Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVA ŠKOLSKA GODINA: (M)učenje online

Objavljeno prije

na

Prema nedavnoj studiji koju je objavio UNICEF, svaka peta porodica u Crnoj Gori sa djecom starosti do 18 godina nema pristup kompjuteru koji je povezan na internet. Iz resora ministra Šehovića, od obećane opreme u vrijednosti od nekoliko miliona eura, isporučeno je svega 18 laptopova i 18 TV uređaja, vrijednih tek par desetina hiljada eura

 

Jedna porodica iz Tuzi novu školsku godinu dočekala je – bez struje. O pametnim telefonima i kompjuterima, potrebnim za online nastavu u doba COVID19 pandemije, ni ne razmišljaju. ,,Nemamo ni osnovnih uslova za život. Često smo u mraku, jer imamo problema sa napajanjem električnom energijom. Oslanjamo se na pomoć dobrih ljudi“, navode zabrinuti roditelji.

Ova porodica jedna je od mnogih na evidenciji ugroženih kojoj NVO Udruženje Roditelji pruža podršku u obrazovanju, socijalizaciji i razvoju. ,,Puno ih je, ali tačan broj se ne zna. A morao bi, jer smo već duže vrijeme u vanrednim okolnostima i imalo se kada i izbrojati i sve pripremiti”, kažu za Monitor iz ovog udruženja.

Prema nedavnoj studiji koju je objavio UNICEF, svaka peta porodica u Crnoj Gori, ili 16 odsto, sa djecom starosti do 18 godina nema pristup kompjuteru ili laptopu koji je povezan na internet. Od kako je otpočela online nastava mnogo porodica, naročito iz Podgorice i Nikšića, javilo se Udruženju Roditelji žaleći se da im djeca ne mogu pratiti nastavu, jer nemaju telefone, tablete, internet. ,,COVID19 otežao je  finansijsku situaciju i onih koji su do tada funkcionisali bez dodatne podrške. Kontaktirali smo sva tri operatera u Crnoj Gori i zahvaljujući donacijama, obezbijedili određeni broj telefona sa internetom za najugroženiju djecu sa naše liste, kao i za porodice koje je predložio Centar za socijalni rad”, kažu iz NVO Roditelji.

Svjesni su da to nije rješenje. „Ima još puno onih koji se nalaze u sličnoj situaciji širom Crne Gore. Zato se ovom problemu mora pristupiti sistemski, na nivou cijele zemlje”.

Ministar prosvjete Damir Šehović je još u maju najavio digitalnu transformaciju obrazovnog sistema i obećao da će do 1. septembra računarska oprema u svim osnovnim i srednjim školama biti zamijenjena. „Nabavićemo i pametne table i smart televizore do šestog razreda osnovne škole, za šta je Ministarstvo prosvjete, u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB), izdvojilo između četiri i pet miliona eura”, hvalisao se tada ministar.

Do danas, od obećane opreme, u devet osnovnih škola širom Crne Gore isporučeno je svega 18 laptopova i 18 TV uređaja, u vrijednosti od tek nekoliko desetina hiljada eura. To je informacija do koje se može doći analizom objava na sajtu Ministarstva prosvjete.

Da Šehović nije održao riječ, za Monitor tvrdi predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore (PZCG) Olivera Leković. „Do danas nije opremljena nijedna učionica. Ministarstvo to više i ne spominje”, kaže Leković.

Ona napominje da je Prosvjetna zajednica još ranije Ministarstvu prosvjete uputila 22 predloga za realizovanje nastave. „Glavni je bio da se školama omogući autonomija, naročito zato što u prigradskim i seoskim područjima imamo mali broj učenika u dovoljno velikim zgradama, da se može nesmetano održavati nastava za sve razrede, uz poštovanje mjera Instituta za javno zdravlje (IJZ)”, objašnjava Leković. No, upravo ta djeca najčešće nemaju ni internet ni računare, a u selima su  česta isključenja struje.

I iz Udruženja Roditelji tvrde da nadležno ministarstvo nije imalo sluha za njihove zahtjeve da se svoj djeci iz socijalno ugroženih porodica omogući pristup online nastavi. „Krajem avgusta nam je najavljeno da će pokušati da pronađu neki način da im se pomogne. To se nije desilo”.

Ni iz UNICEF-a nisu zadovoljni učinkom nadležnih. Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander upozorio je da Ministarstvo prosvjete nije uvažilo njihove ključne preporuke za organizaciju nastave od 1. oktobra. Kako je objasnio, jedinstveni model za sve škole i svu djecu zanemaruje razlike u potrebama učenika, kao i razlike u pogledu kapaciteta škola i lokalnog epidemiološkog konteksta.

„U ovoj zemlji postoje i porodice sa troje djece koja imaju samo jedan telefon koji podržava platforme za projekat Uči doma. U isto vrijeme, prepoznavši veliku potražnju, prodavci su laptopovima podigli cijene”, upozorava nastavnica iz  osnovne škole u Podgorici koja je željela da ostane anonimna. Njene tvrdnje mogu se provjeriti jednostavnom pretragom oficijelnih sajtova nekih od najvećih lidera IT opreme na tržištu, poput Tehno Max-a i Tehno Plus-a. Najjeftiniji laptopovi ovih kompanija koštaju preko 300 eura.

Ljubinka Nedić, direktorica Osnovne škole „Božidar Vuković Podgoričanin“ u Podgorici, koju pohađa najveći broj djece iz romske i egipćanske populacije, jedne od najugroženijih kategorija društva, za Monitor kaže da onih bez interneta i pametnih uređaja ima u malom broju u toj školi. „Nastava za učenike koji, prema trenutnom modelu, nemaju predavanja u školi, ne organizuje se samo online, već se potpuno isti edukativni materijal emituje i na televizijama. Radi se o nastavi na daljinu i to putem više kanala. U malobrojnim slučajevima kada djetetu nije dostupna ni televizija ni internet, svaka škola je u obavezi da mu dostavlja materijal, pa je tako i sa našom školom”, kaže Nedić.

Prema njenim riječima, učenici su u intenzivnom kontaktu sa školom. „Svaki učenik sedmog, osmog i devetog razreda ima konsultacije u školi na svakih 15 dana, kao i sve provjere znanja. Oni koji nemaju ili imaju povremen pristup internetu, prate snimljene časove na TV-u. Dobijaju instrukcije od nastavnika, preko poruka ili poziva, dok saradnici u socijalnoj inkluziji nose učenicima materijale za domaće zadatke i uputstva za učenje”.

Iz NVO Roditelji smatraju drugačije. „Poseban je izazov stavljen pred roditelje djece sa posebnim potrebama. Kod njih postoje teškoće oko praćenja online nastave, kao i nemogućnosti adekvatnog rada sa asistentom online putem. Ovi roditelji će morati da budu mnogo više uključeni u školske obaveze. Uz to, oni i rade i nemaju pravo na plaćeno odustvo”.

Pojedine udružene akcije urodile su plodom. Tako su napravljene neke aplikacije koje djeci sa posebnim potrebama olakšavaju online učenje. Takva je, na primjer, C-board aplikacija, koja omogućava komunikaciju pomoću simbola i pretvaranja teksta u govor. No, onome ko nema uređaje na kojima je može instalirati, ona nije dostupna.

Santander je, izgleda, uzalud pozivao škole i Ministarstvo prosvjete da sarađuju sa lokalnim zajednicama i privatnim sektorom na prevazilaženju digitalnog jaza. Na društvenim mrežama, a naročito na objavama Ministarstva prosvjete, roditelji opominju na neravnopravan položaj. Život im otežava i niz drugih izazova, poput nepostojanja programa podrške produženih boravaka. Zbog toga ne mogu da se prilagode rasporedima časova, a mnoge je strah i da im se djeca u školi ne zaraze ili da ne prenesu virus starijim članovima porodice.

Olivera Leković napominje da je PZCG došla na ideju da se u obrazovni sistem uključe i studenti, budući nastavnici, kako bi olakšali napore postojećem nastavnom osoblju. „Predlog su podržali i iz UNICEF-a. Još u avgustu smo se tim povodom obratili univerzitetima, fakultetima koji obrazuju nastavnike, kao i Ministarstvu prosvjete. Do danas nam niko nije odgovorio”.

Online (m)učenje se nastavlja.

Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari

Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani  očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.

Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.

Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su  10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.

Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski –  parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.

Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.

Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.

Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZIDANJE VLADE: Pritisni, pa vlada(j)

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno je teško izračunati kolika je  podrška Milojku Spajiću za formiranje  vlade, i ima li je.  Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li neke od tih izjava služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi. Očigledni su jedino   pritisci na mandatara – sa svih strana

 

Mjesec dana otkako je lider PES-a Milojko Spajić dobio mandat da sastavi vladu, ne zna se ne samo kada će vlada biti formirana, nego ni kolika je podrška Spajiću i ima li većinu neophodnu za njeno formiranje.  Pregovori se vode mimo očiju javnosti. Javno su vidljivi  samo različiti pritisci na Spajića kada je u pitanju model buduće vlade.

Spajić ćuti. Nije se na temu formiranja vlade  obratio javnosti otkako je krajem avgusta saopštio da Koalicija ZBCG, odnosno bivši Demokratski front,  neće biti u vladi. Tada je najavio vladu  koju će podržati 44 poslanika koja su ga i podržala za mandatara, ali i saopštio  da “još nema punu potvrdu od svih”. 

Spajića su za mandatara podržala 44 poslanika: PES sa partnerima kojima pripada 24 mandata, Demokrate sa 7 mandata, Bošnjačka stranka sa 6, SNP sa dva poslanika, Albanska alternativa i Demokratski savez sa dva poslanika, DUA, FORCA I HGI sa po jednim poslanikom.

Spajićeva rezerva o podršci 44 poslanika je očito izrečena sa razlogom.  Podrška poslije podjela u PES-u i partnerima sa liste, oko učešća ZBCG u vladi otopila se na 41. To je minimum za formiranje vlade.

Spajić je dobio javne kritike od strane svog  partijskog potpredsjednika,   predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog načina na koji vodi pregovore  i izgubio podršku Ujedinjene Crne Gore i dvije poslanice PES-a.  U međuvremenu su vođena dva neformalna razgovora između Spajića i Milatovića povodom različitih stavova  u načinu formiranja vlade, no nije bilo javnih saopštenja o njihovom sadržaju i rezultatima.   Ne računajući izjavu Milatovića nakon sastanaka da „ima povjerenje u Spajića“, koja se tumači kako se kome dopada.  

Upitan da li  je došlo do približavanja njegovih i Spajićevih stavova oko formiranja nove vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija ZBCG treba da bude njen dio,  Milatović je rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.

“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, saopštio je.

Šta god značila Milatovićeva izjava, trenutno je teško izračunati kolika je stvarna podrška Spajiću. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije  jasno ni da li te izjave služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi.

Ove sedmice, nakon podužeg vremena,  oglasio se lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, i to iz Beograda. Joković koji se nije oglašavao dok je padala podrška Spajiću, a na čija dva mandata Spajić očito računa, saopštio je za provučićevsku  Politiku, da za njegovu partiju „nije prihvatljiva slaba vlada, koju podržava 41 poslanik ili njih 43”.

“Tražimo vladu koja ima širu podršku najmanje 49 poslanika kako bi se reforme u pravosuđu mogle sprovesti, kazao je Joković. On je, međutim,  ipak obazrivo saopštio da  SNP još nije donio odluku o ulasku u vladu. “A da li ćemo i pod kojim okolnostima, o tome ćemo blagovremeno obavijestiti  javnost”.

Sličnu poziciju prethodno je postavio i CIVIS, koji je na junskim izborima izašao sa PES-om, a na čije glasove je, kao i SNP-a, računao Spajić.

Joković je u javnost izašao dva dana nakon izjave člana Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Andreja Milovića da  će SNP biti dio nove vlade i da privode kraju pregovore sa tom strankom.

“Vlada je u globalu dogovorena, ostalo je da se unutar koalicije dogovorimo oko finesa”, kazao je on. Milović je saopštio  i da su doskorašnja članica Alternative Jelena Nedović, CIVIS i Novska lista “apsolutno” za formiranje vlade. Finese su, čini se,  ipak malo ozbiljnije.

Andrija Mandić, lider ZBCG,  ubrzo je nakon Jokovićeve izjave izašao sa novim planom.“Nakon izjave lidera SNP-a Vladimira Jokovića, otkriveno da Spajić nema šanse da sastavi kabinet od pobjednika izbora”, saopštio je. Pozvao je na objedinjavanje.

“Dobro bi bilo i želio bih da se desi da se svi koji su pobijedili 30. avgusta objedine. Ako neće Pokret Evropa sad, mi drugi da se objedinimo i kažemo PES-u vi ste naš partner – hoćete li sa nama ili DPS-om? Da budu zajedno SNP, URA, CIVIS, Ujedinjena Crna Gora i koalicija ZBCG, kako bismo pomogli Spajiću da uradi ono što je ispravno i što je obećano građanima. To je da se DPS neće vratiti na vlast, da ćemo se obračunati sa organizovanim kriminalom i korupcijom i da ćemo poštovati većinsku volju koja je jasno iskazana”, rekao je Mandić.

Pozvani se još nijesu oglašavali da prokomentarišu Mandićev plan.

Prethodno je  poslanik ZBCG Slaven Radunović kazao da je “cijeloj  Crnoj Gori jasno da mandatar Milojko Spajić nema većinu za osnivanje Vlade Crne Gore”a jedan od lidera ZBCG Milan Knežević saopštio da Spajiću u PES-u nedostaje podrška četiri a ne dva poslanika.

Pritisci na Spajića ne dolaze samo iznutra. Američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio je ove sedmice, bez diplomatskih rukavica i manira, da “u vladu ne treba uvoditi antizapadnu stranku”.

On je za Glas Amerike kazao  “da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u političkom spektru u Crnoj Gori”

“Međutim, vjerujem i da predsjednik Milatović i mandatar Spajić dijele te ciljeve i izazov je da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje vjeruju da će ih ispuniti. Postoje neki narativi koji veoma odmažu. Jedan je da bi isključivanje najveće antizapadne stranke bilo protivno volji naroda. To nije tačno. Voljom naroda se biraju pojedinačne stranke, a na mandataru je da utvrdi kako će sastaviti vladu. Drugi je da bi se isključili glasovi etničkih Srba. Rekao bih da ni kod jedne od stranaka s kojima mandatar Spajić želi da formira vladu ne postoji antisrpsko raspoloženje. U stvari, priličan broj ima značajan dio birača koji su etnički Srbi”, kazao je američki zvaničnik.

On je ocijenio i da “postoji najmanje jedna stranka koja kaže da je spremna da prihvati bilo koju spoljnopolitičku odluku vlade, ako im Beograd to dozvoli. To je suštinski nedemokratski i neprihvatljivo – ideja da bi jedan dio koalicije kontrolisala strana vlada i da bi taj dio bio više lojalan lideru strane zemlje, a ne premijeru ili crnogorskim biračima”.

Komentaišući kritike da SAD i Zapad vrše neprimjeren uticaj na formiranje vlade,  Eskobar je kazao da postoji pritisak unutar stranaka, sa svih strana, na to kako bi trebalo formirati vladu.

“Naše ohrabrivanje je veoma otvoreno i javno. I naša očekivanja su veoma jasna građanima Crne Gore. Nisam siguran da su neki ljudi, koji vrše pritisak da druga stranka uđe u vladu, toliko transparentni i otvoreni o tome zašto je žele u vladi”.

Mandić je, komentarišući Eskobavu ocjenu, kazao da oni nijesu antizapadna stranka. “Mi u našim programima imamo opredjeljenja da Crna Gora bude dio EU. Mi nijesmo antizapadna stranka. Mi smo i prihvatili principe mandatara. Rekli smo i da stavljamo moratorijum na pitanje članstva u NATO”, kazao je Mandić.Pri tom je napomenuo:   “Može se samo zamisliti šta bi bilo da je izjavu poput Eskobarove dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”.

Teško je predvidjeti kako će se odvijati budući politički procesi. Jasno je samo da  uskoro ovdje neće doći doba principijelnosti i odgovornosti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo