Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DEVASTACIJA BUDVANSKIH BEDEMA: ANKERIMA U KULTURNO DOBRO IZ XV VIJEKA

Objavljeno prije

na

Poznati industrijski dizajner Karim Rašid našao se ove sedmice usred skandala oko grube devastacije srednjovjekovnih bedema Starog grada u Budvi napravljene prilikom implementacije njegovog projekta novogodišnje iluminacije turističke metropole. Rašidova ideja osvjetljavanja starogradskih bedema nizom neonskih krivudavih cijevi, predstavljena kao lanac DNK, pretvorila se u postupku realizacije u pravi horor sa varvarskim bušenjem drevnog kulturnog dobra u čije je kamenje, slagano vjekovima, ankerisano preko 200 šrafova za 50 gvozdenih nosača dužine 1,40 metara, na koje je montirano 250 metara dvostrukih „ukrasnih” cijevi.

Ankerisanjem budvanskih bedema ovo je kulturno dobro oštećeno do te mjere, da će posao dovođenja u pređašnje stanje Opštinu, po procjeni stručnjaka, koštati par stotina hiljada eura. Čitava priča o dizajnerskom ukrašavanju Budve dobiće, po svemu sudeći, epilog pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru.

Poznatog umjetnika angažovao je sekretar Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent Nikola Divanović, izvođač radova na postavljanju svjetleće skalamerije koja će Budvane koštati više od 60.000 eura. Udarničko bušenje bedema trajalo je danima a da niko od nadležnih nije reagovao sve dok građani nisu pozvali Upravu za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju i JU Muzeji i galerija, čija je direktorica Biljana Pajković bila na putu.

Zbog devastacije gradskih bedema Mjesna zajednica Stari grad i arhitekta Slobodan Bobo Mitrović u ime Odbora za urbanizam i kulturnu baštinu, podnijeli su krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, protiv sekretara Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent, Nikole Divanovića.

„Neovlašteno, bez odobrenja Uprave za kulturna dobra, nestručno i neestetski izbušio je preko hiljadu rupa u budvanskim bedemima da bi fiksirao gvožđa. Na taj način je stvorio uslove za prodor vode u tkivo zida i njegovo razaranje. Vlaga u zidnoj masi ugrožava stabilnost zida, degradira nosiva svojstva kamena, ona je razgrađujući faktor zidova od kamena protiv koga se konzervatorska nauka vjekovima bori. Samovoljno ponašanje, bez stručne konsultacije i odobrenja nadležne institucije Zakon dovodi u ravan krivične odgovornosti i insistira na dovođenju oštećenog kulturnog dobra u pređašnje stanje”, navodi se u krivičnoj prijavi kojom se od tužilaštva traži pokretanje pitanja odgovornosti za oštećenje bedema.

Po prijavi građana reagovala je Uprava za zaštitu kulturnih dobara. U Budvu je 8. decembra stigao glavni, ujedno i jedini inspektor za poslove zaštite kulturnih dobara u Crnoj Gori, Gano Đokić. Inspektor Đokić nije naložio obustavu radova, oni su nastavljeni i nakon njegovog uvida. Ali je četiri dana kasnije na adresu Sekretarijata stiglo rješenje Uprave kojim se nalaže „da sa bedema Starog grada Budve, zaštićenog kulturnog dobra u roku od 30 dana od prijema ovog Rješenja ukloni bespravno postavljene metalne šipke….. za čije postavljanje nisu dobijeni konzervatorski uslovi”….Sekretarijatu je naloženo da u pomenutom roku oštećeno kulturno dobro vrati u prvobitno stanje.

Na ovaj način su službe Ministarstva kulture, Glavni inspektor i Uprava za kulturna dobra, podržali devastaciju i novogodišnju dekoraciju bedema po principu – šteta je već napravljena, šta je tu je, ali ima da se sve dovede u red kad praznovanje završi.

Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara inspektor ima široka ovlašćenja i čitav spektar kaznenih odredbi, od zabrane vršenja radnji i aktivnosti na zaštićenom dobru bez konzervatorskog projekta, izricanja novčanih kazni držaocu kulturnog dobra, Opštini Budva i JP Muzeji i galerije, pa do neodložnog podnošenja krivične prijave ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv lica ili organa lokalne uprave koji svojim činjenjem povređuju zakon. Umjesto inspektora i Uprave, krivičnu prijavu podnijeli su građani Budve.

Kopanje po bedemima u režiji sekretara Divanovića samo je kap koja je prelila čašu problema degradacije budvanskih zidina po kojima svako nekažnjeno radi šta mu je volja. Vlasnici svakog ugostiteljskog objekta unutar Starog grada i brojnih kafića i restorana lociranih ispred gradskih zidina, krše Zakon o zaštiti, devastiraju i buše bedeme za sve svoje potrebe. Za dovođenje vode, struje, postavljanje lampi, reflektora, reklama, pa čak i sudopera na starom kamenu. Čitav je grad opasan kablovima za struju, na svakom koraku su na bedemima ugrađene utičnice, sijalice. A od njihovih, sve većih tendi i terasa, vrijedno kulturno dobro se i ne vidi.

Budvani složno uništavaju dobro od koga žive.

Zločin koji je drevnim bedemima napravio vlasnik hotela Astorija u Budvi, prevazilazi sve nabrojane štete. Za potrebe hotela dozidan je novi kameni zid na bedemu, u dužini od 30-ak metara. Bespravno podignut hotel u Starom gradu naslonjen je jednim krilom na bedeme, a čitav dio oko hotela izbušen je za priključke za struju, ventilaciju i TV antene.

Stražarska kula Brijeg od Budve ima na svom vrhu nesvakidašnji „ukras” hotela Astorija, koju niko od brojnih nadležnih institucija države i opštine nije u stanju da ukloni.

Ova drastična degradacija budvanskih bedema u 21. vijeku ostala je do danas nekažnjena.

Slična je situacija i oko hotela Balkan, gdje svaki novi vlasnik dodaje svoje rupe na zidinama, za fenjere, lampione, kablove, bez ičije saglasnosti i odobrenja.

Budvanski bedemi su oštećeni i zapušteni do te mjere da je i zvanična ocjena državnih organa to potvrdila.

Posljednji obilazak bedema koji po dva osnova uživaju zaštitu, kao zasebno kulturno dobro i kao cjelina zajedno sa Starim gradom, od strane mješovite komisije Ministarstva kulture i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, obavljen je 2004. godine. Tada je stanje ocijenjeno kao veoma loše. Sljedeći stepen na vrednosnoj skali jeste oduzimanje statusa kulturnog dobra, kazala je direktorica Biljana Pajković.

U posljednjih 10 godina degradacija bedema napredovala je u svakom pogledu.

„Bedemi grada Budve su registrovano kulturno dobro sa tragovima od II do XV vijeka nove ere. Ovakvi kakvi su danas završeni su 1945. g. Vjekovima odolijevaju zubu vremena, a sve su gradske uprave koje su vladale Budvom od Mletačke, Austrougarske, Kraljevine Jugoslavije pa SFRJ iskazivale brigu, održavale i popravljale stare budvanske zidine”, ističe se u krivičnoj prijavi.

Najveći stepen zaštite ovako značajnog kulturnog dobra postignut je u današnjoj Crnoj Gori prihvatanjem međunarodnih normi i konvencija i Zakonom o zaštiti, navode podnosioci prijave.

„Nažalost samo na papiru. Sekretarijat za ambijent ne uvažava republičke zakone, ponaša se po svom ćefu, ukusu i znanju, ne poštujući nadležnost javnih ustanova od posebnog značaja. Takav neodgovoran i bahat odnos rezultirao je degradacijom kulturnog dobra i stvaranjem uslova za njegovo brzo propadanje.

Postojalo je više zanatskih rješenja da se novogodišnja dekoracija izvede i bez ovako grube povrede i oštećenja da je konsultovana struka. Nažalost, neznanje i bahatost imaju visoku cijenu”, navodi se u prijavi.

NIKO NIJE ODGOVORAN

Odgovornost za nebrigu o zaštićenom kulturnom dobru Stari grad Budva državne ustanove prebacuju jedna na drugu. Direktorica JU Muzeji i galerija Biljana Pajković navela je za Monitor kako sve intervencije i oštećenja, u skladu sa svojim ovlašćenjima uredno evidentira, dokumentuje i o svemu redovno obavještava nadležnu Upravu za zaštitu kulturnih dobara, odakle adekvatna reakcija po pravilu izostaje. Direktorica Uprave Anastazija Miranović odbacila je ovakve tvrdnje i kao dokaz činjenja dostavila Rješenje Glavnog inspektora Gana Đokića od 30.05. 2014. g., kojim se budvanskoj ustanovi i direktorici Pajković nalaže da u roku od 30 dana u svojstvu držaoca zaštićenog dobra, bedema sa bastionima Starog grada, ukloni bespravno postavljene reflektore, sijalice, razvodne kutije, el.kablove…, postavljene od strane NN lica, za čije postavljanje nijesu dobijeni konzervatorski uslovi, te da zaštićeno kulturno dobro vrati u prvobitno stanje. Obostrana briga ostala je samo na papiru.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo