Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNE TAČKE EKOLOŠKE CRNE GORE: Predjeli slikani deponijama

Objavljeno prije

na

Divlju ljepotu Crne Gore, koju promoviše Nacionalna turistička organizacija, ozbiljno ugrožavaju divlje deponije.

Aleksandar Perović, izvršni direktor Ekološkog pokreta Ozon iz Nikšića, za Monitor objašnjava: ,,Tokom prve polovine 2013. godine uz primjenu savremenih tehnologija mapirali smo preko 350 ‘divljih’ deponija na kojima je dominantno odlagan komunalni otpad, ali i različite druge vrste kao što su medicinski, životinjski, elektro, gume… U njih smo uvrstili i neuređena gradska smetlišta, koja koristi većina lokalnih uprava u Crnoj Gori, a koja ne ispunjavaju zakonske uslove kao lokacije za privremeno odlaganje komunalnog otpada. Miješanje različitih vrsta otpada, pa i opasnog sa komunalnim, uslovilo je da se -po struci i nauci- cijele količine moraju posmatrati kao opasan otpad. To moramo imati na umu ako želimo projektovati uticaj na životnu sredinu”.

Uz to, kaže Perović, postoji i značajan broj divljih deponija industrijskog otpada, ostavljenih nakon propadanja fabrika, naročito na sjeveru Crne Gore. ,,Jasno je da se radi o ekološkoj katastrofi koja nesporno direktno ili indirektno negativno utiče i na zdravlje ljudi”.

Nedavno je zvanično potvrđeno da se na sanitarnim deponijama u Crnoj Gori godišnje odloži 128.051 tona komunalnog otpada, što je 58,78 procenata od ukupno stvorenog.

,,Na privremenim odlagalištima završi 4.998, a na ‘divljim’ deponijama oko 36 procenata ili gotovo 80.000 tona smeća”, saopštila je novinarima prošle sedmice državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović.

Prema njenim riječima nisu poznate lokacije na kojima završi oko 26.000 tona otpada.

Pejović je istakla da se u Crnoj Gori selektuje malo otpada u odnosu na evropske standarde: ,,Otpad se organizovano razdvaja samo u Podgorici, Herceg Novom i Kotoru, i to tek 2,66 odsto od ukupnih količina”.

Ona je iznijela i podatak da od 21 crnogorske opštine njih 13 imaju planove upravljanja otpadom. Državna sekretarka kaže da će za realizaciju državnog plana upravljanja otpadom, onako kako je sada definisan, biti potrebno 90 miliona eura. Inače, prošle godine iz Crne Gore je izvezeno oko 40.000 tona otpada.

Šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Mitja Drobnič

izjavio je prije nekoliko dana da Crna Gora u sadašnjoj fazi evropskih integracija mora da donese najbitnije strateške odluke u sektoru upravljanja otpadom.

,,Svjedoci smo da širom Crne Gore postoje brojne divlje deponije, koje predstavljaju rizik po zdravlje i životnu sredinu”, upozorio je Drobnič, i kao jedan od takvih primjera naveo je deponiju Vasove vode u Beranama.

Podsjetimo: mještani Beransela, u blizini deponije Vasove vode, devet puta su blokirali to smetlište boreći se za Ustavom zagarantovano pravo i jedno od temeljnih ljudskih prava – pravo na zdravu životnu sredinu.

Prošlog utorka Daliborka Pejović je, na regionalnom sastanku u Beranama o uspostavljanju održivog modela upravljanja otpadom, kazala da Vlada nije odustala od sanacije Vasovih voda i da će taj projekat biti realizovan nakon izrade projektne dokumentacije.

Alijansa za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), vodeća evropska organizacija koja se bavi uticajem životne sredine na zdravlje u Evropskoj uniji, saopštila je 16. decembra da više od deset hiljada ljudi godišnje umre u Srbiji i Crnoj Gori zbog zagađenja vazduha, a da su Pljevlja lider među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tog dana zagađenje vazduha u Pljevljima bilo je jedanaest puta veće od dozvoljenog!

U pljevaljskoj opštini postoje dvije deponije – Maljevac i druga u mjestu Gradac.

Procjenjuje se da se na deponiji Maljevac, u blizini Pljevalja, nalazi oko 11 miliona kubnih metara pepela i šljake. Prema podacima Instituta za matematiku i fiziku Univerziteta Crne Gore iz 1988. godine, sa ugljem u TE Pljevlja sagori 3,1 tona uranijuma i 3.500 kilograma radioaktivnog torijuma. Ti podaci su dugo skrivani od javnosti, a objavila ih je ekološka NVO Breznica iz Pljevalja, nakon trinaest godina.

,,Niko ni do danas nije pozvan na odgovornost, niti se nešto, s tim u vezi, značajno promijenilo”, kaže direktor Breznice Milorad Mitrović.

,,Deponija Maljevac nikada nije radila u zakonom predviđenim okvirima. Nikada nije dobila ni dozvolu za rad. Dakle, ta deponija opasnog otpada trideset godina emituje i proizvodi ogromno i pogubno zagađenje. Na Maljevcu su u protekle tri decenije pljevaljske elektrane deponovale preko osam miliona tona pepela i šljake”, tvrdi Mitrović.

U mjestu Gradac, 24 kilometra od Pljevalja, nalazi se deponija sa oko četiri miliona tona veoma toksičnog i opasnog otpada, koji je godinama prepušten sam sebi.

,,Više zagađivača, rušitelja zdravlja i okoline na ovako malom prostoru, mislim da nema nadaleko”, kaže Mitrović.

Dijelovi kopa Potrlica u kojima je okončana eksploatacija uglja figuriraju kao potencijalna lokacija za deponovanje pepela i šljake iz pljevaljske Termoelektrane. To bi praktično značilo da će deponija biti udaljena manje od kilometra vazdušne linije od centra grada.

Sada se najavljuje stvaranje ,,nacionalne” deponije opasnog otpada, ali zanimljivo je da „nacionalnih” deponija opasnog otpada nema u Prostornom Planu Crne Gore do 2020. godine.

Iako je prije 23 godine proglašena prvom ekološkom državom na planeti, Crna Gora se suočava sa raznim ekološkim problemima, a u nekim oblastima, kao što je upravljanje otpadom, stanje je katastrofalno. Ideja da Crna Gora bude ekološki uzor guši se u zagađenom vazduhu i smeću. Zajedno sa ljudima. I sa imidžom Crne Gore kao turističke zemlje prepoznatljive po divljoj ljepoti.

Skupi nemar

,,Sistemski pristup u rješavanju problema nekontrolisanog odlaganja otpada podrazumijeva kvalitetnu strategiju i širok front institucija koje bi morale da se aktivno uključe i efikasno rade, a to je ovdje još nerealna priča. Već duže radi se na novoj strategiji upravljanja otpadom, nacrtu državnog plana, izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom. Kao neko ko aktivno učestvuje u svemu tome moram reći da je proces konfuzno vođen, što svjedoči i današnji ‘zamrznuti’ status”, kaže Aleksandar Perović. Da bismo realno mogli pričati o količinama generisanog i prikupljenog otpada, naglašava Perović, moramo imati precizne podatke na osnovu kojih bi se utvrdio i analizirao i njegov sastav, a to u Crnoj Gori nemamo. Sada se koriste podaci koje dostavljaju javna komunalna preduzeća na osnovu njihovih iskustava, a tu treba imati u vidu da nijedna opština nije potpuno pokrivena komunalnim uslugama. ,,Ukoliko bi problematici otpada dali prioritet oni koji donose odluke na najvećem nivou, mislim da bi se stanje relativno brzo moglo značajno unaprijediti. Takvu procjenu zasnivam na činjenici da smo mali sistem i da su količine otpada koje generišemo mnogo manje nego tamo gdje su razvijenije ekonomije”, ocjenjuje Perović. Sigurno je: nemar nadležnih institucija i ignorisanje problema u oblasti upravljanja otpadom skupo će nas koštati. To se danas odražava i kroz ekonomske i kroz ekološke parametre.

Švedski recept

Švedska je uvijek bila korak ispred svojih susjeda kad je riječ o smanjenju štetnog uticaja na okolinu. Kako bi proizvela energiju, Švedska pomoću spalionica pretvara smeće u energiju, koju koristi cijela država. Time se Šveđani rješavaju smeća prije nego što se nakupi i proizvode električnu energiju bez iskorištavanja fosilnih goriva. Švedska je počela i da uvozi smeće iz susjedne Norveške. Dosad je uvezeno 881.000 tona. Ovaj recept koji koristi Švedska ne može se tako lako kopirati i drugdje. Pogotovo ne na geografski neprikladnom području gdje nakon dana spaljivanja smeća nastane još veća hrpa otpada.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo