Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ MARTINOVIĆ: SPORNA PRESUDA NOVINARU – ISTRAŽIVAČU: Žrtva zarobljenog pravosuđa

Objavljeno prije

1 godina

na

„Mogu sa žaljenjem da konstatujem da je i ova presuda slikovit primjer odnosa sada već odlazeće vlasti prema nezavisnim novinarima“, kaže Nikola Marković, predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare

 

Samo dan nakon što je prošlog četvrtka u podgoričkom Višem sudu istraživački novinar Jovo Martinović osuđen na godinu zatvora zbog navodnog posredovanja u švercu narkotika, stigle su nove negativne reakcije Evropske Komisije (EK). Očekivane, budući da se Crnoj Gori godinama ukazuje da nema napretka u slobodi izražavanja.

Upravo na te negativne ocjene podsjetila je Ana Pisonero, portparolka Evropske komsije. „Sloboda izražavanja jedna je od temeljnih vrijednosti EU i ključni element procesa pristupanja Crne Gore Uniji. Novinari bi trebalo da mogu da obavljaju svoje dužnosti profesionalno i bez straha od pravnih posljedica. Vjerujem da znate da smo u posljednjem izvještaju EK, konstatovali da nema napretka u slobodi izražavanja”, kazala je Pisonero. Ona je dodala da EK ne komentariše sudske odluke koje su podložne žalbama, kao što je u ovom slučaju, i izrazila očekivanje da će Martinović imati pošteno suđenje u skladu s međunarodnim i EU standardima.

Kada smo kod standarda, teško da se na osnovu ovakve odluke može zaključiti gdje je granica koja novinarska postupanja dijele od kriminalnih. Zato predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare i glavni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković, upitan da za Monitor prokomentariše ovu odluku, ne skriva da je zgrožen činjenicom da je Martinović osuđen samo zato što je radio svoj posao koristeći legitimne novinarske metode.

„Komisija se bavila ovim slučajem u mjeri svojih nadležnosti i, na osnovu dokaza koji su nama dostavljeni, Martinović je žrtva zarobljenog pravosuđa. Iako Komisija nema mandat da se bavi radom sudova već samo istragama, u svoje lično ime mogu da izrazim sumnju da je presuda Jovu Martinoviću politička osveta za njegove brojne istraživačke tekstove“, isti Marković.

On pojašnjava da su Martinovićevi poslodavci Komisiji dostavili jasne izjave da se novinar, po njihovom nalogu, bavio temom organizovanog kriminala te da su bili upoznati sa svim njegovim aktivnostima i kontaktima. „To sud nije uvažio, pa po logici trulih dasaka u našem pravosuđu ispada da su renomirani svjetski mediji, za koje je Martinović radio priču, lažno svjedočili. Ne bi me čudilo da sad optuže i osude i Martinovićeve urednike. No, pošto nije vrijeme za ironiju, mogu da sa žaljenjem konstatujem da je i ova presuda slikovit primjer odnosa sada već odlazeće vlasti prema nezavisnim novinarima“, kaže Marković.

Naš sagovornik ističe da je odlazeća vlast na nezavisne novinare oduvijek gledala kao na državne neprijatelje nastojeći da na sve moguće načine pojačaju svoju represiju: „Iskreno se nadam da su ovom presudom Jovu Martinoviću ispisali presudu svom radu u pravosuđu. Ako ima pravde, kazna bi trebala da bude doživotna“.

Naš kolega i predsjednik Skupštine NVO Medija centar Duško Vuković mišljenja je da sudovi ne shvataju ili ne žele da shvate prirodu posla novinara istraživača. „Koliko sam upućen u ovaj proces, utisak mi je da ljudi iz pravosuđa koji su u njega bili uključeni, ne shvataju ili, iz nekog meni nepoznatog razloga, ne žele da shvate u potpunosti prirodu posla novinara istraživača i da tu nastaje nesporazum. To što se konteksti novinarske priče negdje ukrste sa kontekstom priče novinarskih izvora ne znači da je novinar akter priče njegovih izvora. Kolega Martinović nije nigdje, koliko je meni poznato, izašao iz svoje profesionalne uloge i  svoje profesionalne vještine, pa etiku i istraživačku tehniku stavio u službu priče svojih izvora“, zaključuje Vuković.

Da li presuda Martinoviću zakonita može reći jedino sud u postupku po žalbi, zbog čega iz Višeg suda pozivaju sve da se uzdrže od komentarisanja odluke vijeća sudije Vesne Pean. „Ostala lica treba da se uzdrže od komentarisanja nepravosnažnih sudskih odluka i davanja sopstvene ocjene o tome da li je i koja sloboda u postupku ograničena, a pogotovu da se uzdrže od ocjena da je presuda u suprotnosti sa stavovima Evropske komisije, imajući u vidu da je nemiješanje u rad sudstva nešto što predstavlja zajedničku vrijednost svih civilizovanih zemalja“, saopšteno je iz Višeg suda.

Oni dodaju da presuda predstavlja rezultat slobodnog sudijskog uvjerenja, a ne, kako se to u medima tvrdi, političkog ili bilo kakvog drugog uticaja.

„Ovakvim neosnovanim, proizvoljnim i neistinitim navodima i to u predmetu za koji je javnost zainteresovana i o čijem toku se u medijima izvještava, se pokušava plasirati pogrešna poruka o tome da se sudske odluke donose u cilju interesa određenih političkih struktura i na taj način stvori pogrešna slika o radu suda, što je nedopustivo“, piše u saopštenju.

Za osuđenog Martinovića nedopustiva je jedino činjenica da je presuda donijeta na osnovu iskaza svjedoka saradnika, što, po slovu Zakona, nije dovoljno za osudu.

„Svjedok saradnik je narko diler koji je uhvaćen sa 20 kilograma marihuane koju je on prodao Dušku Martinoviću. Njemu je Specijalno tužilastvo oprostilo krivično djelo u zamjenu za svjedočenje protiv mene, po nalogu specijalne tužiteljke Mire Samardžić. Ista tužiteljka je pritiskala Duška Martinovića da da lažni iskaz protiv mene kako bi mu dala sporazum o priznanju krivice, što je on odbio“, tvrdi za Monitor optuženi novinar.

On ističe kako svjedok saradnik nije dobio status da bi svjedočio protiv organizatora kriminalne grupe već protiv njega. „SDT je svjesno i namjerno oprostio narko dileru krivicu u zamjenu za svjedočenje protiv novinara koji istražuje kriminal i šverc oružja ka EU, u kome je svjedok saradnik takođe učestvovao“, dodaje Martinović. „Kad sam rekao na sudu da imam snimke kao dokaz te tvrdnje, sud se jednostavno pravio nemušt. Ovakvim postupanjem SDT i Viši sud pokazuju da su oni zapravo zaštitnici trgovine drogom dok god trgovci drogom rade u interesu pojedinaca u režimu i njihovih marioneta u tužilastvu i Višem sudu. Osloboditi narko dilera i dati mu status svjedoka saradnika, a osuditi novinara koji je svoju karijeru, međunarodno priznatu, posvetio borbi protiv kriminala i korupcije, najbolje govori koliko su pale određene grane pravosuđa i koliko su sebe stavili sa one strane zakona i Ustava.“

Martinović, dodatno, sumnja da izbor sudija koje su mu sudile nije slučajan ukazujući da je dobio iste sudije koje sude liderima opozicije i drugim novinarima. I najavljuje da će se žaliti na presudu.

„Izrečenu kaznu sam već izdržao jer sam se nalazio skoro 15 mjeseci u pritvoru. Išao bih u zatvor još toliko samo da dokažem da sam nevin“, riječi su koje je Martinović izgovorio 8. oktobra nakon što mu je sudija Pean saopštila da je kriv.

Fakti u ružičastom

Drugom po redu, prvostepenom presudom Martinović je oslobođen optužbe da je bio član kriminalne grupe, ali je osuđen za posredovanje u švercu narkotika.

Sve je počelo u oktobru 2015. godine kada je zajedničkom akcijom crnogorske i hrvatske policije uhapšeno 17 osoba, među kojima je bio i Martinović, pod sumnjom da su bili trgovci drogom i članovi kriminalne organizacije, na čijem je čelu bio crnogorski državljanin Duško Martinović, bivši član međunarodne grupe kradljivaca nakita, poznate kao Pink Panter, koji je priznao da je učestvovao u švercu, zbog čega je osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora.

On je, međutim, odbacio optužbe da je formirao kriminalnu organizaciju i da ostali optuženi imaju bilo kakve veze sa švercom droge i kriminalnim udruživanjem.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

5 dana

na

21 Januara, 2022

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

2 sedmice

na

14 Januara, 2022

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

4 sedmice

na

31 Decembra, 2021

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo