Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA VRAĆENA U STANJE PRIJE POLITIČKOG PREVRATA: Poništene sve odluke tromjesečne vlasti

Objavljeno prije

na

Smijenjeni funkcioneri DF-a i Demokrata Marko Bato Carević i Krsto Radović ponovo su zauzeli ključne gradske funkcije, na ostalim pozicijama vraćeni su njihovi razriješeni kadrovi i zadržani stari, tako da Opština Budva 30 dana nakon izbora funkcioniše u gotovo identičnom ranijem sastavu, pa se mučni ljetni period tromjesečne policijske blokade lokalne samouprave, brutalnog prebijanja i hapšenja stranačkih prvaka i građana, sada čini kao ružan san, kao neka tragikomedija sa repertoara budvanskog Grada teatra

 

Vlast u Budvi vraćena je na pozicije na kojima je bila prije nasilne promjene  u junu ove godine. Akcija Demokratske partije socijalista izvedena uz pomoć političke korupcije, kupovinom odborničkog mandata, koju su pratile slike haosa i policijskog nasilja, pokazala se potpuno besmislenom i jednom od najlošijih odluka bivše vladajuće partije u Crnoj Gori. Njen konačni efekat stigao je u vidu rezultata avgustovskih izbora na kojima su partije koje su ranije vršile vlast u Budvi, ubilježile sjajnu izbornu pobjedu i DPS smjestile u opozicione klupe sa najmanjim brojem odborničkih mandata u istoriji ove partije. Građani Budve nedvosmisleno su pokazali da ne podržavaju praksu DPS-a o uspostavljanju vlasti tamo gdje nije osvojena na izborima, putem političke korupcije i gole policijske sile.

Na pitanje zašto su se odlučili na ovakav korak u Budvi, jedan od visokih funkcionera DPS-a, kazao je, „htjeli smo da im otmemo opštinsku infrastrukturu pred izbore“. I pored izbornog nastupa sa pozicija opštinske vlasti i svojih ljudi na ključnim pozicijama u lokalnoj upravi, hitnih zapošljavanja i mnogih obećanja, DPS sa svojim satelitima, SD i Crnogorskom, doživio je u Budvi potpuni debakl.

Smijenjeni funkcioneri DF-a i Demokrata Marko Bato Carević i Krsto Radović ponovo su zauzeli ključne gradske funkcije, na ostalim pozicijama vraćeni su njihovi razriješeni kadrovi i zadržani stari, tako da Opština Budva 30 dana nakon izbora funkcioniše u gotovo identičnom ranijem sastavu, pa se mučni ljetni period tromjesečne policijske blokade lokalne samouprave, brutalnog prebijanja i hapšenja stranačkih prvaka i građana, sada čini kao ružan san, kao neka tragikomedija sa repertoara budvanskog Grada teatra.

U fotelju predsjednika Opštine vratio se Marko Bato Carević, nosilac izborne liste DF-a „Za budućnost Budve“, ojačan većim brojem glasova birača nego što je imao na lokalnim izborima 2016. I skupštinska fotelja ponovo je pripala Krstu Radoviću, nosiocu liste Demokrata „Budva je naša nacija“. Na dvije odvojene sjednice budvanskog parlamenta, zakazanim po hitnom postupku, nova odbornička većina imenovala je Radovića i Carevića na ove funkcije. Njihov slavodobitni povratak najveći je postizborni šamar odbornicima DPS, SD i Crnogorske i Stevanu Džakoviću, izvršiocima junskog političkog puča. Jedanaest odbornika sa liste koalicije „Za Budvu! Za Crnu Goru – DPS, SD, LP, Crnogorska“, bojkotuje novi saziv budvanskog parlamenta rukovodeći se sopstvenom poimanju demokratije, koje, kako im se čini, nema ako oni nisu na vlasti.

Prije izbora Carevića glasovima većine odbornika poništena je odluka Skupštine od 27. juna kojom je Nikola Divanović, bivši poslanik DPS-a, imenovan za predsjednika Opštine Budva.

Novi odbornički saziv poništio je i sve odluke Divanovićeve administracije. To je bio najkraći predsjednički mandat u istoriji ove primorske opštine. Poništene su i odluke donijete na skupštinskom zasijedanju 11. jula o izboru Vladimira Bulatovića (Crnogorska) i Petra Ivkovića (SD) na mjesta potpredsjednika Opštine.

Sve odluke koje je bivša odbornička većina donijela tokom ljeta, o razrješenjima članova upravnih odbora i direktora u ključnim gradskim preduzećima i imenovanjima novih iz redova DPS-a – poništene su. Grozničav tromjesečni rad Divanovićevog  tima koji se uglavnom bavio smjenama i imenovanjima uoči izbora, ostavio je samo hrpu bezvrijednih odluka i papira koje više ne prizvode nikakvo pravno dejstvo. Carević je donio rješenje kojim se poništavaju odluke Divanovića o imenovanju funkcionera na ključne funkcije u gradskoj administraciji. Poništena su rješenja o imenovanju svih vršioca dužnosti, sekretarke za društvene djelatnosti Tanje Kažanegra, sekretara za investicije Dragana Vukadinovića, sekretara za privredu Branislava Lakića, sekretara Uprave javnih prihoda Jelene Baštrica, glavnog gradskog arhitekte Mladena Ivanovića, koordinatora službi zaštite i spasavanja Boža Lazovića, sekretara za lokalnu samoupravu Snežane Kuč i koordinatora Komunalne policije Željka Mrvaljevića.

Biće poništene i sve odluke koje su Divanovićevi direktori opštinskih preduzeća Vodovod, Komunalno preduzeće, Parking servis i Mediteran reklame donijeli u proteklom periodu, pa i one o predizbornom zapošljavanju novih radnika. Na narednoj sjednici lokalne skupštine očekuje se poništenje imenovanja u upravnim odborima javnih ustanova i javnog servisa RTV Budva i izbor novih članova.

Mjesec dana nakon izbora nije izvršena raspodjela mjesta u lokalnoj upravi koja bi odgovarala političkoj snazi partija prema ostvarenim rezultatima izbora, osim pomenute podjele ključnih funkcija predsjednika Opštine i parlamenta. Iako stranke nerijetko u svojim javnim obraćanjima ističu kako partijska pripadnost neće biti odlučujući uslov prilikom podjele resora, očekuju se neke promjene i ustupci jer najveći broj glasova i 14 mandata u lokalnom parlamentu ima koalicija „Za budućnost Crne Gore“.

Kako se nezvanično saznaje, pored resora kojima već upravljaju, Carevićeva koalicija pretenduje da preuzme Turističku organizaciju Budve, kao najatraktivniju opštinsku firmu,  koju su u posljednje četiri godine vodili kadrovi Demokrata. U istom paketu tražiće i rukovodeća mjesta u RTV Budva i Komunalnoj policiji i inspekciji, koja su takođe pripadala Demokratama. Tu se lista ne završava, očekuju preuzimanje najvažnijih sekretarijata lokalne uprave, sekretarijata za investicije, zaštitu imovine i mnoga druga mjesta.

Pregovori o podjeli vlasti nastaviće se naredne sedmice. Nije poznato na koji način će u tome učestvovati GP URA, čija je lista „Crno na bijelo“ u Budvi osvojila jedan mandat.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo