Povežite se sa nama

INTERVJU

ALEKSANDAR MUGOŠA, PREDSJEDNIK LJEKARSKE KOMORE CRNE GORE: Upravni sud potvrdio da su odluke Ministarstva zdravlja nezakonite

Objavljeno prije

na

MONITOR: Protekle nedjelje je u Podgorici održan skup predsjednika ljekarskih komora iz regiona. Govorilo se o socio-ekonomskom statusu ljekara i odlivu ljekara iz javnog zdravstva. Koji su zaključci ovog skupa?
MUGOŠA: Po prvi put od rata devedesetih predsjednici svih ljekarskih komora sa prostora bivše SFRJ (izuzev Hrvatske) okupili su se na dvodnevnom radnom sastanku u Podgorici. Raspravljali smo i razmjenjivali iskustva kada su u pitanju profesionalni status ljekara, uslovi rada i mogućnost sprovođenja dobre medicinske prakse, pitanje ljekarske autonomije i odgovornosti, nasilje nad ljekarima, njihov socio-ekonomski status i odliv iz javnog zdravstva. Većina problema su zajednički, zaključci su obimni i svode se na zabrinutost zbog trenutnog stanja u javnom zdravstvu, pretjerani upliv politike kada je u pitanju zapošljavanje i odabir rukovodećih kadrova, opšti osjećaj straha i nesigurnosti među ljekarima i posledični odliv ljekara, prvenstveno ka zapadnoevropskim zemljama i privatnom sektoru.

MONITOR: Da li ste dobili saglasnost iz Ministarstva zdravlja na Statut Ljekarske komore i Pravilnik o dobijanju i obnovi licenci? Da li taj proces predugo traje i može li se govoriti o novoj opstrukciji Komore od strane Ministarstva?
MUGOŠA: Nažalost još uvijek nijesmo dobili saglasnost od strane Ministarstva zdravlja na Statut i Pravilnik, dva najvažnija pravna akta, bez čije pravne valjanosti je rad Ljekarske komore Crne Gore faktički blokiran. Nakon mnogo rada posljednja dva mjeseca i mnogo pokušaja da započnemo iskrenu saradnju sa Ministarstvom zdravlja, još nema odgovora. Ne želim da vjerujem da je u pitanju nova opstrukcija, jer na taj način ministar po drugi put ugrožava zdravstveni sistem. Naime, velika većina crnogorskih ljekara obavlja neposrednu zdravstvenu djelatnost protivzakonito, svi ljekari koji dolaze iz Srbije i drugih zemalja su van bilo kakve kontrole zvanja i znanja koje posjeduju da bi došli u situaciju da se bave zdravljem i životima naših građana.

MONITOR: Prije godinu dana podnijeli ste tužbu Upravnom sudu protiv rješenja Ministarstva zdravlja, kojim je utvrđeno da ste Vi kao predsjednik Komore i Vaš zamjenik izabrani mimo važećeg Statuta. Da li je Upravni sud donio rješenje?
MUGOŠA: Upravni sud je presudio 6. marta 2018. godine. Tužba, koju smo predsjednik Skupštine Komore i ja podnijeli u martu prošle godine je u potpunosti usvojena. Šta to znači, nadam se da je jasno. Dakle, ministar je potpuno nezakonito blokirao rad Ljekarske komore, protivzakonito je preuzeo ingerencije Komore i što je najgore, u međuvremenu nije uradio ništa što je bio u obavezi da uradi. Sud je donio presudu u kojoj konstatuje da je ministar povrijedio autonomiju esnafske organizacije, miješao se bez zakonskog osnova u izbor njenih organa i praktično potrošio godinu dana vremena koje je Zakon predvidio da se rad ljekara dovede u zonu zakonitosti. Predsjedniku Skupštine Komore i meni je presuda moralna potvrda da smo radili dobro i da nismo lagali i uznemiravali javnost, kako nam je često imputirano. Što je najvažnije, Sud je postavio granicu preko koje, ko god u budućnosti bude ministar zdravlja, neće smjeti preći kad je autonomija Komore i njena organizacija u pitanju. Komora je institucija od javnog interesa i kao takva mora biti pošteđena aktuelne politike i to je u svemu ovome najznačajnija poruka.

MONITOR: Imate li informacije dokle se stiglo sa istragom Specijalnog državnog tužilaštva koje, pomalo neuobičajeno, provjerava eventualne zloupotrebe u pogledu načina izbora delegata u Skupštini Ljekarske komore?
MUGOŠA: Izuzev usmenih potvrda da su ljekari ispitivani od strane SDT-a, a nije ih bio mali broj, izabrani i kao takvi glasali u skladu sa Zakonom i Statutom nemam pismeno izjašnjenje u vezi sa ovom ,,čudnom” istragom. Ostaje žaljenje zbog neprijatnosti koju su ljekari doživjeli samim pozivom da daju iskaz pred specijalnim tužiocem s obzirom na to da su u Komori dostupna sva dokumenta vezano za njihov izbor. Imam potrebu da se zahvalim tužiocu na izuzetno korektnom i profesionalnom ponašanju.

MONITOR: Protekle nedjelje Apelacioni sud Crne Gore je preinačio presudu Višeg suda u Bijelom Polju i optužene ljekare bjelopoljske Opšte bolnice, u slučaju infekcije pet beba iz 2014, osudio na po godinu dana zatvora. Kako komentarišete ovaj slučaj?
MUGOŠA: Još uvijek ne posjedujem medicinsku i sudsku dokumentaciju kad je slučaj bjelopoljske bolnice u pitanju. Očekujem je ovih dana u Komori. Kao ljekar i kao otac izražavam duboko žaljenje zbog smrti jedne od oboljelih beba. S druge strane pritisak javnosti na Sud je bio pretjeran i iz tog razloga smatram da moje kolege nisu imale pravo na pravično suđenje, što je u demokratskim zemljama nedopustivo. Čudi me i njihovo ćutanje sve ovo vrijeme, jer javnost nije bila u prilici da čuje i drugu stranu priče. Razgovarao sam dugo sa dvoje od četvoro osuđenih kolega i malo je reći da me je i njihova priča potresla. Ukoliko kazna ostane nepromijenjena i budu osuđeni za „teško djelo protiv zdravlja ljudi” organi Komore će, po sili Zakona, biti prinuđeni da im oduzmu licencu za rad i na taj način trajno zabrane bavljenje zdravstvenom djelatnošću. Za mene kao ljekara i to je strašno, da ne govorim o vremenu koje će provesti u zatvoru. Komora će svakako, bez obzira na stav Suda, formirati komisiju koja će ispitati sve protokole i preporuke za postupanje ljekara u sličnim situacijama i u odnosu na rad kolega bjelopoljske bolnice, svakog pojedinačno, iznijeti ispred javnosti svoj stav.

MONITOR: Izjavili ste da ćete nakon formiranja komisije za etička pitanja ispitati postupak hirurga dr Nikole Fatića, ali i razmotriti peticiju koju su potpisali hirurzi Hirurške klinike Kliničkog centra. Kakav je Vaš stav povodom ovog slučaja?
MUGOŠA: Kada formiramo Komisiju za Etička pitanja Komore vjerovatno će prvi slučaj biti situacija sa dr Fatićem, njegovim istupima u sredstvima javnog informisanja i na društvenim mrežama. Etički kodeks obavezuje svakog ljekara na postupanje u skladu sa njim. Doktor Fatić ima mogućnosti sam da ga pročita i vjerovatno će mu u tom trenutku biti jasno da li ga je kršio ili ne. Peticija hirurga će takođe biti predmet razmatranja Komisije za etička pitanja. Šta će odlučiti Komisija i u jednom i u drugom slučaju ne znam, ali Sud Komore će dati konačnu riječ. Predsjednik Komore, bio to ja ili neko drugi, postupiće u skladu sa odlukom Suda. To je predviđena procedura i u ovoj i u svakoj narednoj sličnoj situaciji.

MONITOR: Kada očekujete da će Komora početi da funkcioniše u punom kapacitetu? Koja su pitanja kojima ćete se prvo pozabaviti?
MUGOŠA: Komora će početi da funkcioniše onog trenutka kada njen Statut bude prihvaćen od strane ministra i kao takav objavljen u Službenom listu. Kada će to biti, za sada ne znam. Svakako da priželjkujemo da to bude što je prije moguće, ali, nažalost, ne zavisi od nas.

Naslijedili smo instituciju koja nije funkcionisala, odnosno nije služila svojoj svrsi, više od dvadeset godina. Na neki način bi bilo mnogo lakše graditi je od početka. Svakako da nam je prioritet da započnemo sa procesom izdavanja licenci, jer je to javni interes. U najkraćem roku moramo formirati stalne komisije Komore, čiji je rad takođe od javnog značaja. Moramo donijeti desetine pravilnika i drugih pravnih akata i tek u tom trenutku možemo reći da smo postavili temelj. Koliko ćemo doprinijeti da zdravstveni sistem naše zemlje bude bolji, vidjećemo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen

 

MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.

Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi  veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.

Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori  poprima zabrinjavajući   zamah. U takvom društvenom  i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.

MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?

GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je  Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?

GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MAJA BJELOŠ, POLITIKOLOŠKINJA, VIŠA ISTRAŽIVAČICA BEOGRADSKOG CENTRA ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU: Tenzije na Balkanu će rasti sve dok lideri budu imali koristi od njih

Objavljeno prije

na

Objavio:

U diskusijama je malo i dokaza i bezbjednosnih procjena o vjerovatnoći totalnog rata, međutim, postoji snažno uvjerenje da rat u Ukrajini može imati efekat prelivanja, što bi moglo dovesti do raspada Bosne i Hercegovine ili otvorenog sukoba na Kosovu

 

MONITOR: Predsjednica Europrajda Kristina Garina, je izjavila za Politiko da se ta organizacija, tokom prethodnih 30 godina, nije suočila sa toliko intenzivnim teorijama zavjere i protivljenjima, kao u slučaju beogradskog Europrajda. Kako Vi objašnjavate političko-pravno-bezbjednosni rašomon koji je pratio tu ovogodišnju manifestaciju“?

BJELOŠ: Državni organi Srbije imaju kapaciteta da očuvaju javni red i mir i garantuju sigurnost učesnicima Evroprajda. Međutim, ne radi se o tome da li su policajci i pripadnici drugih bezbednosnih službi sposobni i opremljeni da izvršavaju propise. Problem je što građani Srbije žive u dramatičnom raskoraku između građanskih prava i sloboda garantovanih Ustavom i zakonima i svakodnevice u kojoj najviši državni zvaničnici aktivno krše Ustav i zakone, stvarajući nesigurnost i neizvesnost. Mimo svojih nadležnosti, predsednik Srbije je najavio da će Europrajd biti „odložen ili otkazan“, potom je ministar unutrašnjih poslova zabranio javno okupljanje, da bi 17. septembra mandatarka za novu vladu sopštila javnosti da šetnja ipak može da se održi, ali nije podržala skup svojim prisustvom.

Nezavisno od Europrajda ili Parade ponosa, pripadnici LGBT populacije se nikada neće osećati bezbedno u Srbiji sve dok im se uskraćuju i osporavaju osnovna ljudska prava i slobode (npr. pravo na javno okupljanje, izražavanje mišljenja, na brak, nasleđivanje imovine i dr.), zatim dok postoji mržnja u društvu i iracionalni strah od LGBT populacije, kao i dok deo državnih i nedržavnih centara moći ugrožava njihovu ličnu bezbednost. Da su Vlada Srbije i nadležni organi u prethodne dve decenije dosledno sankcionisali govor mržnje prema LGBT, pozive na nasilje, fizičke napade uz javnu osudu, ne bi bilo potrebno da danas hiljade policajaca obezbeđuje mirnu povorku.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANDRIJA MARDEŠIĆ I DAVID KAPAC, REDITELJI FILMA STRIC: Ispunjujuće emocionalno putovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije nam namjera bila raditi politički film. Makar danas kad se radi bilo koja vrsta umjetnosti, često je neizbježno da umjetnost, da bi bila dobra, mora imati stav, biti aktualna i na neki način rezonirati sa stvarnosti

 

Velika Zlatna mimoza – gran pri 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala pripao je hrvatskom filmu Stric Davida Kapca i Andrije Mardešića, koji je dobio i posebno priznanje – plaketu Zoran Živković. Filmu je pripala i nagrada za najbolju mušku ulogu Predraga Mikija Manojlovića. To je bio povod za razgovor sa autorima Strica.

MONITOR: Koliko obojici znači nagrada iz Crne Gore, jer je konkurencija definitivno bila jaka?

MARDEŠIĆ: Većinu tih filmova smo gledali i za nijedan ne mogu reći ništa manje nego da je dobar ili odličan.  A posebno veseli činjenica da su to sve dragi ljudi ili prijatelji. I sad smo se svi našli u istoj konkurenciji!

Možemo reći da je Festival u Herceg Novom preuzeo onu ulogu koju je Pula imala prije 40-ak godina, prikazuje najbolje od regionalnih kinematografija, i  stvarno je čudo i velika čast da smo u toj konkurenciji baš mi uspjeli dobiti Zlatnu mimozu.

KAPAC: Ja sam se prije početka festivala šalio da nas u Herceg Novom čekaju Igre gladi, filmofilskom terminologijom, tako da smo se nadali samo izvući živu glavu. Ogromno priznanje i čast nam je da smo dio te odabrane skupine filmova, autora koje iznimno cijenimo i volimo, posebno jer su nam većina njih bliski kolege i prijatelji. Nagrada nam je došla samo kao šlag na tortu.

MONITOR: Andrija, Vi ste se obratili publici prije projekcije filma riječima – obično se kaže uživajte u filmu, a ja vam kažem – srećno. Da li Vas obojicu iznenađuje reakcija publike?

KAPAC: Redatelj je zapravo uvijek prva publika filma, a mi smo prvenstveno radili film kakav bi i sami htjeli gledati. Stric je spoj naših iskustva i stavova zapakiranih u dramski okvir svojevrsnog hightened genre-a, ali u suštini nešto naše iskreno i osobno. Naravno da smo razmišljali kako će publika doživjeti film, ali nismo se vodili aktualnim trendovima ni regionalne niti svjetske kinematografije. Mislimo da bi takvo kalkuliranje ispalo jeftino i neiskreno.

MARDEŠIĆ: To sa sretno je počelo kao šala na premijeri u Karlovim Varima, ali je zapravo postala neka vrsta našeg iskaza poštovanja prema našoj publici. Jer na početku svakog putovanja se zaželi sreća da se sigurno stigne na odredište. Kao što je David rekao, teško je ući u bilo kakav oblik kreativnog procesa sa nekakvim kalkulantskim primislima. Podilaženje trendovima ili publici se uvijek osjeti.

I da smo se upustili u takav proračunat proces, trebali smo tada, 2015. kad je prva scena Strica stavljena na papir, imati kristalnu kuglu da nam prikaže kakvi će biti trendovi u festivalskom i svjetskom filmu sedam godina kasnije. Drago nam je ako smo uspjeli u tome da film gledateljima ostaje dugo u glavi, da pričaju o njemu, razmišljaju i debatiraju.  Jer važno je da se u filmovima aktivno sudjeluje, a ne da su gledatelji pasivni promatrači kojima autori sve serviraju na pladnju. U tome je i veći izazov gledanja i doživljaja filma.

Naravno da se filmovi rade za publiku, ali filmovi ne moraju nužno biti i zabava, već nekakvo ispunjujuće  emocionalno putovanje koje kao i stvarni život, ne mora uvijek biti opuštajuće, zabavno i ugodno iskustvo.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo