OKO NAS
OPŠTINA ULCINJ VEĆ TRI MJESECA U BLOKADI: Čekaju pomoć vlade, a građani pred opštinom

Opština mora firmi Rekreaturs iz Budve za famozni slučaj K 1, koji je čekao na epilog preko 35 godina, isplatiti preko šest miliona eura. Toliki je praktično godišnji budžet ove Opštine, pa je evidentno da se bez podrške Vlade Crne Gore ova situacija ne može prevazići
Od sredine jula žiro-račun Opštine Ulcinj je u teškoj blokadi. Vrhovni sud je odlučio da Opština mora da firmi Rekreaturs iz Budve za famozni slučaj K 1, koji je čekao na epilog preko 35 godina, isplati preko šest miliona eura. Radi se o odšteti za srušeno apartmansko naselje sindikalaca sa Kosova na Velikoj plaži, početkom osamdesetih godina prošloga vijeka. U jeku NATO bombardovanja, 1999. godine ta firma je preregistrovana iz Prištine u Crnu Goru, da bi tri godine kasnije, kupovinom na berzi, postala dio Atlas grupe biznismena, sada odbjeglog, Duška Kneževića.
Sadašnja lokalna uprava navodi da u ovom slučaju “nije ni luk jela ni luk mirisala”, ali da će poštovati odluke nadležnih organa. Sada se čeka odluku Ustavnog suda, a nakon toga, ako bude potrebe, žalba će uputiti i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
U međuvremenu, Opština, zapošljeni i lokalne javna preduzeća se nalaze u sve težoj situaciji. Šest miliona eura je praktično godišnji budžet ove Opštine, pa je evidentno da se bez podrške Vlade Crne Gore ova situacija ne može prevazići.
Predsjednik Opštinskog sindikalnog povjereništva Luka Marniković rekao je da su uputili dopis Vladi i da će preduzeti nepopularne mjere. “Stanje je vrlo teško i sindikalna organizacija je prinuđena na određene korake kako bi zaštitila prava radnika, koji nijesu ničim doprinjeli ovakvoj situaciji”, kazao je on ističući da će sindikalci, ako ne bude reakcije, organizovati štrajk većih razmjera.
Još je teže stanje u većini javnih preduzeća. Te firme su iz Poreske uprave primile rješenja o prinudnoj naplati duga zbog neredovnog izmirivanja tekućih obaveza, odnosno dugovanja za poreze i doprinose na zarade zapošljenih.
Riječ je o preduzećima čiji je osnivač lokalna samouprava (osim preduzeća “Vodovod i kanalizacija” i “Komunalne djelatnosti”), a kojima će na zahtjev Poreske uprave biti blokirani žiro-računi, a to su: Centar za kulturu, Radio-televizija Ulcinj, “Za uzgoj i zaštitu divljači”, Agencija za razvoj i izgradnju Ulcinja i Javna ustanova “Sirena”. Većina tih preduzeća nema nikakvih sredstava na žiro-računu.
Prema riječima direktora firme Za uzgoj i zaštitu divljači, Ajeta Zage, oni su Poreskoj upravi dužni 124.000 eura, a radnicima plate za 21 mjesec!?
U izuzetno teškoj situaciji su svi oni koji se pretežno finansiraju iz budžeta Opštine, kao što su to sportski klubovi. Košarkaški klub Ulcinj koji se takmičio u Prvoj crnogorskoj ligi saopštio je da u ovoj sezoni neće igrati u tom rangu i da će se posvetiti radu sa mlađim kategorijama.Sličan korak najavili su i iz rukovodstva Fudbalskog kluba Otrant Olimpik, koji nastupa u Drugoj crnogorskoj ligi.
Do sada je iz opštinskog budžeta prema Rekreatursu (koja je, kao dio Atlas grupe, u stečaju) “iscurilo” manje od dva miliona eura. Sa takvom dinamikom otplate Opština bi iz blokade izašla na ljeto naredne godine. Kako se na ovaj način više ne može funkcionisati pomoć je zatražena od Vlade, koja je saopštila da će pružiti podršku.
„Mi imamo atraktivne lokacije za koje postoji interesovanje. Međutim, ništa se ne može prodati, a da se prethodno čitav proces zakonski ne zaokruži. Sve to može potrajati“, kaže potpredsjednica Opštine Hadidža Đoni.
Na sastanku koji je prije dvije sedmice održan sa premijerom Duškom Markovićem dogovoreno da Opština Ulcinj prebaci na Vladu oko 8.000 kvadrata atraktivnog zemljišta između nekadašnjeg hotela „Galeb“ i „Albatros“. Nakon toga Vlada bi Opštini uplatila tri miliona eura i kod banaka garantovala za još dva, koje će predvidjeti budžetom za narednu godinu.
Taj dogovor je naišao na burnu reakciju dijela građana Ulcinja, koji su tim povodom, u utorak, pred zgradom Opštine, organizovali protesno okupljanje. Oni su kazali da ne prihvataju namjeru da se proda dio Borove šume, jedne od najtraktivnijih lokacija u tom gradu. Zatražili su da lokalna vlast odmah uvede moratorijum na gradnju na tom dijelu opštine.
“Samo zbog slučaja ‘K 1’ u Ulcinju je trebalo da protestuje na hiljade ljudi”, kaže izvršni direktor Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemal Perović i ukazuje da su za taj koruptivan posao krivi političari. On je istakao da samo aktivni građani mogu spasiti svoj grad, te da ne trebaju očekivati podršku od političara.
Odbornik Građanskog pokreta URA u Skupštini opštine Ilir Harasani je ustvrdio da je lokalna vlast ovim činom još pokazala svoj podanički i koruptivni način rada i razmišljanja. “Valjda je sada kristalno jasno zašto godinama nijesu ništa preduzeli kako bi spriječili pljačku i korupciju zvanu ‘K1’. Čak se nameće pitanje jesu li htjeli da dođe do blokade računa Opštine kako bi atraktivnu lokaciju pripremili za nekog tajkuna ili partijskog finansijera”, rekao je on za Monitor. I upozorio: “Na ovaj način lokalna vlast u Ulcinju postaje saučesnik jedne od najvećih korupcionaških afera, pljačke opštinskog budzeta i opštinske imovine, sve zbog nekih bijednih ličnih interesa”.
Iz te najjače opozicione grupacije u lokalnom parlamentu su ocijenili da je nevjerovatno da je u ovoj situaciji poreski dug prema Opštini Ulcinj narastao na preko 10 miliona eura. „Ovo je kristalna slika kako lokalna vlasti funkcioniše i kako se brine o budžetu. Gledajući ovao teško da možemo da očekujemo bolje dane za opštinu i građane“, tvrde u URI.
U lokalnoj upravi navode da vrijedno rade na realizaciji niza kapitalnih projekata koji će Ulcinj učiniti ljepšim mjestom za život i rad. „Naš cilj je da stvorimo preduslove za gradnju novih kapaciteta ekskluzivnog turizma i turističkih vila, kao i maksimalno očuvanje i uklapanje vitalnog i funkcionalnog zelenila u nova urbanistička rješenja“, rekao je gradonačelnik Ulcinja Ljoro Nrekić.
I pored veoma dobre ovogodišnje turističke sezone, najavljeni burni napredak će sačekati. Prosječna plata u avgustu je u Ulcinju bila najmanja u Crnoj Gori. Samo 396 eura. Tačno 100 eura manja nego na Žabljaku, gotovo 300 eura manja nego u Tivtu.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
PROGRAM PORODIČNO ORIJENTISANE RANE INTERVENCIJE: Osnaživanje porodice

Uz podršku UNICEF-a i EU, novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu s kašnjenjima i smetnjama u razvoju pilotira se u Bijelom Polju i Kotoru
,,Institucije sada imaju ljudski lik preko koga mi dobijemo sve što nam je potrebno i zajedničkim snagama radimo na tome da pomognemo našem djetetu”, kaže Željka Veličković objašnjavajući model porodično orjentisane rane intervencije. Dok Željka razgovara sa nama, sa njenim trogodišnjim sinom Vukašinom igra se njen muž Novica i socijalni radnik Stevan Anđelković. Ćerka Veličkovića je u školi, a da se sada vrati, zatekla bi igračke i dvoje odraslih kako sa smiju i dodaju igračkama sa njenim bratom, kome tepaju Vuk, Vule.
Željka priča da su prije godinu i po primijetili da njihov sin ima neki rizik u razvoju. Krenuli su uobičajenim putem obilaska institucija. ,,Obilazili smo dosta ustanova i nijesmo bili zadovoljni. Prije pola godine psiholog iz Doma zdravlja predložio nam je da se uključimo u ovaj program rane intervencije i to je sasvim drugačija i bolja priča. Već osjećamo olakšanje i mnogo smo osnaženiji kao porodica koja se nalazi pred izazovom’’.
Uz podršku UNICEF-a i Evropske unije novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu sa kašnjenjima i smetnjama u razvoju primjenjuje se u Bijelom Polju i u njemu je porodicama pružena timska pomoć od strane stručnjaka iz Doma zdravlja, vrtića, Centra za socijalni rad, Dnevnog centra.
U ovom gradu se mijenja praksa komplikovane komunikacije među stručnjacima koji su tu da pomognu djeci i roditeljima. Umjesto da roditelj sa djetetom ide u institucije i da prenosi vaspitaču što je kazao logoped, pa logopedu što je ustanovio psiholog, sada jedan od stručnjaka ima stalni kontakt, koji uključuje i kućne posjete, sa porodicom i koordiniše sve.
,,Trudimo se, i za nas je ovo izazov i iz ovog programa dosta i mi učimo”, priča svoje iskustvo sa novim programom Željka. Dodaje da su kao porodica mnogo rasterećeniji i da pored njih kao roditelja u svemu učestvuje i njihova ćerka: ,,Srušena je ta barijera kada je u pitanju terapeut i dijete. Imamo kućne posjete i sada je to sve prilagođeno djetetu. A prije je sve to bilo u okviru Doma zdravlja. To je neuporedivo bolje i dijete to mnogo bolje prihvata”.
Primarni pružalac podrške za porodicu Veličković je psihološkinja Danijela Femić. Ona kaže da je jedna od važnijih stvari koja se desila ovim projektom da su medicinski radnici izašli iz uobičajenog modela rada: ,,Uvijek smo se vodili time da imamo što više papirologije, što više dijagnoza, pa ćemo onda na osnovu toga dalje da postupamo. Sada je paradigma drugačija. Hajde da vidimo šta dijete sve može, koje su jake strane djeteta, kako te jake strane da poboljšamo, a da pri tome ne etiketiramo dijete”.
Predrag NIKOLIĆ
foto: UNICEF/Duško MIljanić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
JOŠ JEDNA SEZONA BEZ VJEŠTAČKOG SNIJEGA: Pogled u nebo, opet

Mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti, osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanja ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještači snijeg. Koliko će predstojeća sezona biti uspješna, ponovo zavisi od prirodnih padavina
Uspješnost predstojeće zimske turističke sezone, na državnom Ski centru Kolašin 1600, zavisiće, kao i do sada, prije svega, od broja sniježnih dana. Predviđeni sistem za vještačkog osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavana i kritikovana i od laičke i od stručne javnosti, još je na nivou projektnog zadatka. Kako su saopštili iz Opštine Kolašin, prvobitno rješenje je nedavno revidovano. Eleborat procjene uticaja na životnu sredinu za prethodni projektni zadatak , prije više od pola godine, lokalni Sekreterijat za zaštitu životne sredinu vratio je obrađivaču na doradu, uz brojne primjedbe i sugestije.
Đuro Milošević, izvršni direktor preduzeća Skijališta Crne Gore za Monitor kaže da kaže da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazdio poslovanje skijališta. Vještačkom snijegu on se nada tek za sezonu 2024/2025.
“Nažalost, još zavisimo od prirodnih padavina. Zaista se nadamo da ćemo do sledeće sezone uspjeti da makar jedan dio staza pokrijemo “topovima”, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, kaže.
Mještani nekoliko kolašinskih sela i ovih dana poručili su da neće dozvoliti relalizaciju projekta. Stav nijesu promjenili još kada se, nakon vrlo netransparetnih procedura, saznalo kako država namjerava da obezbijedi vodu za lokalitete dva planinska centra na Bjelasici. Plan je bio da se rijeka Ljevaja, na kojoj je 50-ih godina prošlog vijeka, u selu Mušovića Rijeka, izgrađena jedna najstarijih malih hidrocentrala (mHE), cijevima vodi nekoliko kilometra uz planinu do skijališta.
Prije dvije godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, sa Bjelasice je obavijesti da je, u okviru prve faze, planirano vještačkog osnježavanja pet ski staza u dužini od 7,5 km. To bi, najavio je tada, podrazumijevalo i stvaranje dva akumulaciona jezera. Probitnim projektnim zadatkom bilo je planirano, da se voda Ljevaje “hvata” na izvoru rijeke, zatim, cijevima spušta do iznad sela Mušovića Rijeka. Na toj lokaciji gradila bi se pumpna stanica, zahvaljujući čemu bi se voda cijevima dovela prvo do privatnog Ski-centra Kolašin 1450, a potom i do državnog Kolašin 1600. Između dva ski-centra gradila bi se još jedna pumpna stanica. Iznad sela Mušovića Rijeka bio bi ostavljen priključak sa kojeg bi se, u budućnosti, uzimala voda za grad.
Idejno rješenje i projektni zadatak urađeni su, kako se ispostavilo, u suprotnosti sa glavnim projektom za osnježavanje ski-centra Kolašin 1600 iz 2019. godine. Umjesto kapaciteta od 100 litara u sekundi (l/s), određeno je da je za osnježavanje potrebno čak 260 l/s za osnježavanje. Za to bi bile neophodne cijevi DN 500 i pumpe od 640 kW, koje se prave isključivo po narudžbi i izuzetno su skupe, umjesto pumpi iz serijske proizvodnje.
Preskupo, predimenzionirano i neodrživo- bile su osnovne kritike struke na idejno rješenje. Slično su tvrdili i mještani, ekološki aktivisti, ali i neki članovi borda direktora Skijališta. Nakon višemjesečne javne rasprave o Elaboratu i polemike u medijima, kolašinski Vodovod, koji je, u međuvremnu, dobio novog direktora, revidirao je projektni zadatak. Vodovod će ubuduće, predviđeno je, upravljati sistemom za vodosnabdijevanje objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici.
Novi predsjednik Opštine Petko Bakić i direktor Vodovoda Miloš Peković sada tvrde da je, revidovanim projektom, predviđeno da se iz rijeke Ljevaje uzima samo 140 litara u sekundi, 110 litara za grad, a ostatak za snabdijevanje objekata na Bjelasici. Navodno, u revidovanom projektnom zadatku sada nema sistema za vještačko osnježavanje. Nema ni zvaničnih informacija na koji način bi se , u budućnosti, proizvodio vještački snijeg i kada.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ZAOKRUŽIVANJE SKIJAŠKOG KOMPLEKSA BJELASICE: Betonizacija Jelovice

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada
Da li planini Jelovici kod Berana, kuda prolazi novi regionalni put koji će ovaj grad spojiti sa Kolašinom i skijalištem Jezerine, prijeti takozvana betonizacija? Ono što se može vidjeti i čuti kada se posjeti ova planina i razgovara sa ljudima koji tamo već imaju privatne posjede i ugostiteljske objekte, govori u prilog tome da hoće.
Jedan od urbanističko građevinskih inspektora kojeg smo sreli na terenu, pribojava se takvog ishoda ali kaže da su mu ruke vezane. „Jedino što mogu da uradim je to da zaustavim gradnju ako nisu izdate dozvole, ili nije završen proces dobijanja dozvola za gradnju, što i činimo. Ono na šta treba upozoriti i apelovati je da lokalne uprave kojima pripada ova planina, a to su Berane u Andrijevica, ne izdaju tako olako dozvole, jer postoje mnoge stvari koje prije toga na Jelovici treba da se riješe“, kaže nam inspektor.
On naglašava da to nije slučaj samo sa Jelovicom, već sa svim planinama u ovom regionu, čak i na Prokletijama koju stranci prepoznaju kao najveći planinski ljetnji potencijal Crne Gore. „Sve je to lijepo, i hoteli i restorani. Ali previše betona na planinama, to nije ono što traže strani turisti kojih je proteklog ljeta bilo više nego ikada“, smatra naš sagoovrnik. .
Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada. To su Monitoru potvrdili neki od vlasnika zemlje ili ugostiteljskih objekata, hotela ili restorana.
„Cijena ara trenutno se kreće od najniže šest do 12 hiljada eura. Dobar dio zemljišta je već prodat, a većinu do sada prodatog zemljišta kupili su građani Podgorice koji bi ovdje gradili ili već grade vikendice“, priča jedan od ugostitelja. U prošloj godini cijena ara se kretala oko hiljadu eura, a samo nekoliko godina ranije, jedan ar mogao se kupiti za trista do četiristo eura.
Sagovornik Monitora objašnjava da je skok cijene zemljišta primjetan od kada se najavljuje završetak puta i puštanje u funkciju tunela Klisura, koji je od Jelovice udaljen manje od tri kilometra.„Onda imate još svega 2,8 kilometara dug tunel, iz kojeg izlazite na skijalište Jezerine. Pošto je sa te tamo strane tunela, na teritoriji opštine Kolašin, odavno sve rasprodato, Podgoričani su počeli da kupuju zemljište na Jelovici, čija se valorizacija tek sada očekuje.“
Monitor je već pisao o tome da su cijene zemljišta na planini Jelovici počele vrtoglavo da rastu početkom ove godine. Tako su bivši ruski vlasnici pred sam kraj 2019. godine, crnogorskoj kompaniji „Osmanagić“ prodali i hotel „Jelovica“ i više od četiri hektara zemljišta oko tog hotela za svega 158 hiljada eura. Trenutno po najnižoj cijeni od šest hiljada, samo zemljište sada vrijedi 2,4 miliona, a po najvećoj cijeni od 12 hiljada, zemljište bez objekta hotela vrijedi blizu pet miliona eura.
Uporedo sa skokom cijena, ove jeseni je, kako smo mogli saznati, počela intenzivnija gradnja vikendica na obroncima planine.
Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški kapaciteti. U planu je da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. Sagovornici Monitora koje smo zatekli na Jelovici očekuju da će cijene i dalje da rastu kada počne bolja valorizacija ove planine.
Naime, osim starog hotela koji je kupila kompanija Osmanagić i koji nije u funkciji, na Jelovici trenutno ima samo još jedan ranije izgrađeni hotel, u kojem su smješteni radnici preduzeća Euroasfalt koji rade na dionici puta prema Kolašinu od ulaza u planinu Jelovicu zaključno sa izgradnjom tunela, koji je u svemu i najozbiljniji posao.
Dionicu puta od Berana do mjesnog centra Lubnice, odnosno do ulaza u Jelovicu, ranije je izgradila kompanija „Bemaks“. Ta dionica započeta je 2013. godine, i država je finansirala izgradnju, dok je „Bemaks“, odnosno firma „Hidroenergija Montenegro“ čiji je „Bemaks“ bio u tom trenutku većinski vlasnik, za svoje potrebe kroz trup puta na pojedinim djelovima ugrađivala cijevi za male hidroelektrane.
Prethodna Vlada je kao kranji rok za završetak puta preko Jelovice dala novembar. Novembar je na isteku, a otvaranje u puštanje u saobraćaj tunela, nije još na vidiku. Mada su radovi, kako se može saznati, pri kraju, niko od radnika Euroasfalta koje smo zatekli na Jelovici, nije mogao da kaže kada će put biti zvanično završen i otvoren za saobraćaj.
Bivša Vlada je zaprijetila da bi u slučaju eventualnog prolongiranja otvaranja puta, nakon novembra, neko morao da snosi posljedice. U ovom trenutku niko ne zna kako će se postaviti nova, 44. Vlada po ovom pitanju i problemu.
Tek i kada put bude završen, slijede ozbiljna pitanja kada se radi o budućem razvoju ili betonizaciji Jelovice. Jedno od prioritetnih je pitanje nepostojeće insfrastrukture. Koliko će biti septičkih jama na planini dok ne počnu ozbiljnije kontrole? A sve to na nadmorskim visinama sa kojih se podzemne vode slivaju prema izvorištu gradskog vodovoda koji ispod Lubnica, sa Merića vrela, ide za Berane. Navodno će vlasti svima postaviti uslov da ugrade takozvane bio prečišćivače. I da se svi nadamo da će sadašnji i budući, mali i veliki investitorioni to poslušati i uraditi.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO2 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO3 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU3 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično