Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DEVASTACIJA BUDVANSKIH BEDEMA: ANKERIMA U KULTURNO DOBRO IZ XV VIJEKA

Objavljeno prije

9 godina

na

stari-grad-dekorisanje-bede

Poznati industrijski dizajner Karim Rašid našao se ove sedmice usred skandala oko grube devastacije srednjovjekovnih bedema Starog grada u Budvi napravljene prilikom implementacije njegovog projekta novogodišnje iluminacije turističke metropole. Rašidova ideja osvjetljavanja starogradskih bedema nizom neonskih krivudavih cijevi, predstavljena kao lanac DNK, pretvorila se u postupku realizacije u pravi horor sa varvarskim bušenjem drevnog kulturnog dobra u čije je kamenje, slagano vjekovima, ankerisano preko 200 šrafova za 50 gvozdenih nosača dužine 1,40 metara, na koje je montirano 250 metara dvostrukih „ukrasnih” cijevi.

Ankerisanjem budvanskih bedema ovo je kulturno dobro oštećeno do te mjere, da će posao dovođenja u pređašnje stanje Opštinu, po procjeni stručnjaka, koštati par stotina hiljada eura. Čitava priča o dizajnerskom ukrašavanju Budve dobiće, po svemu sudeći, epilog pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru.

Poznatog umjetnika angažovao je sekretar Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent Nikola Divanović, izvođač radova na postavljanju svjetleće skalamerije koja će Budvane koštati više od 60.000 eura. Udarničko bušenje bedema trajalo je danima a da niko od nadležnih nije reagovao sve dok građani nisu pozvali Upravu za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju i JU Muzeji i galerija, čija je direktorica Biljana Pajković bila na putu.

Zbog devastacije gradskih bedema Mjesna zajednica Stari grad i arhitekta Slobodan Bobo Mitrović u ime Odbora za urbanizam i kulturnu baštinu, podnijeli su krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, protiv sekretara Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent, Nikole Divanovića.

„Neovlašteno, bez odobrenja Uprave za kulturna dobra, nestručno i neestetski izbušio je preko hiljadu rupa u budvanskim bedemima da bi fiksirao gvožđa. Na taj način je stvorio uslove za prodor vode u tkivo zida i njegovo razaranje. Vlaga u zidnoj masi ugrožava stabilnost zida, degradira nosiva svojstva kamena, ona je razgrađujući faktor zidova od kamena protiv koga se konzervatorska nauka vjekovima bori. Samovoljno ponašanje, bez stručne konsultacije i odobrenja nadležne institucije Zakon dovodi u ravan krivične odgovornosti i insistira na dovođenju oštećenog kulturnog dobra u pređašnje stanje”, navodi se u krivičnoj prijavi kojom se od tužilaštva traži pokretanje pitanja odgovornosti za oštećenje bedema.

Po prijavi građana reagovala je Uprava za zaštitu kulturnih dobara. U Budvu je 8. decembra stigao glavni, ujedno i jedini inspektor za poslove zaštite kulturnih dobara u Crnoj Gori, Gano Đokić. Inspektor Đokić nije naložio obustavu radova, oni su nastavljeni i nakon njegovog uvida. Ali je četiri dana kasnije na adresu Sekretarijata stiglo rješenje Uprave kojim se nalaže „da sa bedema Starog grada Budve, zaštićenog kulturnog dobra u roku od 30 dana od prijema ovog Rješenja ukloni bespravno postavljene metalne šipke….. za čije postavljanje nisu dobijeni konzervatorski uslovi”….Sekretarijatu je naloženo da u pomenutom roku oštećeno kulturno dobro vrati u prvobitno stanje.

Na ovaj način su službe Ministarstva kulture, Glavni inspektor i Uprava za kulturna dobra, podržali devastaciju i novogodišnju dekoraciju bedema po principu – šteta je već napravljena, šta je tu je, ali ima da se sve dovede u red kad praznovanje završi.

Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara inspektor ima široka ovlašćenja i čitav spektar kaznenih odredbi, od zabrane vršenja radnji i aktivnosti na zaštićenom dobru bez konzervatorskog projekta, izricanja novčanih kazni držaocu kulturnog dobra, Opštini Budva i JP Muzeji i galerije, pa do neodložnog podnošenja krivične prijave ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv lica ili organa lokalne uprave koji svojim činjenjem povređuju zakon. Umjesto inspektora i Uprave, krivičnu prijavu podnijeli su građani Budve.

Kopanje po bedemima u režiji sekretara Divanovića samo je kap koja je prelila čašu problema degradacije budvanskih zidina po kojima svako nekažnjeno radi šta mu je volja. Vlasnici svakog ugostiteljskog objekta unutar Starog grada i brojnih kafića i restorana lociranih ispred gradskih zidina, krše Zakon o zaštiti, devastiraju i buše bedeme za sve svoje potrebe. Za dovođenje vode, struje, postavljanje lampi, reflektora, reklama, pa čak i sudopera na starom kamenu. Čitav je grad opasan kablovima za struju, na svakom koraku su na bedemima ugrađene utičnice, sijalice. A od njihovih, sve većih tendi i terasa, vrijedno kulturno dobro se i ne vidi.

Budvani složno uništavaju dobro od koga žive.

Zločin koji je drevnim bedemima napravio vlasnik hotela Astorija u Budvi, prevazilazi sve nabrojane štete. Za potrebe hotela dozidan je novi kameni zid na bedemu, u dužini od 30-ak metara. Bespravno podignut hotel u Starom gradu naslonjen je jednim krilom na bedeme, a čitav dio oko hotela izbušen je za priključke za struju, ventilaciju i TV antene.

Stražarska kula Brijeg od Budve ima na svom vrhu nesvakidašnji „ukras” hotela Astorija, koju niko od brojnih nadležnih institucija države i opštine nije u stanju da ukloni.

Ova drastična degradacija budvanskih bedema u 21. vijeku ostala je do danas nekažnjena.

Slična je situacija i oko hotela Balkan, gdje svaki novi vlasnik dodaje svoje rupe na zidinama, za fenjere, lampione, kablove, bez ičije saglasnosti i odobrenja.

Budvanski bedemi su oštećeni i zapušteni do te mjere da je i zvanična ocjena državnih organa to potvrdila.

Posljednji obilazak bedema koji po dva osnova uživaju zaštitu, kao zasebno kulturno dobro i kao cjelina zajedno sa Starim gradom, od strane mješovite komisije Ministarstva kulture i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, obavljen je 2004. godine. Tada je stanje ocijenjeno kao veoma loše. Sljedeći stepen na vrednosnoj skali jeste oduzimanje statusa kulturnog dobra, kazala je direktorica Biljana Pajković.

U posljednjih 10 godina degradacija bedema napredovala je u svakom pogledu.

„Bedemi grada Budve su registrovano kulturno dobro sa tragovima od II do XV vijeka nove ere. Ovakvi kakvi su danas završeni su 1945. g. Vjekovima odolijevaju zubu vremena, a sve su gradske uprave koje su vladale Budvom od Mletačke, Austrougarske, Kraljevine Jugoslavije pa SFRJ iskazivale brigu, održavale i popravljale stare budvanske zidine”, ističe se u krivičnoj prijavi.

Najveći stepen zaštite ovako značajnog kulturnog dobra postignut je u današnjoj Crnoj Gori prihvatanjem međunarodnih normi i konvencija i Zakonom o zaštiti, navode podnosioci prijave.

„Nažalost samo na papiru. Sekretarijat za ambijent ne uvažava republičke zakone, ponaša se po svom ćefu, ukusu i znanju, ne poštujući nadležnost javnih ustanova od posebnog značaja. Takav neodgovoran i bahat odnos rezultirao je degradacijom kulturnog dobra i stvaranjem uslova za njegovo brzo propadanje.

Postojalo je više zanatskih rješenja da se novogodišnja dekoracija izvede i bez ovako grube povrede i oštećenja da je konsultovana struka. Nažalost, neznanje i bahatost imaju visoku cijenu”, navodi se u prijavi.

NIKO NIJE ODGOVORAN

Odgovornost za nebrigu o zaštićenom kulturnom dobru Stari grad Budva državne ustanove prebacuju jedna na drugu. Direktorica JU Muzeji i galerija Biljana Pajković navela je za Monitor kako sve intervencije i oštećenja, u skladu sa svojim ovlašćenjima uredno evidentira, dokumentuje i o svemu redovno obavještava nadležnu Upravu za zaštitu kulturnih dobara, odakle adekvatna reakcija po pravilu izostaje. Direktorica Uprave Anastazija Miranović odbacila je ovakve tvrdnje i kao dokaz činjenja dostavila Rješenje Glavnog inspektora Gana Đokića od 30.05. 2014. g., kojim se budvanskoj ustanovi i direktorici Pajković nalaže da u roku od 30 dana u svojstvu držaoca zaštićenog dobra, bedema sa bastionima Starog grada, ukloni bespravno postavljene reflektore, sijalice, razvodne kutije, el.kablove…, postavljene od strane NN lica, za čije postavljanje nijesu dobijeni konzervatorski uslovi, te da zaštićeno kulturno dobro vrati u prvobitno stanje. Obostrana briga ostala je samo na papiru.

Branka PLAMENAC

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

3 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

3 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo