Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNE TAČKE EKOLOŠKE CRNE GORE: Predjeli slikani deponijama

Objavljeno prije

na

Divlju ljepotu Crne Gore, koju promoviše Nacionalna turistička organizacija, ozbiljno ugrožavaju divlje deponije.

Aleksandar Perović, izvršni direktor Ekološkog pokreta Ozon iz Nikšića, za Monitor objašnjava: ,,Tokom prve polovine 2013. godine uz primjenu savremenih tehnologija mapirali smo preko 350 ‘divljih’ deponija na kojima je dominantno odlagan komunalni otpad, ali i različite druge vrste kao što su medicinski, životinjski, elektro, gume… U njih smo uvrstili i neuređena gradska smetlišta, koja koristi većina lokalnih uprava u Crnoj Gori, a koja ne ispunjavaju zakonske uslove kao lokacije za privremeno odlaganje komunalnog otpada. Miješanje različitih vrsta otpada, pa i opasnog sa komunalnim, uslovilo je da se -po struci i nauci- cijele količine moraju posmatrati kao opasan otpad. To moramo imati na umu ako želimo projektovati uticaj na životnu sredinu”.

Uz to, kaže Perović, postoji i značajan broj divljih deponija industrijskog otpada, ostavljenih nakon propadanja fabrika, naročito na sjeveru Crne Gore. ,,Jasno je da se radi o ekološkoj katastrofi koja nesporno direktno ili indirektno negativno utiče i na zdravlje ljudi”.

Nedavno je zvanično potvrđeno da se na sanitarnim deponijama u Crnoj Gori godišnje odloži 128.051 tona komunalnog otpada, što je 58,78 procenata od ukupno stvorenog.

,,Na privremenim odlagalištima završi 4.998, a na ‘divljim’ deponijama oko 36 procenata ili gotovo 80.000 tona smeća”, saopštila je novinarima prošle sedmice državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović.

Prema njenim riječima nisu poznate lokacije na kojima završi oko 26.000 tona otpada.

Pejović je istakla da se u Crnoj Gori selektuje malo otpada u odnosu na evropske standarde: ,,Otpad se organizovano razdvaja samo u Podgorici, Herceg Novom i Kotoru, i to tek 2,66 odsto od ukupnih količina”.

Ona je iznijela i podatak da od 21 crnogorske opštine njih 13 imaju planove upravljanja otpadom. Državna sekretarka kaže da će za realizaciju državnog plana upravljanja otpadom, onako kako je sada definisan, biti potrebno 90 miliona eura. Inače, prošle godine iz Crne Gore je izvezeno oko 40.000 tona otpada.

Šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Mitja Drobnič

izjavio je prije nekoliko dana da Crna Gora u sadašnjoj fazi evropskih integracija mora da donese najbitnije strateške odluke u sektoru upravljanja otpadom.

,,Svjedoci smo da širom Crne Gore postoje brojne divlje deponije, koje predstavljaju rizik po zdravlje i životnu sredinu”, upozorio je Drobnič, i kao jedan od takvih primjera naveo je deponiju Vasove vode u Beranama.

Podsjetimo: mještani Beransela, u blizini deponije Vasove vode, devet puta su blokirali to smetlište boreći se za Ustavom zagarantovano pravo i jedno od temeljnih ljudskih prava – pravo na zdravu životnu sredinu.

Prošlog utorka Daliborka Pejović je, na regionalnom sastanku u Beranama o uspostavljanju održivog modela upravljanja otpadom, kazala da Vlada nije odustala od sanacije Vasovih voda i da će taj projekat biti realizovan nakon izrade projektne dokumentacije.

Alijansa za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), vodeća evropska organizacija koja se bavi uticajem životne sredine na zdravlje u Evropskoj uniji, saopštila je 16. decembra da više od deset hiljada ljudi godišnje umre u Srbiji i Crnoj Gori zbog zagađenja vazduha, a da su Pljevlja lider među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tog dana zagađenje vazduha u Pljevljima bilo je jedanaest puta veće od dozvoljenog!

U pljevaljskoj opštini postoje dvije deponije – Maljevac i druga u mjestu Gradac.

Procjenjuje se da se na deponiji Maljevac, u blizini Pljevalja, nalazi oko 11 miliona kubnih metara pepela i šljake. Prema podacima Instituta za matematiku i fiziku Univerziteta Crne Gore iz 1988. godine, sa ugljem u TE Pljevlja sagori 3,1 tona uranijuma i 3.500 kilograma radioaktivnog torijuma. Ti podaci su dugo skrivani od javnosti, a objavila ih je ekološka NVO Breznica iz Pljevalja, nakon trinaest godina.

,,Niko ni do danas nije pozvan na odgovornost, niti se nešto, s tim u vezi, značajno promijenilo”, kaže direktor Breznice Milorad Mitrović.

,,Deponija Maljevac nikada nije radila u zakonom predviđenim okvirima. Nikada nije dobila ni dozvolu za rad. Dakle, ta deponija opasnog otpada trideset godina emituje i proizvodi ogromno i pogubno zagađenje. Na Maljevcu su u protekle tri decenije pljevaljske elektrane deponovale preko osam miliona tona pepela i šljake”, tvrdi Mitrović.

U mjestu Gradac, 24 kilometra od Pljevalja, nalazi se deponija sa oko četiri miliona tona veoma toksičnog i opasnog otpada, koji je godinama prepušten sam sebi.

,,Više zagađivača, rušitelja zdravlja i okoline na ovako malom prostoru, mislim da nema nadaleko”, kaže Mitrović.

Dijelovi kopa Potrlica u kojima je okončana eksploatacija uglja figuriraju kao potencijalna lokacija za deponovanje pepela i šljake iz pljevaljske Termoelektrane. To bi praktično značilo da će deponija biti udaljena manje od kilometra vazdušne linije od centra grada.

Sada se najavljuje stvaranje ,,nacionalne” deponije opasnog otpada, ali zanimljivo je da „nacionalnih” deponija opasnog otpada nema u Prostornom Planu Crne Gore do 2020. godine.

Iako je prije 23 godine proglašena prvom ekološkom državom na planeti, Crna Gora se suočava sa raznim ekološkim problemima, a u nekim oblastima, kao što je upravljanje otpadom, stanje je katastrofalno. Ideja da Crna Gora bude ekološki uzor guši se u zagađenom vazduhu i smeću. Zajedno sa ljudima. I sa imidžom Crne Gore kao turističke zemlje prepoznatljive po divljoj ljepoti.

Skupi nemar

,,Sistemski pristup u rješavanju problema nekontrolisanog odlaganja otpada podrazumijeva kvalitetnu strategiju i širok front institucija koje bi morale da se aktivno uključe i efikasno rade, a to je ovdje još nerealna priča. Već duže radi se na novoj strategiji upravljanja otpadom, nacrtu državnog plana, izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom. Kao neko ko aktivno učestvuje u svemu tome moram reći da je proces konfuzno vođen, što svjedoči i današnji ‘zamrznuti’ status”, kaže Aleksandar Perović. Da bismo realno mogli pričati o količinama generisanog i prikupljenog otpada, naglašava Perović, moramo imati precizne podatke na osnovu kojih bi se utvrdio i analizirao i njegov sastav, a to u Crnoj Gori nemamo. Sada se koriste podaci koje dostavljaju javna komunalna preduzeća na osnovu njihovih iskustava, a tu treba imati u vidu da nijedna opština nije potpuno pokrivena komunalnim uslugama. ,,Ukoliko bi problematici otpada dali prioritet oni koji donose odluke na najvećem nivou, mislim da bi se stanje relativno brzo moglo značajno unaprijediti. Takvu procjenu zasnivam na činjenici da smo mali sistem i da su količine otpada koje generišemo mnogo manje nego tamo gdje su razvijenije ekonomije”, ocjenjuje Perović. Sigurno je: nemar nadležnih institucija i ignorisanje problema u oblasti upravljanja otpadom skupo će nas koštati. To se danas odražava i kroz ekonomske i kroz ekološke parametre.

Švedski recept

Švedska je uvijek bila korak ispred svojih susjeda kad je riječ o smanjenju štetnog uticaja na okolinu. Kako bi proizvela energiju, Švedska pomoću spalionica pretvara smeće u energiju, koju koristi cijela država. Time se Šveđani rješavaju smeća prije nego što se nakupi i proizvode električnu energiju bez iskorištavanja fosilnih goriva. Švedska je počela i da uvozi smeće iz susjedne Norveške. Dosad je uvezeno 881.000 tona. Ovaj recept koji koristi Švedska ne može se tako lako kopirati i drugdje. Pogotovo ne na geografski neprikladnom području gdje nakon dana spaljivanja smeća nastane još veća hrpa otpada.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo