Povežite se sa nama

Izdvojeno

ČEKAJUĆI SNP I PROLJEĆNO ZASIJEDANJE PARLAMENTA: Iz krize u krizu 

Objavljeno prije

na

Hoće li zaživjeti manjinska vlada, još nije izvjesno, ali je sigurno: i ako SNP da podršku toj ideji, ona će od početka biti opstruirana. Osim što to već čine Demokrate i Front, teško je zamisliti i da će ta vlada uspjeti da pripremi fer izbore i odblokira evropski proces, jer će njene odluke zavisiti od Đukanovićevog DPS-a.  Sa kojim je Crna Gora decenijama uzaludno putovala u Evropu

 

Crnogorska politička scena danas: čekaju se SNP i Strahinja Bulajić. SNP bi, kako je saopšteno iz vrha te partije, trebalo do kraja ove sedmice da donese odluku da li podržava koncept manjinske vlade, koji je predložio GP URA. Bulajić (DF), koji je privremeno, do izbora novog predsjednika parlamenta, zamijenio lidera Demokrata Aleksu Bečića, trebalo bi da zakaže sjednicu parlamenta 1. marta, na kojoj bi bio izabran novi predsjednik Skupštine. Za sada, međutim, nije izvjesno ni da će manjinska vlada dobiti zeleno svjetlo od strane SNP-a, ali ni da će 1. marta biti izabran novi šef parlamenta. Dok se te odluke čekaju, protesti Demokrata se nastavljaju, a Demokratski front prijeti blokadama saobraćajnica.

SNP još nije ni utvrdila termin održavanja sjednice Glavnog odbora stranke, na kojoj bi se ta partija izjasnila o manjinskoj vladi, kako je to ranije najavio predsjednik SNP-a Vladimir Joković. Mediji, pozivajući se na nezvanične izvore,  pišu da će se sjednica ipak održati do kraja ove sedmice. Neke od odluka koje je ta partija u međuvremenu donijela, od dijela avgustovske većine tumače se kao znak da će SNP ipak dati pristanak za formiranje manjinske vlade. TV Vijesti su objavile ove sedmice da je na sjednici Predsjedništva SNP-a, održanoj ove sedmice, donijeta odluka da će potpredsjednik SNP-a Dragoslav Šćekić biti šef pregovaračkog tima te partije u pregovorima o manjinskoj vladi.

Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić tu odluku SNP-a označio je kao razlog najave blokade 17 saobraćajnica.

„Naši aktivisti će blokirati saobraćajnice i poslati poruku građanima da ne pristajemo na izdaju, prevaru i prekrajanje većinske volje Crne Gore i tražimo rješenja koja će omogućiti da parlamentarna većina pronađe formulu koja će obezbijediti poštovanje volje građana od 30. avgusta 2020. godine“, saopštio je lider DF-a. On je kazao da će blokada saobraćajnica trajati sat i po vremena i da je „10.565 ljudi dalo brojeve telefona i čekaju poziv da izađu na 17 punktova“.

Istovremeno, lider DF-a je saopštio da v.d. predsjednika Skupštine Strahinja Bulajić neće raditi mimo onoga što su odluke i pravac DF, najavljujući tako da Bulajić neće sazvati sjednicu Skupštine 1. marta, na kojoj bi se birao novi šef parlamenta. Na taj način bi, čak i ako bude dogovora o manjinskoj vladi, taj model i prije nego što bi krenuo bio opstruiran. „Moram da priznam da je gospodin Bulajić, za razliku od nekih drugih, čestit, častan i hrabar čovjek. Sve što odluči DF, znam da će on ispoštovati”, kazao je Mandić. I poručio: „Imamo veoma ozbiljan plan kojim nećemo dozvoliti ni da vlada Zdravka Krivokapića priprema izbore, a ni da manjinska vlada Dritana Abazovića priprema te izbore. Mi ulažemo napore da u okviru parlamentarne većine, plus manjine, formiramo vlast, a ako to ne bude funkcionisalo, mi imamo plan“.

Osim što u slučaju da se ne zakaže sjednica 1. marta, ne bi bio izabran predsjednik parlamenta, Bulajić može usporiti i izbor nove vlade u Skupštini.

„Ukoliko dođe do prolongiranja održavanja sjednice parlamenta, to bi značilo produbljivanje krize, da se kriza iz parlamenta seli negdje drugo, a to naravno nikad nije dobro”, ocijenila je Milka Tadić Mijović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore.

Pošto Crna Gora nema zakone o Skupštini i Vladi, Poslovnikom parlamenta rokovi za odlučivanje se prilagođavaju parlamentarnoj većini i predsjedniku. Pravnici sa kojima je Monitor razgovarao, ukazuju da postoje deblokirajući mehanizmi i da to ne može trajati unedogled.

Bulajića je na opstrukciju izbora nove vlasti pozvao i lider Demokrata Aleksa Bečić, porukom da je sad „sva moć” u njegovim  rukama. I lider Prave Marko Milačić pozvao je Bulajića da „sve dok ne postoji saglasnost aktuelne parlamentarne većine, ne zakazuje sjednicu proljećnjeg zasijedanja i tako spriječi izdaju i omogući održavanje vanrednih parlamentarnih izbora”.

Poslanik GP URA Miloš Konatar kazao je ranije da je stav kluba Crno na bijelo da se sjednica parlamenta održi što prije (1. mart), te da ne očekuje da Bulajić pravi opstrukciju.

Konatar je, govoreći o manjinskoj vladi, kazao da se razgovori svakodnevno odvijaju i da idu u dobrom pravcu: „Sada smo u fazi usaglašavanja. Mislim da je oko toga postignuta saglasnost, a to su programski ciljevi buduće evropske vlade. Sada smo u fazi kada se razgovara o strukturi i sastavu”.

Lider GP URA Dritan Abazović kazao je hrvatskom javnom servisu (HRT) da  vjeruje „da ćemo, ukoliko bude bilo mudrosti, brzo sastaviti vladu“. Zvučalo je manje optimistički nego ranije.

Upitan zbog čega je došlo do zastoja, iako je bilo najavljeno da će ga predsjednik Crne Gore Milo Đukanović imenovati za mandatara, odgovorio je: „Mandat se daje onima koji sigurno mogu sastaviti vladu, iako u teoriji postoje i suprotne stvarnosti, u smislu da se to nekada ne dogodi. Ne vidimo zašto bismo žurili oko toga. Prvo, nisam ja neko ko ima ekskluzivno pravo da dobije mandat da sastavi vladu“.

I  Đukanović, koji ima još desetak dana da predloži mandatara, saopštio je da mu najrealnije djeluje da će se postići konsenzus o izboru manjinske vlasti. On je naveo da očekuje „finalne informacije” o ishodu međustranačkih pregovora u vezi formiranja tog modela „da bih onda mogao stupiti na scenu i organizovati pregovore sa svim parlamentarnim strankama… Da li će to biti manjinska vlada s mandatom od godinu ili druga koja bi mogla potrajati duže, pa i do kraja mandata ovog saziva parlamenta – vidjećemo iz sadržaja razgovora koji se vode”, rekao je Đukanović, dodajući da postoje i druge opcije, poput vanrednih parlamentranih izbora, ako ne bude konsenzusa.

Hoće li se krenuti u model manjinske vlade još nije izvjesno, ali je sigurno: i ako SNP da podršku toj ideji, ona će od početka biti opstruirana. Osim što će se najveće partije avgustovske većine (Demokrate i Front) svim silama truditi da joj onemoguće i formiranje i rad, teško je zamisliti da će ta vlada uspjeti da stvori uslove za fer izbore i odblokira evropski proces, što taj ključni argument GP URA za taj model, imajući u vidu  da će odluke te vlade zavisiti od Đukanovićevog DPS. Sa kojim je Crna Gora decenijama uzaludno putovala u Evropu. Otuda se čini da se iz političke krize u kojoj se Crna Gora nalazi mjesecima, ulazi u novu nestabilnost i novu krizu.

Kada se stidljivo počelo govoriti o ideji manjinske vlade, kao njen preduslov se pominjao Đukanovićev odlazak, i reformisanje te partije. Od toga nema ništa.

„Formiranje manjinske vlade i svaka njena odluka zavisiće isključivo od kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) i Liberalne partije (LP) bez čijih 30 glasova nema i neće biti stabilne i evropske parlamentarne većine. Dakle, buduća vlada i sve njene odluke zavise u potpunosti od nas – baš ovakvih kakvi jesmo”. Tako je osiljeno reagovao portparol DPS-a Miloš Nikolić, na izjave potpredsjednice URA-e Jovane Marović da „naš stav da je neprihvatljivo njihovo učešće (DPS) u izvršnoj vlasti dovoljno govori o tome šta mislimo o njihovom „reformisanju“.

Dio partija koje su protiv manjinskog aranžmana, Demokratski front poziva na formiranje tehničke vlade, koja bi stvorila uslove za održavanje vanrednih izbora. Oni nude dva tipa tog modela vlasti – tehničku vladu od nestranačkih ličnosti (podržanu od aktuelne parlamentarne većine i manjinsklih partija) ili tehničku vladu od političara (takođe uz podršku skupštinske većine). Za sada, nema naznaka da ima većine koja bi podržala taj model.

O koncentracionoj vladi sastavljenoj od široke lepeze društvenih aktera, čiji bi cilj bio da smiri tenzije i u razumnom roku obezbijedi fer izbore, koju podržava više intelektualaca, a koju je i Monitor već okarakterisao kao najbolje rješenje, nema ni riječi.

Tenzije se uvećavaju. Strah gomila. Idealan ambijent da se odustane od svih obećanja o reformama i boljem životu.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo