Hoće li zaživjeti manjinska vlada, još nije izvjesno, ali je sigurno: i ako SNP da podršku toj ideji, ona će od početka biti opstruirana. Osim što to već čine Demokrate i Front, teško je zamisliti i da će ta vlada uspjeti da pripremi fer izbore i odblokira evropski proces, jer će njene odluke zavisiti od Đukanovićevog DPS-a.  Sa kojim je Crna Gora decenijama uzaludno putovala u Evropu

Crnogorska politička scena danas: čekaju se SNP i Strahinja Bulajić. SNP bi, kako je saopšteno iz vrha te partije, trebalo do kraja ove sedmice da donese odluku da li podržava koncept manjinske vlade, koji je predložio GP URA. Bulajić (DF), koji je privremeno, do izbora novog predsjednika parlamenta, zamijenio lidera Demokrata Aleksu Bečića, trebalo bi da zakaže sjednicu parlamenta 1. marta, na kojoj bi bio izabran novi predsjednik Skupštine. Za sada, međutim, nije izvjesno ni da će manjinska vlada dobiti zeleno svjetlo od strane SNP-a, ali ni da će 1. marta biti izabran novi šef parlamenta. Dok se te odluke čekaju, protesti Demokrata se nastavljaju, a Demokratski front prijeti blokadama saobraćajnica.

SNP još nije ni utvrdila termin održavanja sjednice Glavnog odbora stranke, na kojoj bi se ta partija izjasnila o manjinskoj vladi, kako je to ranije najavio predsjednik SNP-a Vladimir Joković. Mediji, pozivajući se na nezvanične izvore,  pišu da će se sjednica ipak održati do kraja ove sedmice. Neke od odluka koje je ta partija u međuvremenu donijela, od dijela avgustovske većine tumače se kao znak da će SNP ipak dati pristanak za formiranje manjinske vlade. TV Vijesti su objavile ove sedmice da je na sjednici Predsjedništva SNP-a, održanoj ove sedmice, donijeta odluka da će potpredsjednik SNP-a Dragoslav Šćekić biti šef pregovaračkog tima te partije u pregovorima o manjinskoj vladi.

Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić tu odluku SNP-a označio je kao razlog najave blokade 17 saobraćajnica.

„Naši aktivisti će blokirati saobraćajnice i poslati poruku građanima da ne pristajemo na izdaju, prevaru i prekrajanje većinske volje Crne Gore i tražimo rješenja koja će omogućiti da parlamentarna većina pronađe formulu koja će obezbijediti poštovanje volje građana od 30. avgusta 2020. godine“, saopštio je lider DF-a. On je kazao da će blokada saobraćajnica trajati sat i po vremena i da je „10.565 ljudi dalo brojeve telefona i čekaju poziv da izađu na 17 punktova“.

Istovremeno, lider DF-a je saopštio da v.d. predsjednika Skupštine Strahinja Bulajić neće raditi mimo onoga što su odluke i pravac DF, najavljujući tako da Bulajić neće sazvati sjednicu Skupštine 1. marta, na kojoj bi se birao novi šef parlamenta. Na taj način bi, čak i ako bude dogovora o manjinskoj vladi, taj model i prije nego što bi krenuo bio opstruiran. „Moram da priznam da je gospodin Bulajić, za razliku od nekih drugih, čestit, častan i hrabar čovjek. Sve što odluči DF, znam da će on ispoštovati”, kazao je Mandić. I poručio: „Imamo veoma ozbiljan plan kojim nećemo dozvoliti ni da vlada Zdravka Krivokapića priprema izbore, a ni da manjinska vlada Dritana Abazovića priprema te izbore. Mi ulažemo napore da u okviru parlamentarne većine, plus manjine, formiramo vlast, a ako to ne bude funkcionisalo, mi imamo plan“.

Osim što u slučaju da se ne zakaže sjednica 1. marta, ne bi bio izabran predsjednik parlamenta, Bulajić može usporiti i izbor nove vlade u Skupštini.

„Ukoliko dođe do prolongiranja održavanja sjednice parlamenta, to bi značilo produbljivanje krize, da se kriza iz parlamenta seli negdje drugo, a to naravno nikad nije dobro”, ocijenila je Milka Tadić Mijović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore.

Pošto Crna Gora nema zakone o Skupštini i Vladi, Poslovnikom parlamenta rokovi za odlučivanje se prilagođavaju parlamentarnoj većini i predsjedniku. Pravnici sa kojima je Monitor razgovarao, ukazuju da postoje deblokirajući mehanizmi i da to ne može trajati unedogled.

Bulajića je na opstrukciju izbora nove vlasti pozvao i lider Demokrata Aleksa Bečić, porukom da je sad „sva moć” u njegovim  rukama. I lider Prave Marko Milačić pozvao je Bulajića da „sve dok ne postoji saglasnost aktuelne parlamentarne većine, ne zakazuje sjednicu proljećnjeg zasijedanja i tako spriječi izdaju i omogući održavanje vanrednih parlamentarnih izbora”.

Poslanik GP URA Miloš Konatar kazao je ranije da je stav kluba Crno na bijelo da se sjednica parlamenta održi što prije (1. mart), te da ne očekuje da Bulajić pravi opstrukciju.

Konatar je, govoreći o manjinskoj vladi, kazao da se razgovori svakodnevno odvijaju i da idu u dobrom pravcu: „Sada smo u fazi usaglašavanja. Mislim da je oko toga postignuta saglasnost, a to su programski ciljevi buduće evropske vlade. Sada smo u fazi kada se razgovara o strukturi i sastavu”.

Lider GP URA Dritan Abazović kazao je hrvatskom javnom servisu (HRT) da  vjeruje „da ćemo, ukoliko bude bilo mudrosti, brzo sastaviti vladu“. Zvučalo je manje optimistički nego ranije.

Upitan zbog čega je došlo do zastoja, iako je bilo najavljeno da će ga predsjednik Crne Gore Milo Đukanović imenovati za mandatara, odgovorio je: „Mandat se daje onima koji sigurno mogu sastaviti vladu, iako u teoriji postoje i suprotne stvarnosti, u smislu da se to nekada ne dogodi. Ne vidimo zašto bismo žurili oko toga. Prvo, nisam ja neko ko ima ekskluzivno pravo da dobije mandat da sastavi vladu“.

I  Đukanović, koji ima još desetak dana da predloži mandatara, saopštio je da mu najrealnije djeluje da će se postići konsenzus o izboru manjinske vlasti. On je naveo da očekuje „finalne informacije” o ishodu međustranačkih pregovora u vezi formiranja tog modela „da bih onda mogao stupiti na scenu i organizovati pregovore sa svim parlamentarnim strankama… Da li će to biti manjinska vlada s mandatom od godinu ili druga koja bi mogla potrajati duže, pa i do kraja mandata ovog saziva parlamenta – vidjećemo iz sadržaja razgovora koji se vode”, rekao je Đukanović, dodajući da postoje i druge opcije, poput vanrednih parlamentranih izbora, ako ne bude konsenzusa.

Hoće li se krenuti u model manjinske vlade još nije izvjesno, ali je sigurno: i ako SNP da podršku toj ideji, ona će od početka biti opstruirana. Osim što će se najveće partije avgustovske većine (Demokrate i Front) svim silama truditi da joj onemoguće i formiranje i rad, teško je zamisliti da će ta vlada uspjeti da stvori uslove za fer izbore i odblokira evropski proces, što taj ključni argument GP URA za taj model, imajući u vidu  da će odluke te vlade zavisiti od Đukanovićevog DPS. Sa kojim je Crna Gora decenijama uzaludno putovala u Evropu. Otuda se čini da se iz političke krize u kojoj se Crna Gora nalazi mjesecima, ulazi u novu nestabilnost i novu krizu.

Kada se stidljivo počelo govoriti o ideji manjinske vlade, kao njen preduslov se pominjao Đukanovićev odlazak, i reformisanje te partije. Od toga nema ništa.

„Formiranje manjinske vlade i svaka njena odluka zavisiće isključivo od kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) i Liberalne partije (LP) bez čijih 30 glasova nema i neće biti stabilne i evropske parlamentarne većine. Dakle, buduća vlada i sve njene odluke zavise u potpunosti od nas – baš ovakvih kakvi jesmo”. Tako je osiljeno reagovao portparol DPS-a Miloš Nikolić, na izjave potpredsjednice URA-e Jovane Marović da „naš stav da je neprihvatljivo njihovo učešće (DPS) u izvršnoj vlasti dovoljno govori o tome šta mislimo o njihovom „reformisanju“.

Dio partija koje su protiv manjinskog aranžmana, Demokratski front poziva na formiranje tehničke vlade, koja bi stvorila uslove za održavanje vanrednih izbora. Oni nude dva tipa tog modela vlasti – tehničku vladu od nestranačkih ličnosti (podržanu od aktuelne parlamentarne većine i manjinsklih partija) ili tehničku vladu od političara (takođe uz podršku skupštinske većine). Za sada, nema naznaka da ima većine koja bi podržala taj model.

O koncentracionoj vladi sastavljenoj od široke lepeze društvenih aktera, čiji bi cilj bio da smiri tenzije i u razumnom roku obezbijedi fer izbore, koju podržava više intelektualaca, a koju je i Monitor već okarakterisao kao najbolje rješenje, nema ni riječi.

Tenzije se uvećavaju. Strah gomila. Idealan ambijent da se odustane od svih obećanja o reformama i boljem životu.

Milena PEROVIĆ