Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DEVASTACIJA BUDVANSKIH BEDEMA: ANKERIMA U KULTURNO DOBRO IZ XV VIJEKA

Objavljeno prije

na

Poznati industrijski dizajner Karim Rašid našao se ove sedmice usred skandala oko grube devastacije srednjovjekovnih bedema Starog grada u Budvi napravljene prilikom implementacije njegovog projekta novogodišnje iluminacije turističke metropole. Rašidova ideja osvjetljavanja starogradskih bedema nizom neonskih krivudavih cijevi, predstavljena kao lanac DNK, pretvorila se u postupku realizacije u pravi horor sa varvarskim bušenjem drevnog kulturnog dobra u čije je kamenje, slagano vjekovima, ankerisano preko 200 šrafova za 50 gvozdenih nosača dužine 1,40 metara, na koje je montirano 250 metara dvostrukih „ukrasnih” cijevi.

Ankerisanjem budvanskih bedema ovo je kulturno dobro oštećeno do te mjere, da će posao dovođenja u pređašnje stanje Opštinu, po procjeni stručnjaka, koštati par stotina hiljada eura. Čitava priča o dizajnerskom ukrašavanju Budve dobiće, po svemu sudeći, epilog pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru.

Poznatog umjetnika angažovao je sekretar Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent Nikola Divanović, izvođač radova na postavljanju svjetleće skalamerije koja će Budvane koštati više od 60.000 eura. Udarničko bušenje bedema trajalo je danima a da niko od nadležnih nije reagovao sve dok građani nisu pozvali Upravu za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju i JU Muzeji i galerija, čija je direktorica Biljana Pajković bila na putu.

Zbog devastacije gradskih bedema Mjesna zajednica Stari grad i arhitekta Slobodan Bobo Mitrović u ime Odbora za urbanizam i kulturnu baštinu, podnijeli su krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, protiv sekretara Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent, Nikole Divanovića.

„Neovlašteno, bez odobrenja Uprave za kulturna dobra, nestručno i neestetski izbušio je preko hiljadu rupa u budvanskim bedemima da bi fiksirao gvožđa. Na taj način je stvorio uslove za prodor vode u tkivo zida i njegovo razaranje. Vlaga u zidnoj masi ugrožava stabilnost zida, degradira nosiva svojstva kamena, ona je razgrađujući faktor zidova od kamena protiv koga se konzervatorska nauka vjekovima bori. Samovoljno ponašanje, bez stručne konsultacije i odobrenja nadležne institucije Zakon dovodi u ravan krivične odgovornosti i insistira na dovođenju oštećenog kulturnog dobra u pređašnje stanje”, navodi se u krivičnoj prijavi kojom se od tužilaštva traži pokretanje pitanja odgovornosti za oštećenje bedema.

Po prijavi građana reagovala je Uprava za zaštitu kulturnih dobara. U Budvu je 8. decembra stigao glavni, ujedno i jedini inspektor za poslove zaštite kulturnih dobara u Crnoj Gori, Gano Đokić. Inspektor Đokić nije naložio obustavu radova, oni su nastavljeni i nakon njegovog uvida. Ali je četiri dana kasnije na adresu Sekretarijata stiglo rješenje Uprave kojim se nalaže „da sa bedema Starog grada Budve, zaštićenog kulturnog dobra u roku od 30 dana od prijema ovog Rješenja ukloni bespravno postavljene metalne šipke….. za čije postavljanje nisu dobijeni konzervatorski uslovi”….Sekretarijatu je naloženo da u pomenutom roku oštećeno kulturno dobro vrati u prvobitno stanje.

Na ovaj način su službe Ministarstva kulture, Glavni inspektor i Uprava za kulturna dobra, podržali devastaciju i novogodišnju dekoraciju bedema po principu – šteta je već napravljena, šta je tu je, ali ima da se sve dovede u red kad praznovanje završi.

Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara inspektor ima široka ovlašćenja i čitav spektar kaznenih odredbi, od zabrane vršenja radnji i aktivnosti na zaštićenom dobru bez konzervatorskog projekta, izricanja novčanih kazni držaocu kulturnog dobra, Opštini Budva i JP Muzeji i galerije, pa do neodložnog podnošenja krivične prijave ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv lica ili organa lokalne uprave koji svojim činjenjem povređuju zakon. Umjesto inspektora i Uprave, krivičnu prijavu podnijeli su građani Budve.

Kopanje po bedemima u režiji sekretara Divanovića samo je kap koja je prelila čašu problema degradacije budvanskih zidina po kojima svako nekažnjeno radi šta mu je volja. Vlasnici svakog ugostiteljskog objekta unutar Starog grada i brojnih kafića i restorana lociranih ispred gradskih zidina, krše Zakon o zaštiti, devastiraju i buše bedeme za sve svoje potrebe. Za dovođenje vode, struje, postavljanje lampi, reflektora, reklama, pa čak i sudopera na starom kamenu. Čitav je grad opasan kablovima za struju, na svakom koraku su na bedemima ugrađene utičnice, sijalice. A od njihovih, sve većih tendi i terasa, vrijedno kulturno dobro se i ne vidi.

Budvani složno uništavaju dobro od koga žive.

Zločin koji je drevnim bedemima napravio vlasnik hotela Astorija u Budvi, prevazilazi sve nabrojane štete. Za potrebe hotela dozidan je novi kameni zid na bedemu, u dužini od 30-ak metara. Bespravno podignut hotel u Starom gradu naslonjen je jednim krilom na bedeme, a čitav dio oko hotela izbušen je za priključke za struju, ventilaciju i TV antene.

Stražarska kula Brijeg od Budve ima na svom vrhu nesvakidašnji „ukras” hotela Astorija, koju niko od brojnih nadležnih institucija države i opštine nije u stanju da ukloni.

Ova drastična degradacija budvanskih bedema u 21. vijeku ostala je do danas nekažnjena.

Slična je situacija i oko hotela Balkan, gdje svaki novi vlasnik dodaje svoje rupe na zidinama, za fenjere, lampione, kablove, bez ičije saglasnosti i odobrenja.

Budvanski bedemi su oštećeni i zapušteni do te mjere da je i zvanična ocjena državnih organa to potvrdila.

Posljednji obilazak bedema koji po dva osnova uživaju zaštitu, kao zasebno kulturno dobro i kao cjelina zajedno sa Starim gradom, od strane mješovite komisije Ministarstva kulture i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, obavljen je 2004. godine. Tada je stanje ocijenjeno kao veoma loše. Sljedeći stepen na vrednosnoj skali jeste oduzimanje statusa kulturnog dobra, kazala je direktorica Biljana Pajković.

U posljednjih 10 godina degradacija bedema napredovala je u svakom pogledu.

„Bedemi grada Budve su registrovano kulturno dobro sa tragovima od II do XV vijeka nove ere. Ovakvi kakvi su danas završeni su 1945. g. Vjekovima odolijevaju zubu vremena, a sve su gradske uprave koje su vladale Budvom od Mletačke, Austrougarske, Kraljevine Jugoslavije pa SFRJ iskazivale brigu, održavale i popravljale stare budvanske zidine”, ističe se u krivičnoj prijavi.

Najveći stepen zaštite ovako značajnog kulturnog dobra postignut je u današnjoj Crnoj Gori prihvatanjem međunarodnih normi i konvencija i Zakonom o zaštiti, navode podnosioci prijave.

„Nažalost samo na papiru. Sekretarijat za ambijent ne uvažava republičke zakone, ponaša se po svom ćefu, ukusu i znanju, ne poštujući nadležnost javnih ustanova od posebnog značaja. Takav neodgovoran i bahat odnos rezultirao je degradacijom kulturnog dobra i stvaranjem uslova za njegovo brzo propadanje.

Postojalo je više zanatskih rješenja da se novogodišnja dekoracija izvede i bez ovako grube povrede i oštećenja da je konsultovana struka. Nažalost, neznanje i bahatost imaju visoku cijenu”, navodi se u prijavi.

NIKO NIJE ODGOVORAN

Odgovornost za nebrigu o zaštićenom kulturnom dobru Stari grad Budva državne ustanove prebacuju jedna na drugu. Direktorica JU Muzeji i galerija Biljana Pajković navela je za Monitor kako sve intervencije i oštećenja, u skladu sa svojim ovlašćenjima uredno evidentira, dokumentuje i o svemu redovno obavještava nadležnu Upravu za zaštitu kulturnih dobara, odakle adekvatna reakcija po pravilu izostaje. Direktorica Uprave Anastazija Miranović odbacila je ovakve tvrdnje i kao dokaz činjenja dostavila Rješenje Glavnog inspektora Gana Đokića od 30.05. 2014. g., kojim se budvanskoj ustanovi i direktorici Pajković nalaže da u roku od 30 dana u svojstvu držaoca zaštićenog dobra, bedema sa bastionima Starog grada, ukloni bespravno postavljene reflektore, sijalice, razvodne kutije, el.kablove…, postavljene od strane NN lica, za čije postavljanje nijesu dobijeni konzervatorski uslovi, te da zaštićeno kulturno dobro vrati u prvobitno stanje. Obostrana briga ostala je samo na papiru.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo