Povežite se sa nama

INTERVJU

BODO VEBER, VIŠI SARADNIK SAVJETA ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE U BERLINU:  Deblokada proširenja ili krah pregovora za zemlje Balkana

Objavljeno prije

2 godine

na

foto: slobodna bosna

Ako proces proširenja ne bude deblokiran iduće godine, poslije francuskih predsjedničkih izbora, politika proširenja, perspektiva članstva za zemalje Zapadnog Balkana će zauvijek biti mrtva

 

MONITOR: Rezultati nemačkih izbora za Bundestag i nisu iznenađenje, ipak je neobično veliki pad CDU koja je sa partnerskom CSU zabilježila najlošiji rezultat u svojoj istoriji. Da li se radi o zasićenju „Merkel efektom“ ili o „konkretnijim“ razlozima?

VEBER: CDU-CSU zaista su zabilježeli najgori rezultat u postratnom dobu. Razlozi su višeslojni. Prvi je sudbina „Merkel efekta“ ili šta se u Njemačkoj zove „Kanzlerbonus“. Dvanaest od njenih 16 godina vladavine imali smo veliku koaliciju sa SPD-om, socijaldemokratski ministri su redovno mogli prezentovati bolje rezultate nego kolege iz većeg koalicijskog partnera, ali se SPD ipak našla u stalnom padu, jer je dominirala kancelarka, njen ugled kod birača kao krizni manadžer u  zemlji i na evropskoj i međunarodnoj bini, garant stabilnost i prosperiteta  u nemirnim vremenima. Na nedeljnim izborima taj bonus kancelarke je otpao, kako za CDU tako i kao teret za SPD. Što više, na neki način on je prešao na SPD, jer se njihov kandidat- Olaf Šolc, uspeo u kampanji predstavljati kao istinski nasljednik Merkelove, kao novi garant za stabilnost i kontinuitet. Drugi razlog je unutrašnja podijeljenost konzervativaca, između liberalnijeg krila u tradicije Merkelove – te više konzervativnog, koji bi volio da ide natrag i malo udesno, da vrati dio konzervativnog programa što je Merkel, svojim reaktivnim, manadžerskim političkom stilom i pristupom puno toga tradicionalno konzervativnog razgradila. A onda i podijeljenost zbog konflikta oko kandidature za kancelara između Armina Lašeta i predsjednika CSU-a i premijera Bavarske, Markusa Zedera.

MONITOR: Zašto su glasači koji su, u ranim predizbornim anketama podržavali Zelene Analene Berbok, na biralištima izabrali drugačije? Koliko su u tome bile važne posljednje debate potencijalnih kandidata za kancelara?

VEBER: Manje su bile važne debate. Zeleni u anketama su doživjeli istorijski uspon tokom proljeća, kad su djelimično bili na prvom mjestu ispred CDU-a, a SPD na trećem mjestu, sa onoliko malo procenata kao zadnjih godina. Onda su njihova kandidatkinja i njen tim napravili niz tehničkih grešaka, što je djelimično pokazalo da je stranka, koja po prvi put istura kandidata/kandidatkinju za kancelara, sa profesionalne strane nije još na nivou zadatka. Imali su istorijsku šansu da uđu u ofis kancelara. Uz to, izborna kampanja se kasnije preokrenula u pravcu kontinuiteta sa vremenom Merkelove, tj. stabilnosti i sigurnosti – a manje ka istorijskim izazovima i promjenama što predstoji Njemačkoj u rukovanju klimatskim promjenama, i što je bila druga dominatna izborna tema. A i na kartu kontiniteta najuspješnije je igrala Socijaldemokratska stranka, dok su dodatni glasovi, zbog kojih su Zeleni dobili najbolji rezultat u svojoj istoriji, bili glasovi za te promjene.

MONITOR: Očekuje se dugo pregovaranje oko formiranja parlamentarne većine. Mandatara će imenovati predsjednik Nemačke, Franc Valter Štajnmajer. Očekujete li da odlazeća kancelarka Angela Merkel, iskoristi svoj nacionalni prestiž u ovom procesu?

VEBER: Ne. Ona je već prije dvije godine predala funkciju predsjednice stranke. Nije imala plan da se miješa u izbornu kampanju, da bi tek na samom kraju nastupila sa njenim nasljednikom Lašetom, što je bio znak zabrinutosti za izborni poraz. U ovim komplikovanim koalicijskim pregovorima što se sad razvijaju, ona ne igra nikakvu ulogu.

MONITOR: I politička opozicija i antirežimski opredijeljeni građani Srbije bili su dosta razočarani posljednjom posjetom Merkelove Beogradu. Smatraju da je ona zanemarila ozbiljne defekte demokratije u Srbiji i pokazala neobičnu naklonost prema predsjedniku Srbije Vučiću. Kako  razumijete njene izjave tom prilikom?

VEBER: Kao nastup žene koja je, kao neplanirani ishod, kolateralnu štetu nedosljedne politike prema Srbiji, (su)stvorila autoritarno-autokratski režim Aleksandra Vučića, a na kraju svoje vladavine nije našla snagu za politički preokret. Ozbiljnim preuzimanjem vođstva u EU  u konfliktu Kosovo-Srbija poslije nasilne eskalacije na Severu Kosova 2011, ona je doprinijela dolasku na vlasti SNS-a. Uspjela je stvoriti politički dijalog, te natjerati vladajuće snage 1990-ih da se okrenu ka istorijskom priznavanju realnosti gubitka Kosova, te gurnula SNS ka evropeizaciji njene politike. Ali njena osnovna slabost – da nije strateg, ostavljala je dijalog bez dugoročne strategije, plana, što je omogućilo padanje u krize, zloupotrebu od strane Vučića i Tačija. A izbjeglička kriza je dodatno forsirala tu promjenu odnosa između Beograda i EU, i osjećaja kod Vučića da  EU i Berlin, više trebaju Srbiju nego obrnuto. U tom strateško-političkom vakuumu, Vučić je autoritarno transformisao Srbiju, umjesto da pro-demokratski transformiše svoju stranku i bazu moći. Merkel, makar njen tim, su toga bili potpuno svjesni, ali u slabijem uticaju Merkelove zadnjih pola decenije unutar EU-a u politici prema Zapadnom Balkanu, nije više imala snagu za ozbiljan reset odnosa sa Beogradom.

MONITOR: Zbog nezamjenljivosti stranke Zelenih u budućoj vladinoj koaliciji, postavlja  se pitanje koliko će oni hteti ili moći da insistiraju na svojoj agendi u vezi sa vladavinom prava i ljudskim pravima, kada se radi o odnosu prema zemljama Zapadnog Balkana? Spekuliše se i o tome da bi Zeleni mogli dobiti mjesto ministra spoljnih poslova?

VEBER: Ko god da će ubuduće vladati u Njemačkoj – a u ovom trenutku se ne smije isključiti nijedna opcija, čak ni ponovna velika koalicija, ovaj put pod vodstvom SPD-a (mada malo vjerovatno) – taj odnos gledanja Vučiću kroz prste neće se nastaviti, pošto je kod Merkelove bio prerastao u lični odnos neuspjeha. Svakako će buduća vlada više naglasak staviti na strukturalne reforme, ne samo zbog Zelenih, nego i zbog više skepticizma prema politici proširenja kod nekih drugih stranaka (Liberala, CDU bez Merkel). Na Balkanu se zadnjih dana sa zabrinutošću pitaju hoće li biti kontinuiteta u njemačkom zalaganju za polituku proširenja prema Zapadnom Balkanu i poslije Merkelove? Po meni to je pogrešno pitanje. Njen uticaj unutar EU-a zadnje pola decenije u tome je bio dosta oslabljen – između ostalog i od strane francuskog predsjednika Makrona, koji blokira otvaranje predpristupnih pregovora sa Severnom Makedonjim i Albanijom, jer intimno odbija proširenje. Merkel nije uspjela da se izbori sa njim. Ako proces proširenja ne bude deblokiran iduće godine, poslije francuskih predsjedničkih izbora, politika proširenja, perspektiva članstva za zemalje Zapadnog Balkana će zauvijek biti mrtva. Zato nam treba resetovanje i oživljavanje vodeće njemačke uloge u politici EU prema regiji. Berlin, nova vlada i kancelar će morati ući u ozbiljan sukob sa Parizom u 2022.

MONITOR: U BIH je na mjesto visokog predstavnika došao Njemac, Kristijan Šmit, iskusan visoki birokrata. Milorad Dodik ga ne priznaje, opstruiše rad zajedničkih BiH institucija. Najavio  je i mogućnost stvaranja vojske RS. Da li je „srpski svet“ samo propaganda Beograda ili bi mogao postati i realnost, na neki način?

VEBER: Kandidovanje gospodina Šmita od strane odlazeće kancelarke je u isto vrijeme izraz svijesti o nezavršenom poslu Njemačke, Zapada, na Balkanu, te odsudstva koherentne, odlučne i strateške politike – pogotovo prema BiH, koja je postala žrtva zbog 15 godina odsudstva zajedničke, dugoročne politike EU/Zapada. Njegov dolazak na mjesto visokog predstavnika, a koji je vodio do eskalacije političkih prilika od strane Milorada Dodika, teoretski može biti šansa za politički preokret – ali to će uveliko zavisiti od angažmana buduće njemačke vlade u BiH, te širem regionu.

 

Angela Merkel  je jedinstven fenomen

MONITOR: Odlazi „Muti“, najmoćnija žena svijeta. Za jednu naučnicu iz DDR-a  njen uspjeh, i lični i uspjeh ujedinjene Nemačke, su pokazetelj da je ona pronalazila najbolja moguća rješenja?

VEBER: Ona je prije svega jedinstven fenomen. Još danas se čini nevjerovatno kako je uspjela kao mlada političarka koju je kancelar Kol uveo u vladu, a koju skoro niko nije uzimao za ozbiljno a svi potcjenjivali, da se popne na vrh CDU-a i zemlje, te uzmanevriše i preživi sve muške konkurente unutar stranke. Stvorila je sopstveni politički stil, stil vladavine, „naučni“: ona, što se dugo nije razumjelo, imala je menadžerski pristup politici, bez mnogo strategija ili političkih vizija. Kao vrsni krizni manadžer u kriznim vremenima postala je dominatna figura u evropskoj politici, i garant stabilnosti i prosperiteta za njemačke građane, ali bez da je ostavila iza sebe neke prepoznatljive političke sadržaje, političku viziju. Tako njen uspon objektivno predstavlja značajan korak za ravnopravnost spolova te za ujedinjenje, ali ona nije doživljena kao takva. Uz to, odbijala je uvijek da sebe predstavlja kao feministkinju.

Te su podjele između Istoka i Zapada rasle poslije Evropske izbegličke krize i uspona ekstremne desnice AFD-a, sa posebnim uporištem u istočnim pokrajinama.

 

Kriza Zapada stvorila je prostor za nacionalističke agende u regiji

MONITOR: Kako  razumijete uzavrele strasti regionalnih lidera koji sve češće komentarišu ono što se radi u susjedstvu?

VEBER: Slabljenje uticaja EU-a i Zapada u cijelini, kao izraz krize Zapada, koja je stvorila politički vakuum i otvor za domaće, neispunjene nacionalističke agende u regiji, destabilizirala regiju, uveliko poništila prethodni napredak u regionalnoj saradnji, te stvara -potencijalno opasne – tenzije.

 

Njemačka sa zabrinutošću gleda na ambivalentnosti i stare i nove vlasti u Crnoj Gori

MONITOR: Crna Gora je dobila pohvalu od Angele Merkel na njenom sastanku sa liderima regiona, nedavno u Tirani. Pomenuta je uspješnost Crne Gore u evrointegracijama. Koliko je to bilo više diplomatično i kurtoazno, a koliko Nemačka zaista gleda na Crnu Goru kao državu koja bi mogla biti prva sljedeća članica EU?

VEBER: To, rekao bih, je bio više izraz kurtoaznosti. Njemačka je sa zabrinutošću gledala na ambivalentnost Đukanovićevog režima koji je bio i naš (po zapadnoj orijentaciji) i nije (po demokratičnosti), a sa sličnom zabrinutošću gleda ambivalentnosti sadašnje Vlade koja opet, na svoj specifičan način, i jeste i nije naša.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MANS: Veting kao rješenje

Objavljeno prije

3 dana

na

1 Decembra, 2023

Objavio:

Reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori

 

MONITOR: Kako komentarišete objavljene prepiske izmedju direktorice ASK Jelene Perović i bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice?

MILOVAC: Mislim da je prepiska između Perović i Medenice pokazala kako je posljednjih decenija izgledao modus operandi crnogorskog pravosuđa, i sasvim sam siguran da tadašnja predsjednica cetinjskog Osnovnog suda nije bila jedina koja je na takav način tražila smjernice i nudila podršku bivšoj predsjednici Vrhovnog suda. Na stranu groteskni udvornički odnos koji je ispoljila Perović, komunikacija je pokazala koja količina moći i uticaja je bila u rukama Vesne Medenice i na koji način je ona manifestovana.

MANS je i ranije ukazivao da reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori. Sve dok svaka od tih relacija ne bude detaljno ispitana, mi kao građani imamo pravo da sumnjamo da je pravosuđe i dalje u rukama onih koji se sumnjiče za saradnju sa kriminalnim klanovima. U ovom konkretnom slučaju MANS je već pozvao Specijalno državno tužilaštvo da formira predmet i ispita ne samo komunikaciju između Perović i Medenice, već prije svega kakve posljedice je ona imala na profesionalni integritet i odluke koje je Perović donosila u cetinjskom sudu, ali i kasnije sa mjesta direktorice Agencije za sprječavanje korupcije.

MONITOR:Da li vas iznenadjuje odnos Perović prema Medenici, koji bivša predsjednica Vrhovnog suda u porukama definiše „savjesnim“?

MILOVAC: Svjedočimo potpuno iskrivljenom sistemu vrijednosti koji je uspostavio prethodni režim na svim nivoima, pa i u pravosuđu. “Savjesno postupanje” u percepciji takozvanih vojnika bivše vlasti, kakva je Vesne Medenica, pretpostavlja gaženje procedura i zarobljavanje institucija i koncetraciju neograničene moći odlučivanja u rukama jedne osobe. Takav odnos prema integritetu nosilaca pravosudne funkcije je nešto što je “njegovano” i podsticano decenijama i sasvim moguće je postalo sastavni dio jedne potpuno izokrenute profesionalne etike.

Hijerarhija koja je postavljena na način da se lojalnost kultu ličnosti koji je Medenica uspostavila prepoznaje kao “savjesno postupanje”, najviše liči onima koje možemo da vidimo kada su u pitanju strukture organizovanog kriminala. Ovo je posebno problematično ako pretpostavimo da je takav odnos vrlo vjerovatno bio potka za donošenje odluka u sudskim predmetima u skladu sa interesima koji je nisu poklapali sa javnim interesom ili zakonom.

Nisam iznenađen odnosom i iz razloga što je dosadašnja profesionalna karijera davala prostor Vesni Medenici da utiče na izbor sudija, ima kompletan uvid u njihov rad i ocjenjivanje njihovog rada, kreirajući poziciju sa koje je od prvog dana mogla da oblikuje sudije prema onome što su bile njene potrebe i potrebe grupa koje je u pravosuđu neformalno zastupala. Zbog toga je svako “klimanje glavom” Jelene Perović bilo dočekano kao “savjesno”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR BRANKA BOŠNJAK PROFESORICA UCG I POTPREDSJEDNICA PZP-A: Temeljne reforme i dobra metla za obrazovni sistem

Objavljeno prije

3 dana

na

1 Decembra, 2023

Objavio:

Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sad je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja

 

MONITOR: Nakon najnovije afere oko diplome pomoćnice direktora IJZ  vi ste javno istupili i kazali da lažnih ima i u vrhu Vlade, te da su političke partije pune kadrova sa ovakvim znanjem. Da li je onda iluzorno očekivati da će biti političke volje da se sporne diplome provjere? 

BOŠNJAK: Mi kao društvo moramo da se odlučimo da li hoćemo istinsko ozdravljenje i vraćanje pravim vrijednostima, želimo li društvo znanja, što javno propagiramo ili želimo degradaciju svih vrijednosti, koju upravo živimo.

Zato je važno da se aktuelizovao ovaj veliki problem, ali nažalost, to je samo jedan segment iz Pandorine kutije, jer mnogo je devijacija na ovom polju. Nama trebaju značajno veća ulaganja u nauku, revizija naučnih i nastavnih zvanja, nepristrasna reakreditacija studijskih programa, revizija licenci za visokoobrazovne ustanove, savremene laboratorije, dosljedna borba protiv plagijata, a preduslov svega ovoga je potpuna depolitizacija ovog sektora.

Optimista nijesam, jer živimo najbrutalniji iskaz partitokratije, a svjedok sam bila da mnogi politički lideri potpuno obesmišljavaju znanje i olako delegiraju za rukovodeće funkcije ljude bez znanja i iskustva, sa sumnjivo stečenim diplomama, jer oni prvenstveno cijene partijsku lojalnost. Koalicioni dogovori, umjesto da podrazumijevaju da stavimo na sto najbolje što imamo od kadrova i od njih napravimo najoptimalniji odabir, nažalost kažu da se niko nikome ne miješa u politička kadriranja koja su im pripala. Zato imamo ministre i predsjednike opština bez fakultetskog obrazovanja, ljude na pozicijama koji ne umiju ni napisani im tekst da pročitaju kako treba, zato su nam bordovi direktora i upravni odbori puni dojučerašnjih šofera, ljudi iz obezbjeđenja, kafe kuvarica, konduktera… Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sada je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja.

Mi smo malo društvo i nije problem ko je čiji, ako je sposoban, obrazovan i ako zna, ali problem je neznanje, koje onda iz kompleksa rađa umišljenost i bahatost, kao paravan, da bi se zamaskiralo neznanje i onda se proganja i mobinguje svako ko išta zna.

Dodatan problem je što Vladina komisija za politička namještenja, i ne provjerava CV predloženih kandidata no im se unaprijed vjeruje na riječ, a mnogi su zbog fotelje spremni da „nakite“ svoj CV raznim neistinama pa i onom da su završili fakultet. Predlažu se zakoni i sistematizacije, koje značajno smanjuju kriterijume za neka rukovodna mjesta, jer se sve šteluje za unaprijed odabrane pojedince.

Optimista nijesam po pitanju političke volje, ali jak pritisak javnosti može da pomjeri stvari i da krenemo ka ozdravljenju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR LINO VELJAK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: U ovom   „tridesetgodišnjem ratu“  se već poodavno nalazimo

Objavljeno prije

3 dana

na

1 Decembra, 2023

Objavio:

Ukoliko bi predsjednik Bajden uspio da pomoć Izraelu uslovi izraelskom obnovom prihvaćanja ideje dviju država, to bi predstavljalo izniman uspjeh. Ukoliko bi to uvjetovanje rezultiralo tek selektivnošću izraelskih vojnih operacija to bi bio nekakav uspjeh. No, bez temeljnih političkih promjena i u Izraelu i u njegovom arapsko-islamskom okruženju koncept dviju država ostaje privlačna i – do daljnjega, nedosežna utopija

 

 MONITOR: Na obeležavanju godišnjice stradanja Vukovara glavnu riječ je imao gradonačelnik Ivan Penava, koji je upozorio sve koji ne respektuju njegovu, u mnogo čemu, proustašku scenografiju, da se ne priključuju događaju. U Srbiji je predizborna kampanja u koju je predsjednik Srbije, prvi put od svog dolaska na vlast, zatražio pomoć svog nekadašnjeg političkog mentora Vojislava Šešelja. Koliko su ovo tek praktički-politički aranžmani a koliko simbolički relevantni činovi?

VELJAK: Nisu to nikakvi simbolički činovi, pa ni pragmatični predizborni aranžmani, nego ih valja promatrati u kontekstu generalnog rasta desnice u Evropi i šire (rezultati izbora u Slovačkoj i Nizozemskoj, ali i u Argentini), koji ukazuju na realne dimenzije skretanja društvene svijesti u smjeru populizma i radikalne desnice. Ta je tendencija značajnim dijelom uzrokovana medijskom podrškom brutalizaciji javnog diskursa, a u našoj regiji nedvojbeno i pojačanim djelovanjem ruske agenture. Konkretno, u Hrvatskoj se zloćudan ruski utjecaj može dokazati analizom financijske baze Domovinskog pokreta (čiji je Penava predsjednik), koja je izravno povezana s oligarhijskom strukturom Putinove Rusije. Onima koji sumnjaju u ispravnost ove tvrdnje preporučujem da otkriju odgovor na pitanje: Tko kontrolira Fortenovu? Putinovim ljubiteljima neće biti jasno zbog čega ruske službe i oligarsi podržavaju obnovu ustaškog diskursa, kao što mnogima neće biti milo kad se suoče s dokazivim činjenicama koje govore o međusobnoj podršci četnika i ustaša (kako u Drugom svjetskom ratu, tako i danas, kada je to u cilju ostvarivanja političke moći i – što je najvažnije – financijskih interesa). Svađajući narode, oni jačaju svoje pozicije, a njihova međusobna solidarnost ne dolazi u pitanje. Dokaz je i pravo bratstvo i jedinstvo koje je vladalo u Hagu među optuženicima za najteže ratne zločine.

MONITOR: EU je u prvim danima posle napada Hamasa, snažno podržala pravo Izraela da se brani, čak je i redovna pomoć Palestincima bila, na kratko, obustavljena. Danas je stav Brisela izbalansiraniji.  Neki su ponašanje EU administracije nazvali „ evropskim kompleksom Holokausta“. Koliko se tu radi o „kompleksu“ a koliko o, nesamostalnosti spoljne politike EU?

VELJAK: Ukoliko je riječ o Njemačkoj, kompleks Holokausta je od presudne važnosti. Ukoliko je pak riječ o EU, ključan je moment  inzistiranje na potrebi evroatlantskog jedinstva, te se upravo time može objasniti relativna uravnoteženost njezinog stava.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo