Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZVANIČNI PAD SIROMAŠTVA: Lažu oči

Objavljeno prije

na

Kad sa sve većom mukom pokušavaju da rastegnu jednu zaradu do druge, kad u samoposluzi bilježe gdje je ulje jeftinije osam centi, kad planiraju da tokom zime griju, što kraće, samo jednu prostoriju, i dok drhte nad računima, građani Crne Gore ne shvataju da ih to samo oči varaju. Siromaštvo u državi se smanjuje, kaže Zavod za statistiku.

Tokom prošle godine 8,6 odsto stanovništva trošilo je manje od apsolutne linije siromaštva, pokazuju podaci Monstata objavljeni u Analizi siromaštva za 2013. Apsolutna linija siromaštva za Crnu Goru u toj godini iznosila je 186,45 eura.

,,Udio lica u siromaštvu smanjen je sa 11,3 odsto, koliko je iznosio u 2012. godini na 8,6 odsto u 2013. godini”, piše u Analizi. Stopa siromaštva pala je, kažu za 2,7 odsto. Broj siromašnih smanjen je sa oko 70 hiljada iz 3012, na oko 54 hiljade prošle godine. Iz siromaštva je, dakle, izašlo preko 15 hiljada ljudi.

„To je nemoguće. Svi smo siromašniji nego što smo bili. U opasnosti od siromaštva već dugo su i zaposleni zbog toga što većina firmi kasni sa platama ili ih ne isplaćuje mjesecima, pa i godinama. Ako pogledate samo najbliže oko sebe vidjećete da se neuporedivo gore živi svake godine u odnosu na prethodnu. Svako koga poznajem živi gore nego prije dvije – tri godine. Pare dajemo samo za hranu. Ne pamtim kad sam kupila stvar koja je skuplja od 15 eura”, kaže jedna od Monitorovih sagovornica.

Zvanični podaci, međutim, govore da, pored stope siromaštva padaju i njegova dubina i oštrina. Manji je, kažu, jaz između bogatih i siromašnih. ,,Jaz siromaštva, kao indikator dubine siromaštva, smanjen je sa 2,8 u 2012. godini na 2,4 u 2013. godini”, kaže Monstat.

Između 2012. i 2013. godine povećan je udio potrošnje 20 odsto najsiromašnijeg stanovništva u ukupnoj potrošnji sa 8,5 na 8,7 procenata. Porasla je, piše u Analizi, i potrošnja imućnih, pa 20 odsto najbogatijih umjesto ranijih 37,1 troše 37,5 odsto. U 2013. godini 20 odsto najbogatijih imalo je potrošnju koja je za 4,3 puta veća od potrošnje 20 procenata najsiromašnijih građana. Gini koeficijent pokazuje pad nejednakosti u Crnoj Gori u 2013. godini – smanjen je sa 26,5 na 26,2 odsto. To što se vama čini da bahatost novopečenih bogataša bolno bliješti u poređenju sa sve siromašnijim običnim svijetom, još je jedna optička varka.

Kad god ih pitate o nekom neskladu između onoga što se vidi golim okom i podataka koje objavljuju, statističari iskoriste magičnu riječ – metodologija. I ovoga puta, bez sumnje sve je u skladu sa nekom metodologijom, ali je zdravom razumu teško objasniti kako je moguće da svi troše više, a da ukupna potrošnja opada. Od avgusta 2013. u Crnoj Gori je bilježena deflacija – opšti pad nivoa cijena. Deflacija, po definiciji, smanjuje potrošnju. Njena stopa pokazatelj je pada kupovne moći i standarda građana. I podaci o deflaciji su Monstatovi, drugih nemamo, samo, da bi se oni uskladili sa brojkama o padu siromaštva nije dovoljna metodologija – neophodna je alhemija.

Možda je, ipak, najveće čudo prikazano u podacima o siromaštvu u prošloj godini – naglo bogaćenje ljudi na sjeveru i na selu. U 2013. godini siromaštvo je smanjeno i u urbanim i u ruralnim oblastima, kaže Monstat. Stopa siromaštva u gradovima opala je za 0,2 odsto, dok je u selima siromašnih manje za čak 8,4 procenta. ,,U ruralnim oblastima stopa siromaštva bila je 2013. godine 9,7 odsto, dok je 2012. godine iznosila 18,1”. Stopa siromaštava u Sjevernom regionu iznosila je 2012. godine 18,3 odsto, 2013. je pala na 10,3. Čitavih osam odsto.

Prema podacima za 2012. na sjeveru je živjelo 30,9 odsto stanovništva Crne Gore, ali i 50 odsto svih siromašnih. Statistika kaže da sada tamo živi 25 odsto stanovništva, ali i 30 odsto svih siromašnih. Neki su se odselili, neki, biće, obogatili.

Stopa siromaštva u Centralnom regionu ista je kao na sjeveru – 10,3 odsto, dok i južnoj regiji iznosi 3,8 odsto. U Podgorici je stopa siromaštva značajno veća nego u ostalim urbanim oblastima – 12,5, prema 4,9 odsto. ,,Sjutra u Rožajama i Plužinama organizujemo skupljanje humanitarne pomoći u hrani, ljekovima i odjeći za sve građane Podgorice. Pomozite, budimo ljudi”, jedan je od komentara na vijest o većem siromaštvu u Podgorici nego na sjeveru.

Seosko stanovništvo ima veći rizik siromaštva u odnosu na gradsko. Dubina i oštrina siromaštva je veća u urbanim oblastima.

Najveću stopu siromaštva imaju porodice sa troje i više djece do šest godina starosti, najmanju domaćinstva sa dvoje djece.

Redovne zarade obezbjeđuju nizak rizik od siromaštva. U 2013. godini najmanja stopa siromaštva zabilježena je kod domaćinstava čiji su glavni izvori prihodi od poljoprivrede i biznisa, a nešto veća je kod domaćinstava čiji su glavni izvori prihoda zarade iz privatnog sektora. Najveća stopa siromaštva zabilježena je kod domaćinstava u kojima su „transferi i ostalo” glavni izvor prihoda -33,6 odsto.

U domaćinstvima čiji su glavni izvori zarade iz javnog sektora živi 21,6 odsto stanovništva. U takvim domaćinstvima je 19,1 procenat siromašnih.

Stopa i rizik od siromaštva najveći su kod nezaposlenih, najmanji među penzionerima. A penzioneri, k'o, penzioneri, umjesto da uživaju u čarima koje bilježi statistika, kažu da jedva preživljavaju, nemaju za ljekove, izdržavaju djecu i unuke jer su jedini u familiji s redovnim primanjima. Prosječna penzija u Crnoj Gori je 274 eura.

Prosječna zarada u oktobru je iznosila 478 eura. Prosječna plata u trgovini, grani u kojoj radi ubjedljivo najviše zaposlenih u Crnoj Gori bila je 329 eura. Ako dvoje ljudi živi od te plate – ispod su linije siromaštva za 22 eura. Minimalna potrošačka korpa za oktobar 2014. iznosila je 797 eura. Ona treba da zadovolji osnovne potrebe četvoročlane porodice.

Ipak, nije sve crno. Siromašni se mogu nadati novim blagodatima iz budžetskih stavki koje se odnose na socijalna davanja. MANS je ovih dana objavio da su gotovo svi djelovi budžeta za koje postoji sumnja da su tokom izbora korišćeni za nezakonit uticaj na glasače, u predlogu budžeta za 2015. godinu značajno uvećani što, po njihovom mišljenju, upućuje na zaključak da Crnu Goru naredne godine možda očekuju još jedni izbori.

Pored crnih fondova, državni budžet je, tvrdi MANS, glavni izvor političke korupcije. Vlada Crne Gore za narednu godinu, na primjer, planira da izdvoji 10 miliona eura po osnovu tuđe njege i pomoći što je za cijela dva miliona više nego što su imali na raspolaganju. U MANS-u su primijetili i da značajan skok bilježe subvencije za domaćinstva koje su sa 1,5 povećane na 5,7 miliona eura. ,,Pojedinačno najveća stavka u subvencijama je za narednu godinu planirana za Ministarstvo poljoprivrede koje će za subvencije za mlijeko, stočna grla i ostale potrebe izdvojiti preko 10 miliona eura. S tim u vezi, upravo je afera Snimak pokazala na koji način se ovakve dotacije za poljoprivrednike koriste za ostvarivanje nezakonitog političkog uticaja na terenu”, tvrde iz ove NVO.

Sve cvjeta od logike. Ako se, recimo, na sjeveru broj stanovnika u samo jednoj godini smanjio za pet odsto, automatski imate manje siromašnih. Ako državne pare u pravo vrijeme uložite u junice, ljudima ćete pomoći, a usput zaraditi i koji glas. Vrlo je ispravno primijetio jedan od komentatora na internetu: ,,Imati Mila za gospodara je neizrecivo bogatsvo i ružno je reći da je neko siromašan”.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Uporedo sa sudskim postupcima čeka se i odluka Disciplinke komisije koja je pokrenula postupak protiv Spasojevića i to zbog toga jer je tokom gostovanja u televizijskoj emisiji neovlašćeno iznio određene podatke koji se tiču bezbjednosti u zatvoru, uz činjenicu da za određene medijske nastupe nije tražio, niti dobio saglasnost starješine organa.

„Povodom medijskih istupa službenika Predraga Spasojevića, donijeta je Odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv imenovanog zbog težih povreda službene dužnosti. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da disciplinksi postupak za težu povredu službene dužnosti protiv državnog službenika vodi i Disciplinska komisija. U skladu sa navedenim, odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv službenika Predraga Spasojevića, dostavljena je Disciplinksoj komisiji na dalje postupanje, saopštio je Monitoru pomoćnik direktora UIKS-a Nebojša Janković.

Na sve ovo Spasojević ponavlja da nije kriv i da će to dokazati.

Spasojević je gostujući u istoj televizijskoj emisiji kazao i da vrlo brzo očekuje predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića „kod njega i da će mu spremiti ćeliju po svim standardima“.

Povodom te izjave, reagovali su iz DPS-a i Kabineta predsednika države, ističući da je Spasojević na krajnje neprimjeren način nasrnuo na najvišu državnu instituciju, na predsjednika Crne Gore, te da se mora pokrenuti odgovarajući postupak pred državnim organima.

Menadžmet Uprave za izvršenje krivičnih sankcija odmah se ogradio od svih njegovih izjava, posebno onih koje sadrže bilo koji politički segment, a koje nijesu spojive sa poslovima i radnim zadacima državnog službenika i namještenika UIKS-a, kako su saopštili

Spasojević je smijenjen samo dva dana kasnije.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SPOMENIK AMFILOHIJU RADOVIĆU U KOLAŠINU: Ekspresno ispunjeno obećanje Demokrata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima DPS-a. Stanovi su dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“. To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova, do kog je Monitor došao

 

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade Crne Gore u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima Demokratske partije socijalista, prije nego je ta partija izgubila vlast u ovom sjevernom gradu prije devet godina.

Po kojim kriterijumima i kako, ni poslije toliko godina nema odgovora, iako se predmet već sedam godina nalazi u Specijalnom državnom tužilaštvu. Ti stanovi su, zapravo, dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“.

To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova i stanova za službenike i namještenike, koji je sačinjen još u oktobru 2015. godine, do kojeg je Monitor  došao.

Komisiju je formirala Skupština opštine Berane  pola godine ranije, nakon što su nove lokalne vlasti, tadašnja koalicija Zdravo Berane (SNP, DF), izrekle optužbe da je raspodjelom stanova u Beranama upravljala organizovana kriminalna grupa.

Izgrađeno je i podijeljeno ukupno stotinu dvadeset stanova, ali su u fokusu istraživanja bili posebno kadrovski stanovi, njih oko pedeset, kao i jedanaest stanova koje je je dodijelio Stijepović.

Na zahtjev tadašnjeg predsjednika Vuke Golubovića (DPS), Vlada je donijela Odluku i Rješenja o dodjeli stanova u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima za 11 osoba.

„Sa razlogom se pitamo na osnovu kojih kriterijuma je donijeta Odluka o dodjeli stanova ovim licima, kada znamo da većina ima riješeno stambeno pitanje i da većina radi u organima gdje su lična primanja velika”, piše u tom izvještaju.

Objašnjeno je da se zahtjevi za rješavanje stambenih pitanja odnose na 11 zaposlenih u organima državne uprave, oblasti prosvjete, zdravstva i organima lokalne samouprave i koja zbog profesionalnog i stručnog angažmana predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u ovoj opštini.

,,Ako su stanovi dodijeljeni zaposlenim licima postavlja se pitanje, zašto je Vladin stan pripao penzioneru, kao i pojedinim licima koja ne predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u Opštini? Кao što smo i naveli Vlada dodjeljuje stanove u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima. Da su uslovi za kupovinu i više nego povoljni govori nam i podatak lica koje je ovaj stan kupilo, a što možemo zaključiti iz notarskog zapisa u kojem se konstatuje da je realna cijena stana od 63 m2 40.950,00 € i koja se po raznim osnovama (radni staž, starost objekta) umanjuje za 32.760,00 €, zatim po osnovu jednokratne uplate umanjuje se vrijednost 15%, te na kraju kupoprodajna cijena ovakvog stana je 6.961,00 eura”, navodi se u izvještaju Komisije.

Prema saznanjima do kojih je došao Monitor i ostali korisnici stanova  u učinili isto, ali se ne zna da li su kasnije te stanove preprodali i u čijem su sada vlasništvu. Komisja koja je ispitivala zakonitost raspodjele nailazila je tokom rada na raznorazne prepreke. Čak ni u upravnici ulaza na kojima se ti stanovi nalaze, nijesu dostavili odgovor ko sada stanuje u tim stanovima.

,,Od većine smo dobijali odgovore, osim od CFSSI kojem smo uporno tražili sa preko 10 poslatih dopisa i više urgencija projektnu dokumentaciju i inicijalni ugovor koji je zaključen između Opštine Berane i CFSSI. Međutim, do sačinjavanja ovog Izvještaja, odgovore nismo dobili, što navodi na sumnju da CFSSI krije dokumenta. Sa istim zahtjevom u kojem traži projektnu dokumentaciju, Кomisija se obratila izvođaču radova d.o.o MD Momo, međutim, odgovoreno nam je da je projektna dokumentacija vraćena CFSSI i da oni istu ne posjeduju. Na našu urgenciju da nam dostavi broj akta pod kojim je predata projektna dokumentacija, CFSSI nam nije dostavio odgovor. U susret nam nije izašao ni notar  Harun Adrović od kojeg smo tražili Ugovore zaključene između službenika i namještenika, kao i kadrova koji su po skupštinskim odlukama dobili stanove. Gospodin Harun Adrović nam je poslao dopis dana 28. 05. 2015. godine, u kojem nas je obavijestio da su svi Ugovori predati Opštini Berane. U Opštini se ne nalazi nijedan od traženih Ugovora. Zahtjev, a kasnije i urgenciju, poslali smo upravniku zgrade Park 7 lamele B, da nam dostavi spisak stanara,  na koje isti nije odgovarao. Obratili smo se zahtjevom EPCG AD Nikšić – Direkciji za ljudske resurse da nam dostave spisak korisnika njihovih usluga u zgradi Park 7 lamele B i C, od kojih nismo dobili odgovor”, piše između ostalog u izvještaju.

Komisija je naknadano uspjela da pronađe još pet stanova koji nijesu nigdje prikazani u raspodjeli, ali su tragovi o tome ostali u katastru. Nakon što je ovaj predmet proslijeđen Specijalnom državnom tužilaštvu prije sedam godina, jedino što se dogodilo do sada je to da su službenici tužilaštva izuzeli neke spise i  dokumentaciju. Od tada slučaj kupi prašinu.

Priča oko dodjele kadrovskih stanova u Beranama počela je 2011. godine, nakon što su na prigodnoj svečanosti direktor crnogorskog Fonda za stambeno solidarnu izgradnju Danilo Popović i sada bivši predsjednik Opštine Vuka Golubović uručili odabranim „kadrovima“ ključeve u novosagrađenim zgradama.

Prije toga, u julu 2009. godine, Golubović je kao tadašnji predsjednik Opštine, donio odluku o rješenju kadrovskih potreba.

U toj odluci je, između ostalog, precizirano da su zaposleni koji po osnovu kadrovskih potreba  riješe stambeno pitanje dužni da u Opštini Berane ostanu u radnom odnosu najmanje pet godina od dana dobijanja stana.

U Izvještaju Komisije konstatovano je, između ostalog, da su određena lica u međuvremenu prodala kadrovske stanove kupljene po povoljnim, odnosno subvencionisanim cijenama.

Opština Berane je obezbijedila i zemljište za izgradnju tri zgrade sa sto dvadeset stanova, kao i komunalnu insfrastrukturu. Opština se uz to radi subvencionisanja cijene kadrovskih stanova kreditno zadužila u visini od preko pola miliona eura i to na period od deset godina, sa kamatnom stopom od osam odsto.

U Izvještaju je još mnogo zanimljivih podataka. Tokom rada na tom Izvještaju, predsjednici komisije Vidi Ivanović (DF) prijećeno je, a ona i njena porodica doživljavali su razne neprijatnosti.

                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo