je, prema njegovim riječima, i do sada očekivala više hapšenja u Crnoj Gori. Stoga će protivkorupcijska politika u narednom periodu postati najvažnija društvena tema u ovoj zemlji.

Ispunjenje zahtjevnih zadataka koje EU traži nije samo crnogorski specifikum. Iako bi 1. jula naredne godine trebalo da postane punopravna članica Unije, Brisel dnevno pred Hrvatsku postavlja nove zadatke. Mnogo više to zahtijeva Njemačka, zemlja koja je snažno insistirala kod svojih saveznika na prijemu Hrvatske. U Zagrebu su frapirani posljednjim izjavama najviših njemačkih zvaničnika, uključujući predsjednika Bundestaga Norberta Lamerta, koji javno ističe da naš zapadni susjed još nije spreman da uđe u EU. ,,Ne smije biti popusta za nadu”, kaže Rupreht Polenc, predsjednik parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku i član Hrišćansko-demokratske unije, stranke kancelarke Angele Merkel.

Takav stav pojašnjava njegov kolega iz redova opozicionih socijaldemokrata Mihael Rot: ,,Na Hrvatskoj moramo utvrditi politički primjer za ostale zemlje”. On kaže da Hrvatska najprije mora ukloniti manjkavosti koje je utvrdila Evropska komisija, na primjer sudske postupke koji predugo traju, stanje u upravi koje nije sređeno, te da se borba protiv korupcije mora dosljedno sprovoditi. ,,U suprotnom, Bundestag ne bi trebao ratifikovati Sporazum o pristupanju Hrvatske”, dodaje Rot.

Kako će se njemački poslanici o tom prijedlogu izjasniti na proljeće, već je sada jasno da će se vlada premijera Zorana Milanovića morati namučiti da u narednih osam mjeseci ispuni sve kriterijume koje traže pedantni Njemci. Niko više u EU ne želi da se ponove negativna iskustva Rumunije i Bugarske. Na njihovom slučaju se pokazalo da nakon pristupanja Uniji političke snage u nekoj zemlji nemaju motivacije da nastave sa reformama. Zato su te dvije države u svakom pogledu – od visine plata preko borbe protiv korupcije pa sve do pravosuđa, na začelju EU.

Uprkos svemu, politika proširenja se ni u Berlinu ni u Briselu ne dovodi u pitanje. EU samo više ne želi primati nove ,,pacijente”. Visoki funkcioner u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova Nikolaus Graf Lambsdorf je uvjeren da za zemlje Zapadnog Balkana evropska perspektiva nema alternativu. ,,Jedina alternativa koja mi pada na pamet bila bi nazadovanje te regije zbog nedovoljnog napretka. To nije i ne može biti u našem interesu”, dodaje on. Na sumnje u svrsishodnost evropskih integracija koje se u posljednje vrijeme često javljaju u Njemačkoj, profesor Hans-Jirgen Akst sa Univerziteta u Duizburgu, odgovorio je kontrapitanjem: ,,Što bi bilo da nemamo Evropu? To pitanje sebi jednostavno moramo postaviti i onda će sve drugo biti znatno relativizovano”.

Ako bez EU ne mogu Njemci, još manje mogu građani Crne Gore. Samo evropski pritisak ćera crnogorske zvaničnike na reforme, iako su one u najdubljem interesu ogromne većine građana u ovoj zemlji. Pa, ko se ne sjeća da su do samo prije neku godinu naši čelnici govorili da ovđe ne postoje korupcija i organizovani kriminal?! A tek pranje novca! Ko je razmišljao o poboljšanju administrativnih kapaciteta, kontroli javnih nabavki ili o slobodnom pristupu informacijama. Na sreću, to postaje civilizacijski standard koji ne može mimoići Crnu Goru.

Crna Gora pogurana i interesima Brisela i Berlina da politiku proširenja na najjeftiniji način ,,održe u životu”, od kraja 2008. godine relativno brzo napreduje prema EU.

Samo na istinski evropskoj platformi u Crnoj Gori je moguće osigurati stabilnost, mobilisati i pokrenuti društvo i prevladati vještački održavane podjele. Sve drugo predstavlja neodgovorno i bagatelno trošenje vremena i resursa. Ako vlada ne bude mogla da se suoči sa neumitnim evropskim dnevnim redom, neće moći da pregura ni polovinu mandata.

Pregovori sa EU su, kako navodi hrvatski analitičar Davor Gjenero, eufemizam. ,,Pregovora u pravom smislu nema. Radi se samo o tome da se pravni, politički, ekonomski i socijalni sistem Crne Gore mora prilagoditi pravilima koji važe u Uniji”, kaže on. Ako se zna da Crna Gora nema nijednu privrednu granu s kojom bi dovela u pitanje odnose na zajedničkom evropskom tržištu, kao što je kod Hrvatske bio slučaj sa brodogradnjom, onda naša zemlja relativno brzo može postati članica EU. Naročito u situaciji kada EU i ojačana i konsolidovana opozicija stalno ,,dišu za vratom” uzdrmanoj vladajućoj koaliciji. Osvajanje principa smjenjivosti vlasti, biće nepisani uslov za ostvarivanje crnogorskog evropskog sna.

Mustafa CANKA

Ekonomist: „Počinje borba za moć”

Londonski nedjeljnik Ekonomist je primijetio kako u Crnoj Gori ni jedna vlada nikada nije promijenjena putem glasačkih kutija od 1990. Ipak su najnoviji parlamentarni izbori promijenili političkui reljef. DPS je i dalje najveća partija i predvodiće sljedeću vladu. No, dvije nove političke snage su ušle u parlament, kao drugoplasirana i četvrtoplasirana grupacija.

„Sada će početi borba za moć. Đukanović, koji je i dalje predsjednik partije prepustio je funkciju premijera Igoru Lukšiću 2010, nagovijestivši u kampanji da bi se opet mogao kandidovati.”

Ekonomist procjenjuje da je Miodrag Lekić, lider nove koalicije Demokratski front i bivši ministar inostranih poslova koji se razišao sa Milom Đukanovićem, ozbiljan opozicioni kandidat za Predsjednika. „Mnogi vjeruju da je samo Milo Đukanović sposoban da ga pobijedi na predsjedničkim izborima zakazanim na proljeće,” dodaje list. Po Ekonomistu „većina građana Crne Gore vjeruje da, ko god bio na funkciji premijera, biće pod nadzorom Đukanovića.”

„Ekonomist citira Mitju Drobniča, predsjedavajućeg kancelarije EU u Podgorici, koji je rekao da početak pregovora o članstvu u EU dovoljno govori. No, on dodaje da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije „mora da dosegne što je moguće više u političkoj i ekonomskoj eliti”.

Stevo Muk, politički analitičar, kaže da je Crna Gora bila uspješna u usvajanju pretpristupnih zakona za ulazak u EU ali da je njihovo sprovođenje „veoma slabo”. Kad je riječ o borbi protiv korupcije, primjećuje Muk, Crnoj Gori nedostaju ključni preduslovi: redovne smjene vlade na izborima, prenio je Ekonomist.

M. B.

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo