Povežite se sa nama

Izdvojeno

ČEKAJUĆI SNP I PROLJEĆNO ZASIJEDANJE PARLAMENTA: Iz krize u krizu 

Objavljeno prije

na

Hoće li zaživjeti manjinska vlada, još nije izvjesno, ali je sigurno: i ako SNP da podršku toj ideji, ona će od početka biti opstruirana. Osim što to već čine Demokrate i Front, teško je zamisliti i da će ta vlada uspjeti da pripremi fer izbore i odblokira evropski proces, jer će njene odluke zavisiti od Đukanovićevog DPS-a.  Sa kojim je Crna Gora decenijama uzaludno putovala u Evropu

 

Crnogorska politička scena danas: čekaju se SNP i Strahinja Bulajić. SNP bi, kako je saopšteno iz vrha te partije, trebalo do kraja ove sedmice da donese odluku da li podržava koncept manjinske vlade, koji je predložio GP URA. Bulajić (DF), koji je privremeno, do izbora novog predsjednika parlamenta, zamijenio lidera Demokrata Aleksu Bečića, trebalo bi da zakaže sjednicu parlamenta 1. marta, na kojoj bi bio izabran novi predsjednik Skupštine. Za sada, međutim, nije izvjesno ni da će manjinska vlada dobiti zeleno svjetlo od strane SNP-a, ali ni da će 1. marta biti izabran novi šef parlamenta. Dok se te odluke čekaju, protesti Demokrata se nastavljaju, a Demokratski front prijeti blokadama saobraćajnica.

SNP još nije ni utvrdila termin održavanja sjednice Glavnog odbora stranke, na kojoj bi se ta partija izjasnila o manjinskoj vladi, kako je to ranije najavio predsjednik SNP-a Vladimir Joković. Mediji, pozivajući se na nezvanične izvore,  pišu da će se sjednica ipak održati do kraja ove sedmice. Neke od odluka koje je ta partija u međuvremenu donijela, od dijela avgustovske većine tumače se kao znak da će SNP ipak dati pristanak za formiranje manjinske vlade. TV Vijesti su objavile ove sedmice da je na sjednici Predsjedništva SNP-a, održanoj ove sedmice, donijeta odluka da će potpredsjednik SNP-a Dragoslav Šćekić biti šef pregovaračkog tima te partije u pregovorima o manjinskoj vladi.

Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić tu odluku SNP-a označio je kao razlog najave blokade 17 saobraćajnica.

„Naši aktivisti će blokirati saobraćajnice i poslati poruku građanima da ne pristajemo na izdaju, prevaru i prekrajanje većinske volje Crne Gore i tražimo rješenja koja će omogućiti da parlamentarna većina pronađe formulu koja će obezbijediti poštovanje volje građana od 30. avgusta 2020. godine“, saopštio je lider DF-a. On je kazao da će blokada saobraćajnica trajati sat i po vremena i da je „10.565 ljudi dalo brojeve telefona i čekaju poziv da izađu na 17 punktova“.

Istovremeno, lider DF-a je saopštio da v.d. predsjednika Skupštine Strahinja Bulajić neće raditi mimo onoga što su odluke i pravac DF, najavljujući tako da Bulajić neće sazvati sjednicu Skupštine 1. marta, na kojoj bi se birao novi šef parlamenta. Na taj način bi, čak i ako bude dogovora o manjinskoj vladi, taj model i prije nego što bi krenuo bio opstruiran. „Moram da priznam da je gospodin Bulajić, za razliku od nekih drugih, čestit, častan i hrabar čovjek. Sve što odluči DF, znam da će on ispoštovati”, kazao je Mandić. I poručio: „Imamo veoma ozbiljan plan kojim nećemo dozvoliti ni da vlada Zdravka Krivokapića priprema izbore, a ni da manjinska vlada Dritana Abazovića priprema te izbore. Mi ulažemo napore da u okviru parlamentarne većine, plus manjine, formiramo vlast, a ako to ne bude funkcionisalo, mi imamo plan“.

Osim što u slučaju da se ne zakaže sjednica 1. marta, ne bi bio izabran predsjednik parlamenta, Bulajić može usporiti i izbor nove vlade u Skupštini.

„Ukoliko dođe do prolongiranja održavanja sjednice parlamenta, to bi značilo produbljivanje krize, da se kriza iz parlamenta seli negdje drugo, a to naravno nikad nije dobro”, ocijenila je Milka Tadić Mijović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore.

Pošto Crna Gora nema zakone o Skupštini i Vladi, Poslovnikom parlamenta rokovi za odlučivanje se prilagođavaju parlamentarnoj većini i predsjedniku. Pravnici sa kojima je Monitor razgovarao, ukazuju da postoje deblokirajući mehanizmi i da to ne može trajati unedogled.

Bulajića je na opstrukciju izbora nove vlasti pozvao i lider Demokrata Aleksa Bečić, porukom da je sad „sva moć” u njegovim  rukama. I lider Prave Marko Milačić pozvao je Bulajića da „sve dok ne postoji saglasnost aktuelne parlamentarne većine, ne zakazuje sjednicu proljećnjeg zasijedanja i tako spriječi izdaju i omogući održavanje vanrednih parlamentarnih izbora”.

Poslanik GP URA Miloš Konatar kazao je ranije da je stav kluba Crno na bijelo da se sjednica parlamenta održi što prije (1. mart), te da ne očekuje da Bulajić pravi opstrukciju.

Konatar je, govoreći o manjinskoj vladi, kazao da se razgovori svakodnevno odvijaju i da idu u dobrom pravcu: „Sada smo u fazi usaglašavanja. Mislim da je oko toga postignuta saglasnost, a to su programski ciljevi buduće evropske vlade. Sada smo u fazi kada se razgovara o strukturi i sastavu”.

Lider GP URA Dritan Abazović kazao je hrvatskom javnom servisu (HRT) da  vjeruje „da ćemo, ukoliko bude bilo mudrosti, brzo sastaviti vladu“. Zvučalo je manje optimistički nego ranije.

Upitan zbog čega je došlo do zastoja, iako je bilo najavljeno da će ga predsjednik Crne Gore Milo Đukanović imenovati za mandatara, odgovorio je: „Mandat se daje onima koji sigurno mogu sastaviti vladu, iako u teoriji postoje i suprotne stvarnosti, u smislu da se to nekada ne dogodi. Ne vidimo zašto bismo žurili oko toga. Prvo, nisam ja neko ko ima ekskluzivno pravo da dobije mandat da sastavi vladu“.

I  Đukanović, koji ima još desetak dana da predloži mandatara, saopštio je da mu najrealnije djeluje da će se postići konsenzus o izboru manjinske vlasti. On je naveo da očekuje „finalne informacije” o ishodu međustranačkih pregovora u vezi formiranja tog modela „da bih onda mogao stupiti na scenu i organizovati pregovore sa svim parlamentarnim strankama… Da li će to biti manjinska vlada s mandatom od godinu ili druga koja bi mogla potrajati duže, pa i do kraja mandata ovog saziva parlamenta – vidjećemo iz sadržaja razgovora koji se vode”, rekao je Đukanović, dodajući da postoje i druge opcije, poput vanrednih parlamentranih izbora, ako ne bude konsenzusa.

Hoće li se krenuti u model manjinske vlade još nije izvjesno, ali je sigurno: i ako SNP da podršku toj ideji, ona će od početka biti opstruirana. Osim što će se najveće partije avgustovske većine (Demokrate i Front) svim silama truditi da joj onemoguće i formiranje i rad, teško je zamisliti da će ta vlada uspjeti da stvori uslove za fer izbore i odblokira evropski proces, što taj ključni argument GP URA za taj model, imajući u vidu  da će odluke te vlade zavisiti od Đukanovićevog DPS. Sa kojim je Crna Gora decenijama uzaludno putovala u Evropu. Otuda se čini da se iz političke krize u kojoj se Crna Gora nalazi mjesecima, ulazi u novu nestabilnost i novu krizu.

Kada se stidljivo počelo govoriti o ideji manjinske vlade, kao njen preduslov se pominjao Đukanovićev odlazak, i reformisanje te partije. Od toga nema ništa.

„Formiranje manjinske vlade i svaka njena odluka zavisiće isključivo od kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) i Liberalne partije (LP) bez čijih 30 glasova nema i neće biti stabilne i evropske parlamentarne većine. Dakle, buduća vlada i sve njene odluke zavise u potpunosti od nas – baš ovakvih kakvi jesmo”. Tako je osiljeno reagovao portparol DPS-a Miloš Nikolić, na izjave potpredsjednice URA-e Jovane Marović da „naš stav da je neprihvatljivo njihovo učešće (DPS) u izvršnoj vlasti dovoljno govori o tome šta mislimo o njihovom „reformisanju“.

Dio partija koje su protiv manjinskog aranžmana, Demokratski front poziva na formiranje tehničke vlade, koja bi stvorila uslove za održavanje vanrednih izbora. Oni nude dva tipa tog modela vlasti – tehničku vladu od nestranačkih ličnosti (podržanu od aktuelne parlamentarne većine i manjinsklih partija) ili tehničku vladu od političara (takođe uz podršku skupštinske većine). Za sada, nema naznaka da ima većine koja bi podržala taj model.

O koncentracionoj vladi sastavljenoj od široke lepeze društvenih aktera, čiji bi cilj bio da smiri tenzije i u razumnom roku obezbijedi fer izbore, koju podržava više intelektualaca, a koju je i Monitor već okarakterisao kao najbolje rješenje, nema ni riječi.

Tenzije se uvećavaju. Strah gomila. Idealan ambijent da se odustane od svih obećanja o reformama i boljem životu.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo