Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DEVASTACIJA BUDVANSKIH BEDEMA: ANKERIMA U KULTURNO DOBRO IZ XV VIJEKA

Objavljeno prije

na

Poznati industrijski dizajner Karim Rašid našao se ove sedmice usred skandala oko grube devastacije srednjovjekovnih bedema Starog grada u Budvi napravljene prilikom implementacije njegovog projekta novogodišnje iluminacije turističke metropole. Rašidova ideja osvjetljavanja starogradskih bedema nizom neonskih krivudavih cijevi, predstavljena kao lanac DNK, pretvorila se u postupku realizacije u pravi horor sa varvarskim bušenjem drevnog kulturnog dobra u čije je kamenje, slagano vjekovima, ankerisano preko 200 šrafova za 50 gvozdenih nosača dužine 1,40 metara, na koje je montirano 250 metara dvostrukih „ukrasnih” cijevi.

Ankerisanjem budvanskih bedema ovo je kulturno dobro oštećeno do te mjere, da će posao dovođenja u pređašnje stanje Opštinu, po procjeni stručnjaka, koštati par stotina hiljada eura. Čitava priča o dizajnerskom ukrašavanju Budve dobiće, po svemu sudeći, epilog pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru.

Poznatog umjetnika angažovao je sekretar Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent Nikola Divanović, izvođač radova na postavljanju svjetleće skalamerije koja će Budvane koštati više od 60.000 eura. Udarničko bušenje bedema trajalo je danima a da niko od nadležnih nije reagovao sve dok građani nisu pozvali Upravu za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju i JU Muzeji i galerija, čija je direktorica Biljana Pajković bila na putu.

Zbog devastacije gradskih bedema Mjesna zajednica Stari grad i arhitekta Slobodan Bobo Mitrović u ime Odbora za urbanizam i kulturnu baštinu, podnijeli su krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, protiv sekretara Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent, Nikole Divanovića.

„Neovlašteno, bez odobrenja Uprave za kulturna dobra, nestručno i neestetski izbušio je preko hiljadu rupa u budvanskim bedemima da bi fiksirao gvožđa. Na taj način je stvorio uslove za prodor vode u tkivo zida i njegovo razaranje. Vlaga u zidnoj masi ugrožava stabilnost zida, degradira nosiva svojstva kamena, ona je razgrađujući faktor zidova od kamena protiv koga se konzervatorska nauka vjekovima bori. Samovoljno ponašanje, bez stručne konsultacije i odobrenja nadležne institucije Zakon dovodi u ravan krivične odgovornosti i insistira na dovođenju oštećenog kulturnog dobra u pređašnje stanje”, navodi se u krivičnoj prijavi kojom se od tužilaštva traži pokretanje pitanja odgovornosti za oštećenje bedema.

Po prijavi građana reagovala je Uprava za zaštitu kulturnih dobara. U Budvu je 8. decembra stigao glavni, ujedno i jedini inspektor za poslove zaštite kulturnih dobara u Crnoj Gori, Gano Đokić. Inspektor Đokić nije naložio obustavu radova, oni su nastavljeni i nakon njegovog uvida. Ali je četiri dana kasnije na adresu Sekretarijata stiglo rješenje Uprave kojim se nalaže „da sa bedema Starog grada Budve, zaštićenog kulturnog dobra u roku od 30 dana od prijema ovog Rješenja ukloni bespravno postavljene metalne šipke….. za čije postavljanje nisu dobijeni konzervatorski uslovi”….Sekretarijatu je naloženo da u pomenutom roku oštećeno kulturno dobro vrati u prvobitno stanje.

Na ovaj način su službe Ministarstva kulture, Glavni inspektor i Uprava za kulturna dobra, podržali devastaciju i novogodišnju dekoraciju bedema po principu – šteta je već napravljena, šta je tu je, ali ima da se sve dovede u red kad praznovanje završi.

Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara inspektor ima široka ovlašćenja i čitav spektar kaznenih odredbi, od zabrane vršenja radnji i aktivnosti na zaštićenom dobru bez konzervatorskog projekta, izricanja novčanih kazni držaocu kulturnog dobra, Opštini Budva i JP Muzeji i galerije, pa do neodložnog podnošenja krivične prijave ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv lica ili organa lokalne uprave koji svojim činjenjem povređuju zakon. Umjesto inspektora i Uprave, krivičnu prijavu podnijeli su građani Budve.

Kopanje po bedemima u režiji sekretara Divanovića samo je kap koja je prelila čašu problema degradacije budvanskih zidina po kojima svako nekažnjeno radi šta mu je volja. Vlasnici svakog ugostiteljskog objekta unutar Starog grada i brojnih kafića i restorana lociranih ispred gradskih zidina, krše Zakon o zaštiti, devastiraju i buše bedeme za sve svoje potrebe. Za dovođenje vode, struje, postavljanje lampi, reflektora, reklama, pa čak i sudopera na starom kamenu. Čitav je grad opasan kablovima za struju, na svakom koraku su na bedemima ugrađene utičnice, sijalice. A od njihovih, sve većih tendi i terasa, vrijedno kulturno dobro se i ne vidi.

Budvani složno uništavaju dobro od koga žive.

Zločin koji je drevnim bedemima napravio vlasnik hotela Astorija u Budvi, prevazilazi sve nabrojane štete. Za potrebe hotela dozidan je novi kameni zid na bedemu, u dužini od 30-ak metara. Bespravno podignut hotel u Starom gradu naslonjen je jednim krilom na bedeme, a čitav dio oko hotela izbušen je za priključke za struju, ventilaciju i TV antene.

Stražarska kula Brijeg od Budve ima na svom vrhu nesvakidašnji „ukras” hotela Astorija, koju niko od brojnih nadležnih institucija države i opštine nije u stanju da ukloni.

Ova drastična degradacija budvanskih bedema u 21. vijeku ostala je do danas nekažnjena.

Slična je situacija i oko hotela Balkan, gdje svaki novi vlasnik dodaje svoje rupe na zidinama, za fenjere, lampione, kablove, bez ičije saglasnosti i odobrenja.

Budvanski bedemi su oštećeni i zapušteni do te mjere da je i zvanična ocjena državnih organa to potvrdila.

Posljednji obilazak bedema koji po dva osnova uživaju zaštitu, kao zasebno kulturno dobro i kao cjelina zajedno sa Starim gradom, od strane mješovite komisije Ministarstva kulture i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, obavljen je 2004. godine. Tada je stanje ocijenjeno kao veoma loše. Sljedeći stepen na vrednosnoj skali jeste oduzimanje statusa kulturnog dobra, kazala je direktorica Biljana Pajković.

U posljednjih 10 godina degradacija bedema napredovala je u svakom pogledu.

„Bedemi grada Budve su registrovano kulturno dobro sa tragovima od II do XV vijeka nove ere. Ovakvi kakvi su danas završeni su 1945. g. Vjekovima odolijevaju zubu vremena, a sve su gradske uprave koje su vladale Budvom od Mletačke, Austrougarske, Kraljevine Jugoslavije pa SFRJ iskazivale brigu, održavale i popravljale stare budvanske zidine”, ističe se u krivičnoj prijavi.

Najveći stepen zaštite ovako značajnog kulturnog dobra postignut je u današnjoj Crnoj Gori prihvatanjem međunarodnih normi i konvencija i Zakonom o zaštiti, navode podnosioci prijave.

„Nažalost samo na papiru. Sekretarijat za ambijent ne uvažava republičke zakone, ponaša se po svom ćefu, ukusu i znanju, ne poštujući nadležnost javnih ustanova od posebnog značaja. Takav neodgovoran i bahat odnos rezultirao je degradacijom kulturnog dobra i stvaranjem uslova za njegovo brzo propadanje.

Postojalo je više zanatskih rješenja da se novogodišnja dekoracija izvede i bez ovako grube povrede i oštećenja da je konsultovana struka. Nažalost, neznanje i bahatost imaju visoku cijenu”, navodi se u prijavi.

NIKO NIJE ODGOVORAN

Odgovornost za nebrigu o zaštićenom kulturnom dobru Stari grad Budva državne ustanove prebacuju jedna na drugu. Direktorica JU Muzeji i galerija Biljana Pajković navela je za Monitor kako sve intervencije i oštećenja, u skladu sa svojim ovlašćenjima uredno evidentira, dokumentuje i o svemu redovno obavještava nadležnu Upravu za zaštitu kulturnih dobara, odakle adekvatna reakcija po pravilu izostaje. Direktorica Uprave Anastazija Miranović odbacila je ovakve tvrdnje i kao dokaz činjenja dostavila Rješenje Glavnog inspektora Gana Đokića od 30.05. 2014. g., kojim se budvanskoj ustanovi i direktorici Pajković nalaže da u roku od 30 dana u svojstvu držaoca zaštićenog dobra, bedema sa bastionima Starog grada, ukloni bespravno postavljene reflektore, sijalice, razvodne kutije, el.kablove…, postavljene od strane NN lica, za čije postavljanje nijesu dobijeni konzervatorski uslovi, te da zaštićeno kulturno dobro vrati u prvobitno stanje. Obostrana briga ostala je samo na papiru.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo