Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DEVASTACIJA BUDVANSKIH BEDEMA: ANKERIMA U KULTURNO DOBRO IZ XV VIJEKA

Objavljeno prije

na

stari-grad-dekorisanje-bede

Poznati industrijski dizajner Karim Rašid našao se ove sedmice usred skandala oko grube devastacije srednjovjekovnih bedema Starog grada u Budvi napravljene prilikom implementacije njegovog projekta novogodišnje iluminacije turističke metropole. Rašidova ideja osvjetljavanja starogradskih bedema nizom neonskih krivudavih cijevi, predstavljena kao lanac DNK, pretvorila se u postupku realizacije u pravi horor sa varvarskim bušenjem drevnog kulturnog dobra u čije je kamenje, slagano vjekovima, ankerisano preko 200 šrafova za 50 gvozdenih nosača dužine 1,40 metara, na koje je montirano 250 metara dvostrukih „ukrasnih” cijevi.

Ankerisanjem budvanskih bedema ovo je kulturno dobro oštećeno do te mjere, da će posao dovođenja u pređašnje stanje Opštinu, po procjeni stručnjaka, koštati par stotina hiljada eura. Čitava priča o dizajnerskom ukrašavanju Budve dobiće, po svemu sudeći, epilog pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru.

Poznatog umjetnika angažovao je sekretar Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent Nikola Divanović, izvođač radova na postavljanju svjetleće skalamerije koja će Budvane koštati više od 60.000 eura. Udarničko bušenje bedema trajalo je danima a da niko od nadležnih nije reagovao sve dok građani nisu pozvali Upravu za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju i JU Muzeji i galerija, čija je direktorica Biljana Pajković bila na putu.

Zbog devastacije gradskih bedema Mjesna zajednica Stari grad i arhitekta Slobodan Bobo Mitrović u ime Odbora za urbanizam i kulturnu baštinu, podnijeli su krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, protiv sekretara Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent, Nikole Divanovića.

„Neovlašteno, bez odobrenja Uprave za kulturna dobra, nestručno i neestetski izbušio je preko hiljadu rupa u budvanskim bedemima da bi fiksirao gvožđa. Na taj način je stvorio uslove za prodor vode u tkivo zida i njegovo razaranje. Vlaga u zidnoj masi ugrožava stabilnost zida, degradira nosiva svojstva kamena, ona je razgrađujući faktor zidova od kamena protiv koga se konzervatorska nauka vjekovima bori. Samovoljno ponašanje, bez stručne konsultacije i odobrenja nadležne institucije Zakon dovodi u ravan krivične odgovornosti i insistira na dovođenju oštećenog kulturnog dobra u pređašnje stanje”, navodi se u krivičnoj prijavi kojom se od tužilaštva traži pokretanje pitanja odgovornosti za oštećenje bedema.

Po prijavi građana reagovala je Uprava za zaštitu kulturnih dobara. U Budvu je 8. decembra stigao glavni, ujedno i jedini inspektor za poslove zaštite kulturnih dobara u Crnoj Gori, Gano Đokić. Inspektor Đokić nije naložio obustavu radova, oni su nastavljeni i nakon njegovog uvida. Ali je četiri dana kasnije na adresu Sekretarijata stiglo rješenje Uprave kojim se nalaže „da sa bedema Starog grada Budve, zaštićenog kulturnog dobra u roku od 30 dana od prijema ovog Rješenja ukloni bespravno postavljene metalne šipke….. za čije postavljanje nisu dobijeni konzervatorski uslovi”….Sekretarijatu je naloženo da u pomenutom roku oštećeno kulturno dobro vrati u prvobitno stanje.

Na ovaj način su službe Ministarstva kulture, Glavni inspektor i Uprava za kulturna dobra, podržali devastaciju i novogodišnju dekoraciju bedema po principu – šteta je već napravljena, šta je tu je, ali ima da se sve dovede u red kad praznovanje završi.

Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara inspektor ima široka ovlašćenja i čitav spektar kaznenih odredbi, od zabrane vršenja radnji i aktivnosti na zaštićenom dobru bez konzervatorskog projekta, izricanja novčanih kazni držaocu kulturnog dobra, Opštini Budva i JP Muzeji i galerije, pa do neodložnog podnošenja krivične prijave ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv lica ili organa lokalne uprave koji svojim činjenjem povređuju zakon. Umjesto inspektora i Uprave, krivičnu prijavu podnijeli su građani Budve.

Kopanje po bedemima u režiji sekretara Divanovića samo je kap koja je prelila čašu problema degradacije budvanskih zidina po kojima svako nekažnjeno radi šta mu je volja. Vlasnici svakog ugostiteljskog objekta unutar Starog grada i brojnih kafića i restorana lociranih ispred gradskih zidina, krše Zakon o zaštiti, devastiraju i buše bedeme za sve svoje potrebe. Za dovođenje vode, struje, postavljanje lampi, reflektora, reklama, pa čak i sudopera na starom kamenu. Čitav je grad opasan kablovima za struju, na svakom koraku su na bedemima ugrađene utičnice, sijalice. A od njihovih, sve većih tendi i terasa, vrijedno kulturno dobro se i ne vidi.

Budvani složno uništavaju dobro od koga žive.

Zločin koji je drevnim bedemima napravio vlasnik hotela Astorija u Budvi, prevazilazi sve nabrojane štete. Za potrebe hotela dozidan je novi kameni zid na bedemu, u dužini od 30-ak metara. Bespravno podignut hotel u Starom gradu naslonjen je jednim krilom na bedeme, a čitav dio oko hotela izbušen je za priključke za struju, ventilaciju i TV antene.

Stražarska kula Brijeg od Budve ima na svom vrhu nesvakidašnji „ukras” hotela Astorija, koju niko od brojnih nadležnih institucija države i opštine nije u stanju da ukloni.

Ova drastična degradacija budvanskih bedema u 21. vijeku ostala je do danas nekažnjena.

Slična je situacija i oko hotela Balkan, gdje svaki novi vlasnik dodaje svoje rupe na zidinama, za fenjere, lampione, kablove, bez ičije saglasnosti i odobrenja.

Budvanski bedemi su oštećeni i zapušteni do te mjere da je i zvanična ocjena državnih organa to potvrdila.

Posljednji obilazak bedema koji po dva osnova uživaju zaštitu, kao zasebno kulturno dobro i kao cjelina zajedno sa Starim gradom, od strane mješovite komisije Ministarstva kulture i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, obavljen je 2004. godine. Tada je stanje ocijenjeno kao veoma loše. Sljedeći stepen na vrednosnoj skali jeste oduzimanje statusa kulturnog dobra, kazala je direktorica Biljana Pajković.

U posljednjih 10 godina degradacija bedema napredovala je u svakom pogledu.

„Bedemi grada Budve su registrovano kulturno dobro sa tragovima od II do XV vijeka nove ere. Ovakvi kakvi su danas završeni su 1945. g. Vjekovima odolijevaju zubu vremena, a sve su gradske uprave koje su vladale Budvom od Mletačke, Austrougarske, Kraljevine Jugoslavije pa SFRJ iskazivale brigu, održavale i popravljale stare budvanske zidine”, ističe se u krivičnoj prijavi.

Najveći stepen zaštite ovako značajnog kulturnog dobra postignut je u današnjoj Crnoj Gori prihvatanjem međunarodnih normi i konvencija i Zakonom o zaštiti, navode podnosioci prijave.

„Nažalost samo na papiru. Sekretarijat za ambijent ne uvažava republičke zakone, ponaša se po svom ćefu, ukusu i znanju, ne poštujući nadležnost javnih ustanova od posebnog značaja. Takav neodgovoran i bahat odnos rezultirao je degradacijom kulturnog dobra i stvaranjem uslova za njegovo brzo propadanje.

Postojalo je više zanatskih rješenja da se novogodišnja dekoracija izvede i bez ovako grube povrede i oštećenja da je konsultovana struka. Nažalost, neznanje i bahatost imaju visoku cijenu”, navodi se u prijavi.

NIKO NIJE ODGOVORAN

Odgovornost za nebrigu o zaštićenom kulturnom dobru Stari grad Budva državne ustanove prebacuju jedna na drugu. Direktorica JU Muzeji i galerija Biljana Pajković navela je za Monitor kako sve intervencije i oštećenja, u skladu sa svojim ovlašćenjima uredno evidentira, dokumentuje i o svemu redovno obavještava nadležnu Upravu za zaštitu kulturnih dobara, odakle adekvatna reakcija po pravilu izostaje. Direktorica Uprave Anastazija Miranović odbacila je ovakve tvrdnje i kao dokaz činjenja dostavila Rješenje Glavnog inspektora Gana Đokića od 30.05. 2014. g., kojim se budvanskoj ustanovi i direktorici Pajković nalaže da u roku od 30 dana u svojstvu držaoca zaštićenog dobra, bedema sa bastionima Starog grada, ukloni bespravno postavljene reflektore, sijalice, razvodne kutije, el.kablove…, postavljene od strane NN lica, za čije postavljanje nijesu dobijeni konzervatorski uslovi, te da zaštićeno kulturno dobro vrati u prvobitno stanje. Obostrana briga ostala je samo na papiru.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo