Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNE TAČKE EKOLOŠKE CRNE GORE: Predjeli slikani deponijama

Objavljeno prije

na

Divlju ljepotu Crne Gore, koju promoviše Nacionalna turistička organizacija, ozbiljno ugrožavaju divlje deponije.

Aleksandar Perović, izvršni direktor Ekološkog pokreta Ozon iz Nikšića, za Monitor objašnjava: ,,Tokom prve polovine 2013. godine uz primjenu savremenih tehnologija mapirali smo preko 350 ‘divljih’ deponija na kojima je dominantno odlagan komunalni otpad, ali i različite druge vrste kao što su medicinski, životinjski, elektro, gume… U njih smo uvrstili i neuređena gradska smetlišta, koja koristi većina lokalnih uprava u Crnoj Gori, a koja ne ispunjavaju zakonske uslove kao lokacije za privremeno odlaganje komunalnog otpada. Miješanje različitih vrsta otpada, pa i opasnog sa komunalnim, uslovilo je da se -po struci i nauci- cijele količine moraju posmatrati kao opasan otpad. To moramo imati na umu ako želimo projektovati uticaj na životnu sredinu”.

Uz to, kaže Perović, postoji i značajan broj divljih deponija industrijskog otpada, ostavljenih nakon propadanja fabrika, naročito na sjeveru Crne Gore. ,,Jasno je da se radi o ekološkoj katastrofi koja nesporno direktno ili indirektno negativno utiče i na zdravlje ljudi”.

Nedavno je zvanično potvrđeno da se na sanitarnim deponijama u Crnoj Gori godišnje odloži 128.051 tona komunalnog otpada, što je 58,78 procenata od ukupno stvorenog.

,,Na privremenim odlagalištima završi 4.998, a na ‘divljim’ deponijama oko 36 procenata ili gotovo 80.000 tona smeća”, saopštila je novinarima prošle sedmice državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović.

Prema njenim riječima nisu poznate lokacije na kojima završi oko 26.000 tona otpada.

Pejović je istakla da se u Crnoj Gori selektuje malo otpada u odnosu na evropske standarde: ,,Otpad se organizovano razdvaja samo u Podgorici, Herceg Novom i Kotoru, i to tek 2,66 odsto od ukupnih količina”.

Ona je iznijela i podatak da od 21 crnogorske opštine njih 13 imaju planove upravljanja otpadom. Državna sekretarka kaže da će za realizaciju državnog plana upravljanja otpadom, onako kako je sada definisan, biti potrebno 90 miliona eura. Inače, prošle godine iz Crne Gore je izvezeno oko 40.000 tona otpada.

Šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Mitja Drobnič

izjavio je prije nekoliko dana da Crna Gora u sadašnjoj fazi evropskih integracija mora da donese najbitnije strateške odluke u sektoru upravljanja otpadom.

,,Svjedoci smo da širom Crne Gore postoje brojne divlje deponije, koje predstavljaju rizik po zdravlje i životnu sredinu”, upozorio je Drobnič, i kao jedan od takvih primjera naveo je deponiju Vasove vode u Beranama.

Podsjetimo: mještani Beransela, u blizini deponije Vasove vode, devet puta su blokirali to smetlište boreći se za Ustavom zagarantovano pravo i jedno od temeljnih ljudskih prava – pravo na zdravu životnu sredinu.

Prošlog utorka Daliborka Pejović je, na regionalnom sastanku u Beranama o uspostavljanju održivog modela upravljanja otpadom, kazala da Vlada nije odustala od sanacije Vasovih voda i da će taj projekat biti realizovan nakon izrade projektne dokumentacije.

Alijansa za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), vodeća evropska organizacija koja se bavi uticajem životne sredine na zdravlje u Evropskoj uniji, saopštila je 16. decembra da više od deset hiljada ljudi godišnje umre u Srbiji i Crnoj Gori zbog zagađenja vazduha, a da su Pljevlja lider među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tog dana zagađenje vazduha u Pljevljima bilo je jedanaest puta veće od dozvoljenog!

U pljevaljskoj opštini postoje dvije deponije – Maljevac i druga u mjestu Gradac.

Procjenjuje se da se na deponiji Maljevac, u blizini Pljevalja, nalazi oko 11 miliona kubnih metara pepela i šljake. Prema podacima Instituta za matematiku i fiziku Univerziteta Crne Gore iz 1988. godine, sa ugljem u TE Pljevlja sagori 3,1 tona uranijuma i 3.500 kilograma radioaktivnog torijuma. Ti podaci su dugo skrivani od javnosti, a objavila ih je ekološka NVO Breznica iz Pljevalja, nakon trinaest godina.

,,Niko ni do danas nije pozvan na odgovornost, niti se nešto, s tim u vezi, značajno promijenilo”, kaže direktor Breznice Milorad Mitrović.

,,Deponija Maljevac nikada nije radila u zakonom predviđenim okvirima. Nikada nije dobila ni dozvolu za rad. Dakle, ta deponija opasnog otpada trideset godina emituje i proizvodi ogromno i pogubno zagađenje. Na Maljevcu su u protekle tri decenije pljevaljske elektrane deponovale preko osam miliona tona pepela i šljake”, tvrdi Mitrović.

U mjestu Gradac, 24 kilometra od Pljevalja, nalazi se deponija sa oko četiri miliona tona veoma toksičnog i opasnog otpada, koji je godinama prepušten sam sebi.

,,Više zagađivača, rušitelja zdravlja i okoline na ovako malom prostoru, mislim da nema nadaleko”, kaže Mitrović.

Dijelovi kopa Potrlica u kojima je okončana eksploatacija uglja figuriraju kao potencijalna lokacija za deponovanje pepela i šljake iz pljevaljske Termoelektrane. To bi praktično značilo da će deponija biti udaljena manje od kilometra vazdušne linije od centra grada.

Sada se najavljuje stvaranje ,,nacionalne” deponije opasnog otpada, ali zanimljivo je da „nacionalnih” deponija opasnog otpada nema u Prostornom Planu Crne Gore do 2020. godine.

Iako je prije 23 godine proglašena prvom ekološkom državom na planeti, Crna Gora se suočava sa raznim ekološkim problemima, a u nekim oblastima, kao što je upravljanje otpadom, stanje je katastrofalno. Ideja da Crna Gora bude ekološki uzor guši se u zagađenom vazduhu i smeću. Zajedno sa ljudima. I sa imidžom Crne Gore kao turističke zemlje prepoznatljive po divljoj ljepoti.

Skupi nemar

,,Sistemski pristup u rješavanju problema nekontrolisanog odlaganja otpada podrazumijeva kvalitetnu strategiju i širok front institucija koje bi morale da se aktivno uključe i efikasno rade, a to je ovdje još nerealna priča. Već duže radi se na novoj strategiji upravljanja otpadom, nacrtu državnog plana, izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom. Kao neko ko aktivno učestvuje u svemu tome moram reći da je proces konfuzno vođen, što svjedoči i današnji ‘zamrznuti’ status”, kaže Aleksandar Perović. Da bismo realno mogli pričati o količinama generisanog i prikupljenog otpada, naglašava Perović, moramo imati precizne podatke na osnovu kojih bi se utvrdio i analizirao i njegov sastav, a to u Crnoj Gori nemamo. Sada se koriste podaci koje dostavljaju javna komunalna preduzeća na osnovu njihovih iskustava, a tu treba imati u vidu da nijedna opština nije potpuno pokrivena komunalnim uslugama. ,,Ukoliko bi problematici otpada dali prioritet oni koji donose odluke na najvećem nivou, mislim da bi se stanje relativno brzo moglo značajno unaprijediti. Takvu procjenu zasnivam na činjenici da smo mali sistem i da su količine otpada koje generišemo mnogo manje nego tamo gdje su razvijenije ekonomije”, ocjenjuje Perović. Sigurno je: nemar nadležnih institucija i ignorisanje problema u oblasti upravljanja otpadom skupo će nas koštati. To se danas odražava i kroz ekonomske i kroz ekološke parametre.

Švedski recept

Švedska je uvijek bila korak ispred svojih susjeda kad je riječ o smanjenju štetnog uticaja na okolinu. Kako bi proizvela energiju, Švedska pomoću spalionica pretvara smeće u energiju, koju koristi cijela država. Time se Šveđani rješavaju smeća prije nego što se nakupi i proizvode električnu energiju bez iskorištavanja fosilnih goriva. Švedska je počela i da uvozi smeće iz susjedne Norveške. Dosad je uvezeno 881.000 tona. Ovaj recept koji koristi Švedska ne može se tako lako kopirati i drugdje. Pogotovo ne na geografski neprikladnom području gdje nakon dana spaljivanja smeća nastane još veća hrpa otpada.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo