Povežite se sa nama

OKO NAS

BORBE PASA U CRNOJ GORI: Igre na novac i smrt

Objavljeno prije

na

Nemilosrdni sport cvjeta u Crnoj Gori.  Nadležni se prave da ne vide

 

Početkom septembra  osvanula je vijest da su u podgoričkom naselju Zlatica pronađena četiri ubijena psa, rase pit bul. Tom prilikom su iz NVO Prijatelji životinja Podgorica rekli da je ovaj slučaj samo potvrda da su borbe pasa u Crnoj Gori vrlo aktuelne. I profitabilne.

,,To je samo još jedan dokaz naših tvrdnji da se krvave borbe pasa organizuju u Crnoj Gori,  a da su organizatori sve svirepiji. Na ruku im ide činjenica da je Uprava policije i pored naših molbi i zahtjeva uglavnom nezainteresovana da se ozbiljnije pozabavi ovim problemom, ako izuzmemo pojedine njihove službenike koji su nam uvijek bili na raspolaganju, ali koji očigledno nemaju moć da naprave velike korake u suzbijanju ove kriminalne djelatnosti.  Pozivam ih da se hitno sastanu sa nama, kako bismo dogovorili način djelovanja i kako bi se oformio specijalni policijski tim koji bi se bavio ovim problemom”, oglasila se tada Katarina Maksimović, aktivistkinja ovog nevladinog udruženja.

Samo tri mjeseca prije stradanja pit bulova, u sjedištu Uprave za bezbjednost hrane, veterine i fitosanitarne poslove (UBH) na sastanku predstavnika UBH,Uprave policije – Centra bezbjednosti (CB) Podgorica, Savjeta za zaštitu životinja Vlade Crne  Gore i nevladine organizacije Korina Animals potvrđeno je da se borbe pasa u Crnoj Gori dešavaju češće nego što se o njima zna.

,,Borbe pasa izdvaja iz ostalih aktivnosti u korpusu zlostavljanja i mučenja životinja to  što su počinioci gotovo uvijek ljudi iz kriminalnog miljea, kojima je ovo dodatni način za sticanje profita, te postaju jako vješti u tome da zaštite svoj biznis”, rekli su tada iz NVO Korina Animals. Sastanak je organizovan na osnovu preporuke Savjeta za građansku kontrolu rada policije u cilju osnaživanja saradnje Uprave policije i civilnog društva kako bi se ovakve kriminalne djelatnosti iskorijenile.

Izvršni director NVO Prijatelji životinja DragojeVlahović za Monitor kaže: ,, Moramo da naglasimo da je kod nas borbe pasa itakako organizuju  bez obzira na to što podaci MUP-a govore drugačije. Naša organizacija je još prije dvije godine pokrenula akciju sprečavanja borbi pasa, u nadi da ćemo u saradnji sa Upravom policije uspjeti da te kriminalne aktivnosti sasiječemo u korijenu. Međutim, saradnja pomenutog državnog organa je izostala i pored velikog broja podnesenih prijava protiv organizatora i učesnika u borbama pasa, kao i odgajivača pasa koji se koriste u borbama“.  On naglašava: „U saradnji sa građanima, koji nam mnogo pomažu u tim aktivnostima i često nam daju konkretne i vrlo precizne informacije, uspjeli smo da lociramo veliki broj osoba koje se bave organizovanjem borbi pasa i odgojem pasa za borbe.  Uprava policije je po svakoj našoj prijavi postupila jako neodgovorno i traljavo, tako da do sada nijedan počinilac ovih krivičnih djela nije priveden nadležnim organima”.

Dragoje Vlahović kaže da iz Uprave policije ažurno reaguju onda kada organizatori borbi pasa podnesu prijave protiv članova ovog nevladinog udruženja. ,,Tada nas policija saslušava i prema nama postupa kao prema kriminalcima. O prijetnjama, verbalnim i fizičkim, koje često trpimo od strane zaštićenih kriminalaca koji se bave organizovanjem borbi pasa da i ne govorim. Želim samo da naglasim da su se ti kriminalci toliko osilili, da često borbe pasa organizuju na javnim mjestima, u naseljima, pored magistralnih puteva… Odgajivačnice se nalaze gotovo u svim gradskim naseljima, a odgajivači nerijetko svoje  pse za borbe pripremaju puštajući ih na  napuštene pse  a sve to pred očima javnosti.  Jasno je da tako ne bi mogli da se ponašaju, da nemaju zaštitu nekih ljudi koji rade u Upravi policije. Mi ćemo nastaviti da se borimo protiv ovog vida kriminala, u nadi da ćemo konačno naići na razumijevanje i reakciju Uprave policije, ali i drugih nadležnih institucija”, kaže on.

Najčešće se za borbe pasa koriste američki pit bul terijeri, američki stafordski terijeri i buldozi. Zbog čestog ukrštanja ovih rasa, ovakvi psi se nazivaju i pit-bikovi, po uzoru na koridu. Psi koji se koriste u borbama posebno se uzgajaju generacijama, kako bi se njihova agresivnost očuvala. Ovakvi psi ne poznaju normalan život. Dane provode ili vezani ili na nehumanim treninzima, kako bi bili izdržljiviji. Žive u malim kavezima. I gladuju. Takva im je obuka. I život.

Na blogu Game Dog World (Svijet borbi pasa) ljubitelji ovog okrutnog sporta napravili su intervju sa čovjekom po imenu Floyd Boudreaux. Kao jedan od najpoznatijih svjetskih uzgajivača pasa za borbu, svoje pse je prodavao po cijeni i od 10 hiljada američkih dolara. Organizatori borbi na mukama nesrećnih životinja zarađuju po par stotina hiljada eura. Toliko je unosan ovaj biznis.

Britanska dobrotvorna organizacija Liga protiv okrutnih sportova (LACS) je 2016. Godine ekskluzivno informisala BBC o tome kako se sprovode borbe pasa u toj zemlji, ali i ostatku svijeta. BBC je ubrzo sproveo sopstvenu istragu. U februaru ove godine na njihovom internet portal objavljen je članak pod nazivom Unutar ilegalnog svijeta organizovane borbe pasa. U njemu, osim detaljnog opisa kako je tekla istraga o ilegalnoj trgovini pasa za borbu od istočne Evrope do Velsa piše: ,,Balkan je postao središte evropskih borbi pasa”.

U Crnoj Gori postoji Zakon o zaštiti dobrobiti životinja. Njime je kažnjivo obučavati životinje za borbu, organizovati borbe između životinja ili borbe između životinja i ljudi, učestvovati u njima i posjećivati ih, oglašavati i organizovati klađenje i učestvovati u njemu. Novčane kazne za ovo krivično djelo u Crnoj Gori kreću se od 800 do 25 hiljada eura za pravna lica, a od 60 do tri hiljade eura za fizička lica.

Do sada još nema vijesti o privođenjima počinilaca ovog krivičnog djela. Samo onih o uginulim borbenim psima. Do zaključenja ovog broja, ko su organizatori borbi u Crnoj Gori i koliko je novca igri, Monitor nije uspio da sazna iz Uprave policije.

 

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo