Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tužilaštvo ignoriše ratne zločine

Objavljeno prije

na

U najnovijem izvještaju eksperta Evropske unije Mauricija Salustre, koji je procjenjivao kako se Crna Gora bavi ratnim zločinima, navodi se da ,,crnogorsko tužilaštvo nije uložilo napor u istrazi ratnih zločina, nema proaktivnog stava kako bi pokušali da identifikuju moguće osumnjičene, a saradnja sa kolegama iz drugih država zasniva se na neformalnim, uopštenim zahtjevima”.

Izvještaj je urađen nakon niza sastanaka tokom posjete od 22. do 24. oktobra i analize dostupnih dokumenata. Salustro je analizirao postupanje tužilaštva u slučajevima Morinj, Bukovica, Deportacije, Kaluđerski Laz, ubistva porodice Klapuh i Štrpci… U procjeni je komentarisao jedino Morinj, Bukovicu i Deportacije, jer su slučajevi Klapuh i Štrpci završeni prije osnivanja sadašnjih pravosudnih institucija, a Kaluđerski Laz je još u žalbenom postupku.

Salustra navodi da nijedan slučaj nije otvoren na inicijativu tužilaštva, a odsustvo novih slučajeva ,,pokazuje da tužilaštvo nije razvilo nikakvu strategiju u vezi sa ratnim zločinima”, nego samo reaguje na “krivične prijave kad ih podnesu pojedinci ili razne institucije”.

Tužioci su mu na sastancima, kako tvrdi, otvoreno priznali da ne mogu puno uraditi ,,bez informacija”.

Specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović, kako piše u izvještaju, rekla je ekspertu da oni stalno pitaju kolege susjednih zemalja imaju li kakvih informacija ili dokaza od interesa za gonjenje ratnih zločina u Crnoj Gori. Ekspertu je takođe rečeno da se glavni haški tužilac više puta sastajao sa lokalnim tužiocima i da im nikad nije rekao da njegova kancelarija ima informacije ili dokaze protiv Crnogoraca.

Ekspertu je rečeno da postoji ,,kontakt tužilac” koji ima šifru za direktan ulazak u bazu Haškog tribunala. Prisutni na sastanku nisu bili sigurni je li ta tužiteljka išla u Tribunal da traži dokaze i je li ikad upotrijebila tu šifru.

I u posljednjem izvještaju EK piše da ,,Crna Gora treba da pojača napore da se bori protiv nekažnjivosti za ratne zločine, djelotvorno istražuje, goni , sudi i kažnjava za ratne zločine… Konstatuju i da nema optužnica za komandnu odgovornost, saučesništvo, pomaganje i podstrekivanje”.

Salustro piše da mu nije jasno zašto je tužilaštvo u slučaju Deportacija postupilo potpuno suprotno u odnosu na Bukovicu, tvrdeći da se nezakonita deportacija desila u vrijeme i u vezi sa ratom u BiH koji nije bio međunarodni.

Salustro je ocijenio da je okrivljene za deportaciju i crnogorske vlasti trebalo optužiti kao saučesnike ili bar pomagače u uzimanju bosanskih muslimana civila kao talaca, koje su počinile vlasti bosanskih Srba, jer je i u jednoj od presuda Višeg suda navedeno da postoje dokazi da su oni vraćeni u BiH radi razmjene za zarobljene Srbe.

Podsjetimo da su pravosnažno oslobođena devetorica pripadnika MUP-a da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, tako što su 1992. iz Crne Gore nezakonito selili građane BiH i predali ih vlastima Srpske Republike.

U slučaju Bukovica, ekspert tvrdi da tužilaštvo nije navelo dovoljan broj slučajeva maltretiranja civila od strane policije da bi se dokazao sistematski progon – što je potrebno za osudu za zločin protiv čovječnosti. On je ocijenio da je okrivljene trebalo optužiti za konkretna djela maltretiranja i zastrašivanja, što je u vrijeme ratnog stanja puno lakše dokazati kao ratni zločin, nego zločin protiv čovječnosti.

U slučaju Bukovica, tužilaštvo je tvrdilo da je sukob u BiH bio međunarodni. Sud je oslobodio sedmoricu optuženih, saopštavajući da nije bilo dokaza da su izvršili krivično djelo zločin protiv čovječnosti.

Univerzitetski profesor Milan Popović, glavni urednik Monitora Esad Kočan i poslanik PZP- a Koča Pavlović podnijeli su 3. maja 2012. godine krivičnu prijavu protiv Mila Đukanovića, premijera i u vrijeme deportacija, i ostalih najodgovornijih za ovaj zločin. Iz tužilaštva do danas nema nikakve reakcije. Slobodan Pejović, policijski inspektor iz Herceg Novog, koji je godinama hrabro svjedočio o ovom zločinu, bio je izložen pravom pogromu.

V. KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo