Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ MARTINOVIĆ: SPORNA PRESUDA NOVINARU – ISTRAŽIVAČU: Žrtva zarobljenog pravosuđa

Objavljeno prije

na

„Mogu sa žaljenjem da konstatujem da je i ova presuda slikovit primjer odnosa sada već odlazeće vlasti prema nezavisnim novinarima“, kaže Nikola Marković, predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare

 

Samo dan nakon što je prošlog četvrtka u podgoričkom Višem sudu istraživački novinar Jovo Martinović osuđen na godinu zatvora zbog navodnog posredovanja u švercu narkotika, stigle su nove negativne reakcije Evropske Komisije (EK). Očekivane, budući da se Crnoj Gori godinama ukazuje da nema napretka u slobodi izražavanja.

Upravo na te negativne ocjene podsjetila je Ana Pisonero, portparolka Evropske komsije. „Sloboda izražavanja jedna je od temeljnih vrijednosti EU i ključni element procesa pristupanja Crne Gore Uniji. Novinari bi trebalo da mogu da obavljaju svoje dužnosti profesionalno i bez straha od pravnih posljedica. Vjerujem da znate da smo u posljednjem izvještaju EK, konstatovali da nema napretka u slobodi izražavanja”, kazala je Pisonero. Ona je dodala da EK ne komentariše sudske odluke koje su podložne žalbama, kao što je u ovom slučaju, i izrazila očekivanje da će Martinović imati pošteno suđenje u skladu s međunarodnim i EU standardima.

Kada smo kod standarda, teško da se na osnovu ovakve odluke može zaključiti gdje je granica koja novinarska postupanja dijele od kriminalnih. Zato predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare i glavni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković, upitan da za Monitor prokomentariše ovu odluku, ne skriva da je zgrožen činjenicom da je Martinović osuđen samo zato što je radio svoj posao koristeći legitimne novinarske metode.

„Komisija se bavila ovim slučajem u mjeri svojih nadležnosti i, na osnovu dokaza koji su nama dostavljeni, Martinović je žrtva zarobljenog pravosuđa. Iako Komisija nema mandat da se bavi radom sudova već samo istragama, u svoje lično ime mogu da izrazim sumnju da je presuda Jovu Martinoviću politička osveta za njegove brojne istraživačke tekstove“, isti Marković.

On pojašnjava da su Martinovićevi poslodavci Komisiji dostavili jasne izjave da se novinar, po njihovom nalogu, bavio temom organizovanog kriminala te da su bili upoznati sa svim njegovim aktivnostima i kontaktima. „To sud nije uvažio, pa po logici trulih dasaka u našem pravosuđu ispada da su renomirani svjetski mediji, za koje je Martinović radio priču, lažno svjedočili. Ne bi me čudilo da sad optuže i osude i Martinovićeve urednike. No, pošto nije vrijeme za ironiju, mogu da sa žaljenjem konstatujem da je i ova presuda slikovit primjer odnosa sada već odlazeće vlasti prema nezavisnim novinarima“, kaže Marković.

Naš sagovornik ističe da je odlazeća vlast na nezavisne novinare oduvijek gledala kao na državne neprijatelje nastojeći da na sve moguće načine pojačaju svoju represiju: „Iskreno se nadam da su ovom presudom Jovu Martinoviću ispisali presudu svom radu u pravosuđu. Ako ima pravde, kazna bi trebala da bude doživotna“.

Naš kolega i predsjednik Skupštine NVO Medija centar Duško Vuković mišljenja je da sudovi ne shvataju ili ne žele da shvate prirodu posla novinara istraživača. „Koliko sam upućen u ovaj proces, utisak mi je da ljudi iz pravosuđa koji su u njega bili uključeni, ne shvataju ili, iz nekog meni nepoznatog razloga, ne žele da shvate u potpunosti prirodu posla novinara istraživača i da tu nastaje nesporazum. To što se konteksti novinarske priče negdje ukrste sa kontekstom priče novinarskih izvora ne znači da je novinar akter priče njegovih izvora. Kolega Martinović nije nigdje, koliko je meni poznato, izašao iz svoje profesionalne uloge i  svoje profesionalne vještine, pa etiku i istraživačku tehniku stavio u službu priče svojih izvora“, zaključuje Vuković.

Da li presuda Martinoviću zakonita može reći jedino sud u postupku po žalbi, zbog čega iz Višeg suda pozivaju sve da se uzdrže od komentarisanja odluke vijeća sudije Vesne Pean. „Ostala lica treba da se uzdrže od komentarisanja nepravosnažnih sudskih odluka i davanja sopstvene ocjene o tome da li je i koja sloboda u postupku ograničena, a pogotovu da se uzdrže od ocjena da je presuda u suprotnosti sa stavovima Evropske komisije, imajući u vidu da je nemiješanje u rad sudstva nešto što predstavlja zajedničku vrijednost svih civilizovanih zemalja“, saopšteno je iz Višeg suda.

Oni dodaju da presuda predstavlja rezultat slobodnog sudijskog uvjerenja, a ne, kako se to u medima tvrdi, političkog ili bilo kakvog drugog uticaja.

„Ovakvim neosnovanim, proizvoljnim i neistinitim navodima i to u predmetu za koji je javnost zainteresovana i o čijem toku se u medijima izvještava, se pokušava plasirati pogrešna poruka o tome da se sudske odluke donose u cilju interesa određenih političkih struktura i na taj način stvori pogrešna slika o radu suda, što je nedopustivo“, piše u saopštenju.

Za osuđenog Martinovića nedopustiva je jedino činjenica da je presuda donijeta na osnovu iskaza svjedoka saradnika, što, po slovu Zakona, nije dovoljno za osudu.

„Svjedok saradnik je narko diler koji je uhvaćen sa 20 kilograma marihuane koju je on prodao Dušku Martinoviću. Njemu je Specijalno tužilastvo oprostilo krivično djelo u zamjenu za svjedočenje protiv mene, po nalogu specijalne tužiteljke Mire Samardžić. Ista tužiteljka je pritiskala Duška Martinovića da da lažni iskaz protiv mene kako bi mu dala sporazum o priznanju krivice, što je on odbio“, tvrdi za Monitor optuženi novinar.

On ističe kako svjedok saradnik nije dobio status da bi svjedočio protiv organizatora kriminalne grupe već protiv njega. „SDT je svjesno i namjerno oprostio narko dileru krivicu u zamjenu za svjedočenje protiv novinara koji istražuje kriminal i šverc oružja ka EU, u kome je svjedok saradnik takođe učestvovao“, dodaje Martinović. „Kad sam rekao na sudu da imam snimke kao dokaz te tvrdnje, sud se jednostavno pravio nemušt. Ovakvim postupanjem SDT i Viši sud pokazuju da su oni zapravo zaštitnici trgovine drogom dok god trgovci drogom rade u interesu pojedinaca u režimu i njihovih marioneta u tužilastvu i Višem sudu. Osloboditi narko dilera i dati mu status svjedoka saradnika, a osuditi novinara koji je svoju karijeru, međunarodno priznatu, posvetio borbi protiv kriminala i korupcije, najbolje govori koliko su pale određene grane pravosuđa i koliko su sebe stavili sa one strane zakona i Ustava.“

Martinović, dodatno, sumnja da izbor sudija koje su mu sudile nije slučajan ukazujući da je dobio iste sudije koje sude liderima opozicije i drugim novinarima. I najavljuje da će se žaliti na presudu.

„Izrečenu kaznu sam već izdržao jer sam se nalazio skoro 15 mjeseci u pritvoru. Išao bih u zatvor još toliko samo da dokažem da sam nevin“, riječi su koje je Martinović izgovorio 8. oktobra nakon što mu je sudija Pean saopštila da je kriv.

Fakti u ružičastom

Drugom po redu, prvostepenom presudom Martinović je oslobođen optužbe da je bio član kriminalne grupe, ali je osuđen za posredovanje u švercu narkotika.

Sve je počelo u oktobru 2015. godine kada je zajedničkom akcijom crnogorske i hrvatske policije uhapšeno 17 osoba, među kojima je bio i Martinović, pod sumnjom da su bili trgovci drogom i članovi kriminalne organizacije, na čijem je čelu bio crnogorski državljanin Duško Martinović, bivši član međunarodne grupe kradljivaca nakita, poznate kao Pink Panter, koji je priznao da je učestvovao u švercu, zbog čega je osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora.

On je, međutim, odbacio optužbe da je formirao kriminalnu organizaciju i da ostali optuženi imaju bilo kakve veze sa švercom droge i kriminalnim udruživanjem.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo