Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDŽET I EKONOMSKE PROJEKCIJE ZA 2015. GODINU: Ne brinimo dobro biti neće

Objavljeno prije

na

U Skupštini Crne Gore započela je rasprava o prijedlogu zakona o budžetu za narednu, 2015. godinu. Vladine želje i obećanja mogu se predstaviti s nekoliko brojki: predloženi budžet za narednu godinu iznosi 1,56 milijardi eura, dok su izvorni budžetski prihodi planirani u iznosu od 1,32 milijarde.

Iskustvo nas uči da ova vlada, baš kao i njene prethodnice, pravi ozbiljne greške i na prihodnoj i na rashodnoj strani Zakona o budžetu. Bude li usvojen u predloženom obliku, budžetu će iduće godine nedostajati oko 635 miliona eura. Trećina tog iznosa (206 miliona) odnosi se na prvu godinu gradnje dionice autoputa Smokovac – Mateševo, dok je ostatak neophodno obezbijediti za vraćanje dospjelih kredita i emitovanih državnih obveznica. Samo za prispjele kamate država će, tokom naredne godine, platiti oko 70 miliona eura.

,,Namjeravamo da redukujemo učešće potrošnje koja nema razvojni karakter”, saopštio je ministar Radoje Žugić pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet. Potom je odgovorio i na očekivanja penzionera i zapošljenih u javnom sektoru – prosvjeta, zdravstvo, vojska – koji su, prema važećim zakonima i kolektivnim ugovorima, očekivali povećanje zarada: ,,U narednoj godini zarade bi trebalo da ostanu na istom nivou sve do momenta dok dođemo do održivog nivoa javne potrošnje, odnosno do ravnoteže prihoda i rashoda u budžetu”. Uz finansijsku tojagu, ministar je ponudio i šargarepu: ,,Mislim da smo jako blizu tom cilju”. Brojke, međutim, ne idu u prilog te tvrdnje.

Na parlamentu je da procijeni da li je Vlada, zaista, opravdano spriječena da izvrši preuzete obaveze i potpisom ovjerena obećanja. Ili je stvar u prioritetima. ,,Ako bi ispunili sve zahtjeve potrošačkih jedinica za povećanje izdvajanja iz budžeta, uvećali bismo budžetski deficit za 30 miliona eura”, kaže ministar Žugić. Praktično u isto vrijeme pred poslanicima se našao i završni račun budžeta za 2013. godinu. Sve skupa sa izvještajem Državne revizorske institucije prema kome je samo te godine iz budžeta nezakonito potrošeno 22,5 miliona eura. Ne računajući 107 miliona eura koje je država izgubila plaćajući nezakonito izdate garancije za Kombinat aluminijuma i 23 miliona potrošenih za plaćanje sudskih presuda. Kada sagledamo kako je, u jednoj godini, potrošeno tih 150 miliona eura, tada potpuno drugačiju dimenziju poprimi i tih 30 miliona koliko, navodno, na godišnjem nivou vrijede državne obaveza prema zapošljenima u javnom sektoru, a koje vlada neće izvršiti zbog ,,mjera finansijske konsolidacije”.

Uostalom, upravo je na sjednici Odbora za ekonomiju i finansije, u prisustvu ministra Žugića, predsjednik Senata DRI Milan Dabović ukazao na činjenicu da u predloženom zakonu o budžetu nije na valjan način iskazan porast neizmirenih obaveza. ,,Iz iskustva znamo da smo svake godine imali rast neizmirenih obaveza”, kazao je Dabović.

I pored toga, u vladajućoj koaliciji ostaju nepopravljivi optimisti. Tako poslanik SDP Damir Šehović cijeni da je budžet za narednu godinu bolji u odnosu na prethodne. ,,Možemo biti zadovoljni realnošću njegovog planiranja”, rekao je Šehović naglašavajući kako se u narednoj godini očekuju zadovoljavajuće stope ekonomskog rasta. „Ulazimo u novu razvojnu fazu. Očekujemo više stope rasta, realizaciju kapitalnih projekata, ali i nastavak finansijske konsolidacije”, obećavao je Šehović. I nije bio jedini. Pominjalo se u započetoj raspravi o budžetu da će naredne godine društveni proizvod u Crnoj Gori rasti po stopi od 2,5 do, čini se nedostižnih, pet procenata.

Kao da je poslanicima vladajuće DPSDP koalicije ostao nepoznat prošlonedjeljni nastup premijera Mila Đukanovića u Privrednoj komori Crne Gore, u kome je on, vrlo nedvosmisleno, najavio mogućnost ulaska u novu (treću po redu) recesiju.

,,Zapadni Balkan je pred trećom recesijom, iako djeluje dobro što će Crna Gora i ove godine imati rast od dva do 2,5 odsto, s obzirom na to da ekonomija djeluje po principu spojenih sudova, zbog onoga što vidimo u okruženju, ne možemo se nadati ničem dobrom”, rekao je Đukanović samohvaleći se kako je izvršna vlast ,,u prethodnom periodu uspješno obavila konsolidaciju javnih finansija”.

Činjenica da naredne godine moramo pozajmiti skoro 400 miliona eura kako bi platili državne obaveze nastale u mandatima premijera Mila Đukanovića i Igora Lukšića dobro govori o stvarnom karakteru te ,,konsolidacije”. Doda li se tome i potencijalna finansijska bomba mogućeg raskusuravanja sa A2A na način što bi država morala otkupiti akcije koje je, skupa sa malim akcionarima, prodala 2009. za više od 300 miliona eura, dolazimo do ,,opozicione” priče o kratkoročnoj i dugoročnoj neodrživosti državnih finansija.

Kako god, stižemo do pitanja – zašto je Vlada Crne Gore projektovala budžet za narednu godinu računajući na ekonomski rast ako njen predsjednik najavljuje novu, treću po redu, recesiju? Neko tu nekoga ne shvata sasvim ozbiljno. Ili se svi skupa igraju sa egzistencijom građana Crne Gore.

Nije dugo trebalo da Đukanović iz raspoloženja ,,ne možemo se nadati ničemu dobrom” pređe u fazu oduševljenja sopstvenim uspjesima. ,,Autoput je ne samo simbol, već konkretan dokaz blisko bolje, bogatije i srećnije budućnosti naših građana”, ustvrdio je premijer nakon što je odgledao kompjutersku animaciju putovanja 43 kilometra dugom četvrtinom autoputa Bar – Boljare. Koji bi – kada bi bio izgrađen – predstavljao samo manju (doduše i skuplju) polovinu autoputa Bar – Beograd. A i taj bi, takođe pod uslovom da bude izgrađen, pravi značaj dobio tek kada bi bio produžen na istok, do Bukurešta i sjevera (Budimpešta). Premijer, kao da je sve to gotova stvar, Ranku Krivokapiću i prisutnim Kinezima objašnjava kako je predstojeći posao ,,najbolja potvrda ispravnosti ekonomske i ukupne državne politike, koja je od najzaostalije jugoslovenske republike dovela Crnu Goru do pozicije najrazvijenije države Zapadnog Balkana” (citat preuzet u pisanoj formi sa sajta Vlade Crne Gore).

Prešutimo ovu neukusnu šalu o ,,najrazvijenijoj državi”. I podsjetimo premijera kako je zemlja kojom on gospodari četvrt vijeka, pred njegovo stupanje na prijesto imala suficit u razmjeni sa inostranstvom (uz Sloveniju, bila je jedina članica SFRJ čiji je izvoz bio veći od uvoza), trgovačku flotu od 40-ak brodova, ozbiljnu industriju, pristojno školstvo i danas nedostižnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

Biće da Krivokapić i Kinezi to, svakako, znaju. A premijer niže: ,,Iskustva malih i velikih ekonomija i država pokazuju da je za ekonomski rast i razvoj, osim snažnih institucija, vladavine prava, efikasne administracije i povoljnog poslovnog ambijenta, presudno važan i kvalitet infrastrukture”. To je, bez sumnje, tačno. Crna Gora nema ništa od pobrojanog.

Autori viceva ovdje bi ubacili dosjetku: Ne bi imali ni drugi – bilo male ili velike ekonomije – da ih vodi Milo Đukanović. Mi se vraćamo priči o budžetu za sljedeću godinu. On će biti održiv ukoliko se bude radilo na štednji, kaže ministar Žugić. ,,Svi smo uskraćeni za svoje ambicije”, pojasnio je suvlasnik novoizgrađene vile na morskoj obali predstavnici Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju, koji su molili za više novca. Na fasadama su osvanuli novi grafiti sa porukom Pomozimo Milošu – 14525. I dok građani pokušavaju skupiti novac neophodan za liječenje teško povrijeđenog mladića iz Bara, država planira da sa bankarskim garancijama većim od sto miliona eura (ponovo) pomogne domaće i strane investitore.

Partneri održali lekciju

,,Moramo ozbiljno razmišljati o tome kako da povećamo proizvod i rast, unaprijedimo konkurentnost i pametnim razvojem domaće privrede stvorimo uslove za održivu ekonomiju”, saopštio je premijer Milo Đukanović okupljenoj političko-ekonomskoj eliti u Privrednoj komori, uz poentu: ,,Crnoj Gori nedostaje preduzetničkih znanja i kulture, na šta se moramo usredsrijediti…”.

Konkretne prijedloge za unapređenje crnogorske ekonomske slike momentalno je ponudio podgorički biznismen Tomislav Čelebić. Vlasnik kompanije Čelebić, koji je zbog svojih građevinskih poduhvata dobio nadimak ,,šampion divlje gradnje”, i jedan od suvlasnika Univerziteta Donja Gorica (Čelebić to vlasništvo dijeli sa premijerom Đukanovićem, Veselinom Vukotićem i Draganom Vukčevićem) zbog čega mu prijatelji iz kruga tranzicionih pobjednika tepaju ,,rektore”, imao je dva prijedloga.

Jedan od glavnih problema privrede, zaključuje Tomislav Čelebić na vlastitom primjeru, odnosi se na legalizaciju nelegalno sagrađenih objekata. ,,Postoji oko 100.000 objekata sagrađenih nelegalno, za šta su štete nemjerljive”, rekao je Čelebić – siguran da je ,,veliki broj vlasnika zainteresovan za plaćanje obaveza u razumnom roku, jer bi tako dobili bolju infrastrukturu i veću vrijednost za te objekte”.

Šta je sa onima koji su u zakonskom roku platili propisane dažbine, odnosno nijesu prekoračili dozvoljene građevinske gabarite?

Umjesto te dileme, Čelebić se osvrnuo na neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama ovdašnjeg tržišta rada. ,,Akcenat treba staviti na osnovno i srednje obrazovanje i usmjeravanje mladih ljudi na ono što su potrebe tržišta”, poručio je suvlasnik UDG-a. Izgleda da u Crnoj Gori pod vlašću DPS-a i njegovih tajkuna poslovi budućnosti pretpostavljaju završenu osnovnu školu (nije obavezno svih devet razreda) i jake mišice. Odnosno duge noge. Bravo tajkuni!

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo