Povežite se sa nama

INTERVJU

ALEKSANDAR MUGOŠA, PREDSJEDNIK LJEKARSKE KOMORE CRNE GORE: Upravni sud potvrdio da su odluke Ministarstva zdravlja nezakonite

Objavljeno prije

na

MONITOR: Protekle nedjelje je u Podgorici održan skup predsjednika ljekarskih komora iz regiona. Govorilo se o socio-ekonomskom statusu ljekara i odlivu ljekara iz javnog zdravstva. Koji su zaključci ovog skupa?
MUGOŠA: Po prvi put od rata devedesetih predsjednici svih ljekarskih komora sa prostora bivše SFRJ (izuzev Hrvatske) okupili su se na dvodnevnom radnom sastanku u Podgorici. Raspravljali smo i razmjenjivali iskustva kada su u pitanju profesionalni status ljekara, uslovi rada i mogućnost sprovođenja dobre medicinske prakse, pitanje ljekarske autonomije i odgovornosti, nasilje nad ljekarima, njihov socio-ekonomski status i odliv iz javnog zdravstva. Većina problema su zajednički, zaključci su obimni i svode se na zabrinutost zbog trenutnog stanja u javnom zdravstvu, pretjerani upliv politike kada je u pitanju zapošljavanje i odabir rukovodećih kadrova, opšti osjećaj straha i nesigurnosti među ljekarima i posledični odliv ljekara, prvenstveno ka zapadnoevropskim zemljama i privatnom sektoru.

MONITOR: Da li ste dobili saglasnost iz Ministarstva zdravlja na Statut Ljekarske komore i Pravilnik o dobijanju i obnovi licenci? Da li taj proces predugo traje i može li se govoriti o novoj opstrukciji Komore od strane Ministarstva?
MUGOŠA: Nažalost još uvijek nijesmo dobili saglasnost od strane Ministarstva zdravlja na Statut i Pravilnik, dva najvažnija pravna akta, bez čije pravne valjanosti je rad Ljekarske komore Crne Gore faktički blokiran. Nakon mnogo rada posljednja dva mjeseca i mnogo pokušaja da započnemo iskrenu saradnju sa Ministarstvom zdravlja, još nema odgovora. Ne želim da vjerujem da je u pitanju nova opstrukcija, jer na taj način ministar po drugi put ugrožava zdravstveni sistem. Naime, velika većina crnogorskih ljekara obavlja neposrednu zdravstvenu djelatnost protivzakonito, svi ljekari koji dolaze iz Srbije i drugih zemalja su van bilo kakve kontrole zvanja i znanja koje posjeduju da bi došli u situaciju da se bave zdravljem i životima naših građana.

MONITOR: Prije godinu dana podnijeli ste tužbu Upravnom sudu protiv rješenja Ministarstva zdravlja, kojim je utvrđeno da ste Vi kao predsjednik Komore i Vaš zamjenik izabrani mimo važećeg Statuta. Da li je Upravni sud donio rješenje?
MUGOŠA: Upravni sud je presudio 6. marta 2018. godine. Tužba, koju smo predsjednik Skupštine Komore i ja podnijeli u martu prošle godine je u potpunosti usvojena. Šta to znači, nadam se da je jasno. Dakle, ministar je potpuno nezakonito blokirao rad Ljekarske komore, protivzakonito je preuzeo ingerencije Komore i što je najgore, u međuvremenu nije uradio ništa što je bio u obavezi da uradi. Sud je donio presudu u kojoj konstatuje da je ministar povrijedio autonomiju esnafske organizacije, miješao se bez zakonskog osnova u izbor njenih organa i praktično potrošio godinu dana vremena koje je Zakon predvidio da se rad ljekara dovede u zonu zakonitosti. Predsjedniku Skupštine Komore i meni je presuda moralna potvrda da smo radili dobro i da nismo lagali i uznemiravali javnost, kako nam je često imputirano. Što je najvažnije, Sud je postavio granicu preko koje, ko god u budućnosti bude ministar zdravlja, neće smjeti preći kad je autonomija Komore i njena organizacija u pitanju. Komora je institucija od javnog interesa i kao takva mora biti pošteđena aktuelne politike i to je u svemu ovome najznačajnija poruka.

MONITOR: Imate li informacije dokle se stiglo sa istragom Specijalnog državnog tužilaštva koje, pomalo neuobičajeno, provjerava eventualne zloupotrebe u pogledu načina izbora delegata u Skupštini Ljekarske komore?
MUGOŠA: Izuzev usmenih potvrda da su ljekari ispitivani od strane SDT-a, a nije ih bio mali broj, izabrani i kao takvi glasali u skladu sa Zakonom i Statutom nemam pismeno izjašnjenje u vezi sa ovom ,,čudnom” istragom. Ostaje žaljenje zbog neprijatnosti koju su ljekari doživjeli samim pozivom da daju iskaz pred specijalnim tužiocem s obzirom na to da su u Komori dostupna sva dokumenta vezano za njihov izbor. Imam potrebu da se zahvalim tužiocu na izuzetno korektnom i profesionalnom ponašanju.

MONITOR: Protekle nedjelje Apelacioni sud Crne Gore je preinačio presudu Višeg suda u Bijelom Polju i optužene ljekare bjelopoljske Opšte bolnice, u slučaju infekcije pet beba iz 2014, osudio na po godinu dana zatvora. Kako komentarišete ovaj slučaj?
MUGOŠA: Još uvijek ne posjedujem medicinsku i sudsku dokumentaciju kad je slučaj bjelopoljske bolnice u pitanju. Očekujem je ovih dana u Komori. Kao ljekar i kao otac izražavam duboko žaljenje zbog smrti jedne od oboljelih beba. S druge strane pritisak javnosti na Sud je bio pretjeran i iz tog razloga smatram da moje kolege nisu imale pravo na pravično suđenje, što je u demokratskim zemljama nedopustivo. Čudi me i njihovo ćutanje sve ovo vrijeme, jer javnost nije bila u prilici da čuje i drugu stranu priče. Razgovarao sam dugo sa dvoje od četvoro osuđenih kolega i malo je reći da me je i njihova priča potresla. Ukoliko kazna ostane nepromijenjena i budu osuđeni za „teško djelo protiv zdravlja ljudi” organi Komore će, po sili Zakona, biti prinuđeni da im oduzmu licencu za rad i na taj način trajno zabrane bavljenje zdravstvenom djelatnošću. Za mene kao ljekara i to je strašno, da ne govorim o vremenu koje će provesti u zatvoru. Komora će svakako, bez obzira na stav Suda, formirati komisiju koja će ispitati sve protokole i preporuke za postupanje ljekara u sličnim situacijama i u odnosu na rad kolega bjelopoljske bolnice, svakog pojedinačno, iznijeti ispred javnosti svoj stav.

MONITOR: Izjavili ste da ćete nakon formiranja komisije za etička pitanja ispitati postupak hirurga dr Nikole Fatića, ali i razmotriti peticiju koju su potpisali hirurzi Hirurške klinike Kliničkog centra. Kakav je Vaš stav povodom ovog slučaja?
MUGOŠA: Kada formiramo Komisiju za Etička pitanja Komore vjerovatno će prvi slučaj biti situacija sa dr Fatićem, njegovim istupima u sredstvima javnog informisanja i na društvenim mrežama. Etički kodeks obavezuje svakog ljekara na postupanje u skladu sa njim. Doktor Fatić ima mogućnosti sam da ga pročita i vjerovatno će mu u tom trenutku biti jasno da li ga je kršio ili ne. Peticija hirurga će takođe biti predmet razmatranja Komisije za etička pitanja. Šta će odlučiti Komisija i u jednom i u drugom slučaju ne znam, ali Sud Komore će dati konačnu riječ. Predsjednik Komore, bio to ja ili neko drugi, postupiće u skladu sa odlukom Suda. To je predviđena procedura i u ovoj i u svakoj narednoj sličnoj situaciji.

MONITOR: Kada očekujete da će Komora početi da funkcioniše u punom kapacitetu? Koja su pitanja kojima ćete se prvo pozabaviti?
MUGOŠA: Komora će početi da funkcioniše onog trenutka kada njen Statut bude prihvaćen od strane ministra i kao takav objavljen u Službenom listu. Kada će to biti, za sada ne znam. Svakako da priželjkujemo da to bude što je prije moguće, ali, nažalost, ne zavisi od nas.

Naslijedili smo instituciju koja nije funkcionisala, odnosno nije služila svojoj svrsi, više od dvadeset godina. Na neki način bi bilo mnogo lakše graditi je od početka. Svakako da nam je prioritet da započnemo sa procesom izdavanja licenci, jer je to javni interes. U najkraćem roku moramo formirati stalne komisije Komore, čiji je rad takođe od javnog značaja. Moramo donijeti desetine pravilnika i drugih pravnih akata i tek u tom trenutku možemo reći da smo postavili temelj. Koliko ćemo doprinijeti da zdravstveni sistem naše zemlje bude bolji, vidjećemo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA ZAGREB: Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada bismo znali kako graditi vlastitu sigurnosnu, razvojnu, obrazovnu politiku unutar EU, kako mi možemo pomoći EU da ojača europske vrijednosti, bili bismo korisni svima

 

MONITOR: Kao istoričar koji se posebno bavi 20. vijekom, koje biste momentume izdvojili kao one na koje bi građanke i građani Hrvatske trebalo danas da se oslanjaju kada razmišljaju o boljoj budućnosti?

JAKOVINA: Ja bih birao istinu ili barem najviše što dobra historiografija može učiniti. Svaki istraživač treba biti pošten i navesti koje su njegove vrijednosti kada piše, a ne praviti se da klerikalizam ili nacionalizam nisu ideologije ili da su prihvatljive, kako bi se u Hrvatskoj reklo, „državotvorne“. Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva. Hrvatska je jedan od školskih primjera kako se to ne bi trebalo raditi, kada govorite o prošlosti, onda birate samo negativno, namjerno se forsiraju samo loša, jalova zbivanja iz prošlosti. Ne znači to da se treba zaboravljati ili prešutjeti ono što je bilo loše. Takvi su događaji obično zanimljiviji za istraživanje, ali ako namjerno stvarate samo negativan niz, onda nemate volju niti želju da se stvari ikada pomaknu. Primjerice, ja bih volio da se barem jednako onoliko puta koliko su spomenuta ratna epizoda Crnogoraca kod Dubrovnika, navede i da je arhitekt iz Trogira Slade gradio brojne reprezentativne zgrade na Cetinju, da je Baltazar Bogišić stvarao zakonodavstvo Kneževine, da je biskup Strossmayer bio u dobrim odnosima s knjazom Nikolom, da je Veljko Bulajić crnogorski, koliko i hrvatski, da je isto s Dimitrijem Popovićem, da je u Zagrebu desetljećima profesor bio Dragan Lalović… Pa to su valjda primjeri koje treba naglasiti, ako cilj nije novi rat.

Ako će instrukcije za politiku i suživot dolaziti iz Ostroga ili ćete inzistirati da je Miro Barešić, koji je bio razlogom zašto je Švedska donijela svoj prvi antiteroristički zakon, točka slavlja, onda želite sukob.

MONITOR: Prema najnovijem popisu iz 2021, Hrvatska je manja za 400.000 stanovnika. To je premijer Andrej Plenković protumačio kao rezultat negativnog prirodnog priraštaja. Postoji li korelacija između politike restriktivnog nacionalizma zatvorenih društava, relativnog siromaštva i gubljenja stanovništva?

JAKOVINA: Premijer Plenković rezultate popisa komentirao je poput birokrata, bez političke i povijesne odgovornosti, bez traga državništva. Čudi to, jer su pripreme na „loše“ vijesti s popisom krenule davno. Pojavio se najprije niz paničnih tekstova novinara navezanih na Katoličku crkvu, kako tobože unuci namjerno popisuju svoje djedove i bake kao ateiste, pa tako smanjuju broj katolika. Kako su Crkvi bliski novinari to saznali, ostalo je nejasno, jer sve do danas tih podataka nema. Iz onoga što se do sada pojavilo, pad broja stanovnika za 9.25 posto u 10 godina. Kolega iz Zadra Sven Marcelić pokazao je da je tamo gdje je najveći pad broja stanovnika, najviše glasača najdesnijih opcija. Najmanji je pad uz obalu i oko Zagreba. Postavlja to jedno drugo pitanje: izborne jedinice trebale bi se korigirati, jer već i do sada su Slavonci birali s manje glasova saborske zastupnike. To bi moglo djelovati i na političku scenu, no kako je ipak riječ o hrvatskim sudovima i HDZ-u, ne očekujem korekciju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MARKO VIDOJKOVIĆ, PISAC: Ljudi nisu svjesni kakav je život nas koji smo u prvom rovu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Knjiga će nadživjeti i svoje junake, i nas, i ova vremena. Ostaće zauvijek kao spomenik dobu u kom smo bili gori čak nego i u vrijeme Slobodana Miloševića

 

MONITOR: Direktan ste očevidac događaja i jedna od najaktivnijih javnih ličnosti u Srbiji… Kakva je bila 2021. u Srbiji što se tiče politike i kulture?

VIDOJKOVIĆ: Da počnemo od kulture, pošto je nepostojeća. Zadnja rupa na bilo čijoj svirali, a kamoli ove vlasti. Sam kraj godine je obeležio kulturni skandal u kome je Jelena Trivan poništila konkurs Kulturnog centra Srbije koji je odobrio sredstva za filmove Gorana Markovića, Želimira Žilnika i Srđana Dragojevića. Konačno se desio pravi staljinistički cenzorski potez. Autori koji ne štede ovu vlast bivaju uskraćivani za novčana sredstva za filmove samo zato što su to ti autori. Dragojević sa istim filmom godinama pokušava da dobije novac i ne ide mu. Markovićev film Doktor D je priča o čoveku optuženom za ratne zločine koji uzima novi identitet i bavi se nadrilekarstvom. Poznata priča. Poznavajući Gorana ne bi me čudilo da je konkurisao sa ciljem da ne dobije pare. Da dokaže sa kakvim staljinistima imamo posla. Žilnik bi možda i vratio pare kada bi ih dobio.

Mislim da režim baš zabole za film o Radovanu Karadžiću. Nisu oni ideološki ostrašćeni. Oni su poslovno i partijski angažovani. Da je neko drugi došao sa idejom da snimi film o doktoru D možda bi dobio pare, ali Goran Marković je pokazao zavidan autoritet kakav nisam video u ovoj zemlji. Ima stvarno puno poznatih ljudi koji laju protiv režima, ali jedini on može policajcu u civilu koji ga legitimiše da kaže – ‘Ne dam ličnu kartu, vodite me u zatvor’ i da se policija povuče. Eto, umjetnost je živa, ali kroz javno izražavanje umjetnika, pre svega. Goran Marković je pokazao da mu ne treba nikakva zaštita. Nikakvi „mi“ mu ne trebamo da pričamo: „Ne damo Gorana“. Čovek je umetnik. A to se ne vidi samo po filmovima već i po tom autoritetu koji poseduje da mu oni ništa ne mogu.

MONITOR: Nedavno ste za naš list komentarisali posljednja dešavanja i ekološke proteste. Izvojevane su neke zanimljive pobjede. Da li su to taktike vladajućih struktura pred izbore ili su se ipak za neka pitanja preračunali?

VIDOJKOVIĆ: Ekološki ustanak sam na početku potcenio. Najviše se bavim organizovanim kriminalom u vrhu države, telima kojima upravlja lično Vučić i njemu najbliži ljudi, pa mi je ekološki ustanak delovao smešno. Međutim, onaj ko je cenio situaciju u Srbiji, ispravno je ocenio da veliki broj naroda ne želi da izlazi na ulice zbog mafije koja seče ruke i noge, valja gudru, ubija, radi najgore stvari… nego da je ekologija koja je naš hronični problem odlična tema za novu političku opciju. To smo na kraju i dobili. Oni sada prema istraživanjima imaju preko 10 odsto. To je fantastičan uspeh srpske opozicije. U Beogradu sigurno, a za Srbiju videćemo. Ono što je još bitno je to da mi ne znamo koliko SPS ima. Prema tome situacija na biralištima će da bude daleko zanimljivija nego što smo mislili. Glavni razlog za to je, po meni, politički događaj godine – američke sankcije.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo