Povežite se sa nama

Izdvojeno

CIN-CG: NA IZBORNIM LISTAMA VIŠE ŽENA, ALI SU SAMO BOŠNJACI I HRVATI ISPUNILI OBEĆANO: Daleko od kvote 40

Objavljeno prije

na

Demokratska partija socijalista, držeći se minimuma, nije ispunila očekivanja o većoj zastupljenosti žena i njihovom rasporedu, a nijesu ni mnoge druge stranke. Lista albanske koalicije ,,Sad je vrijeme” morala na popravni zbog malog broja kandidatkinja

 

Ženska politička mreža (ŽPM), nema mnogo razloga za zadovoljstvo zastupljenošću kandidatkinja na listama za parlamentarne izbore zakazane za 30. avgust.

Ranija obećanja stranaka, povodom inicijative ŽPM o tome da se zastupljenost žena na listama poveća na 40 odsto su se uglavnom rasplinula, pokazujući da su predrasude i dalje snažnije od deklarisane političke volje. To se posebno odnosi na žene iz manjinskih naroda. Među gotovo 900 imena, nema ni jedne Romkinje ili Egipćanke

Prema analizi ŽPM, organizacije nastale pod okriljem programa Podrška antidiskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti koji finansira Delegacija EU, od 11 lista, pet koalicija i šest partija, samo je Bošnjačka stranka (BS) napravila značajan napredak u odnosu na minimalni, zakonom propisani udio kandidatkinja.

Zakon o izboru odbornika i poslanika nalaže da, u cilju ostvarivanja principa rodne ravnopravnosti, na izbornoj listi treba da bude najmanje 30 odsto kandidatkinja, odnosno najmanje jedno žensko ime među svakih četiri. Na izbornoj listi BS je 29 žena, odnosno 36 odsto. Među svaka tri imena jedno je žensko.

Iz ŽPM su na oficijalnoj Fejsbuk stranici objavili da su, u ranijem razgovoru sa liderom Bošnjačke stranke Rafetom Husovićem, dobili podršku za zahtjeve za dalje unapređenje izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori, što, između ostalog, podrazumijeva i najmanje 40 odsto kandidata manje zastupljenog pola na izbornim listama.

,,Pozdravljamo činjenicu da je Bošnjačka stranka pokazala visok stepen dosljednosti u pogledu ispunjavanja datih obećanja koja se odnose na povećanje broja žena i raspored kandidatkinja na izbornim listama. Procenat žena, a posebno redosljed kandidatkinja na listi BS najbliži je zahtjevima ŽPM i predstavlja značajan iskorak u odnosu na zakonom propisane minimume”, saopštili su iz ove organizacije.

,,Bošnjačka stranka je napravila najveći iskorak ka zastupljenosti žena na poslaničkoj listi, a napredak u tom smjeru napravile su i druge stranke nacionalnih manjina. To je vrlo obećavajuća realnost, jer je ovo prvi put da žene imaju više prostora i mogućnosti za političkim djelovanjem. Njima je mjesto za stolom odlučivanja, pogotovo u izazovnim socio-ekonomskim vremenima kao što je sadašnjica”, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Amela Kovačević Kalender. Ona se na listi Bošnjačke stranke nalazi na šestom mjestu.

Prema njenim riječima, žene su se udruženim snagama i kapacitetima izborile za zakonske kvote, ali suštinske promjene ne zavise samo od njih.

,,Ženama se moraju dati realne prilike da pokažu šta mogu i znaju. Mora se stvoriti podržavajuća sredina u svakoj partiji za aktivno djelovanje žena u politici. Jedino tako možemo vidjeti stvarni napredak. Vjerujem da će mnoge koleginice iskoristiti prilike da kvalitetno doprinesu boljoj političkoj situaciji u našoj zemlji”, smatra Kalender.

Jedina žena lider na listi je predsjednica Socijademokratske partije Crne Gore (SDP) dr Draginja Vuksanović Stanković. U nastavku liste SDP se uglavnom držao zakonske norme. Svojevrsni rekorderi po broju kandidatkinja za poslanice su dvije hrvatske stranke. Na listi Hrvatske reformske stranke (HRS) od 29 imena čak 20 su ženska, dok Hrvatsku građansku inicijativu (HGI) predstavlja 19 žena od ukupno 52 kandidata. Čelna mjesta ipak su rezervisana za lidere stranaka Radovana Marića i Adrijana Vuksanovića. Obje stranke bore se za samo jedno poslaničko mjesto, koliko im zakonski pripada kroz takozvanu afirmativnu akciju.

Kandidatkinja HGI Dijana Milošević, kazala je za CIN-CG da o političkom djelovanju žena iz hrvatske zajednice najbolje govori to što su one „svih uzrasnih dobi“ aktivno uključene u rad stranke.

,,Posljednjih godinu dana uočljiva je povećana zainteresiranost žena za pridruživanje HGI, što nas vodi sve bliže cilju potpunog ostvarenja strategije napretka rodne ravnopravnosti”, kazala je Milošević.

Žene kao dio stranačkog tijela, a posebno one koje dolaze iz nacionalnih manjina, ocjenjuje Milošević, mogu predstavljati jak mehanizam u ostvarivanju ciljeva i stremljenja nacionalnih partija.

Stranke albanske nacionalne manjine će na izborima nastupiti sa dvije liste. Lista Sad je vrijeme koju čine Demokratski forum, Forca, Građanski pokret Perspektiva i Unija Tuzi, predvođeni Nikom Đeljošajem i Gencijem Nimanbeguom morala je na popravni, jer su na njoj bile samo 24 žene, što je manje od zakonska norme od 30 odsto. Iz DIK-a su, potom, saopštili da je ,,podnosilac izborne liste otklonio nedostatak u zakonskom roku…”.

Aferdita Pelingu, četvrta na ovoj listi, uz nadu da će u budućnosti biti pomaka nabolje, kaže za CIN-CG da je njena partija Forca jako posvećena unapređenju i integrisanju žena u političkom životu „osobito ako bismo se ugledali na pozicioniranje žena u regionu kao na Kosovu, ili u Albaniji“.

Ona smatra da je dobra volja iskazana predlozima da se kvota od 30 odsto žena poveća na 40, ali da „ostaje da se nadamo da će u budućnosti to biti i realizovano“.

„U odnosu prema ženama u politici ima još mnogo toga za poželjeti”, kaže Pelingu.

Drugu listu albanske manjine gdje Demokratska unija Albanaca, Demokratska partija i Demokratski savez u Crnoj Gori čine koaliciju Jednoglasno po običaju predvodi muškarac – Fatmir Đeka.

Poslanica Demokratske Crne Gore dr Valentina Minić za CIN-CG istakla je da činjenica da je procenat zastupljenosti žena u politici za 30 godina porastao samo oko 15 odsto dovoljno govori o tome koliko je politika u Crnoj Gori svim ženama još uvijek nedostupna i daleka. ,,Kada mjerite manjinu u manjini, onda je jasno koliko je situacija po pitanju zastupljenosti žena iz nacionalnih manjina u politici loša i koliko je problem kompleksan. Iz krovog pravnog akta Crne Gore – Ustava jasno i koncizno proizilazi sve. To “sve” nije kvota ni od 30 ni od 40 odsto i nije zakonodavna vlast koju personifikuje Parlament, jedina grana vlasti koja se veže za političko djelovanje”, smatra dr Minić.

Simonida Kordić, kandidatkinja za poslanicu na listi Za sigurniju budućnost, ipak, primjećuje veću angažovanost žena.

,,Moje iskustvo, a verujem i iskustvo mojih koleginica u Novoj srpskoj demokratiji, jeste da naša rodna pripadnost ne predstavlja prepreku u našem političkom angažmanu”, kazala je Kordić za CIN-CG.

Ona je četvrta na listi koalicije koju čine Demokratski front, Socijalistička narodna partija, Narodni pokret, Prava Crna Gora i nestranačke ličnosti.

Kordić smatra da su zakonske kvote samo jedna od mjera koja treba da stimuliše i olakša veće angažovanje žena političarki u javnom životu.

,,Radi se o nasleđenom društvenom ustrojstvu koje je dobilo svoj izraz i u vrednosnom sistemu, a na kraju utiče i na način na koji i žene i muškarci učestvuju u porodici i u društvu. Kako su takve navike stvarane vekovima, one se ne mogu ni promeniti kroz nekoliko izbornih ciklusa. Jedna ili više zakonskih mera nisu dovoljne da izmene taj obrazac. Potrebni su različiti, konstruktivni pravci delovanja”, ističe Kordić.

Da ne postoji zakonska norma, ne bi se našlo toliko žena na većini lista, uvjerena je ekološka aktivistkinja i kolumnistkinja Jasna Gajević. Ona je kandidatkinja za poslanicu na izbornoj listi Crno na Bijelo koju čine Građanski pokret URA, Savez građana Civis, Bokeški forum, Stranka pravde i pomirenja i nezavisni intelektualci. Na listi su 24 žene. Na prvom mjestu je lider pokreta URA dr Dritan Abazović, a prva žena mr Božena Jelušić je na trećoj poziciji.

,,Situacija je bolja nego na prethodnim izborima, vodilo se računa o poštovanju zakona. Koliko su se partije samo trudile da poštuju zakonsku normu, a koliko su zbilja posvećene poštovanju jednakosti, teško je reći”, kaže Gajević za CIN-CG.

Na izbornoj listi Odlučno za Crnu Goru Demokratske partije socijalista (DPS) ukupno ima 25 žena. Prva od žena na četvrtoj poziciji je Aleksandra Vuković. Ona je i do sada bila poslanica u Skupštini, a u međuvremenu je postala i jedina žena u Predsjedništvu partije.

Iz ŽPM smatraju da ova partija nije ispunila obećanja i očekivanja: ,,Kandidatkinje su uglavnom raspoređene po zakonskom minimumu. Konstatujemo da DPS nije ispunila obećanja i očekivanja, ni u dijelu zastupljenosti žena, ni njihovog rasporeda na izbornoj listi o kojima se razgovaralo na ranijem sastanku u okviru kampanje ŽPM za unapređenje izbornog zakonodavstva i ukupnog političkog ambijenta u Crnoj Gori”.

,,Crna Gora se teško odriče tradicionalnih podela na „muške i ženske“ poslove i to ne samo njena muška, već i ženska populacija. U tom smislu, one žene koje imaju sklonosti i sposobnosti za bavljenje politikom ne kucaju prečesto na vrata koja su ipak, ako ne širom otvorena, onda sasvim sigurno otključana”, smatra Kordić.

Gajević ocjenjuje da je crnogorsko društvo još tradicionalno, i da u njemu nema stvarne ravnopravnosti. Žene se rjeđe odlučuju da se bave politikom, jer to zahtijeva veliku posvećenost. Do većeg učešća žena u politici, prema njenim riječima, doći će kad poslovi oko djece i u domaćinstvu budu zajednička obaveza bračnih partnera.

Dijana Milošević napominje da stranka može biti jedan od izuzetno jakih instrumenata za jačanje pozicije žena u političkom životu ukoliko se iskreno zalaže za principe te strategije: ,,Zakonske kvote su nešto što obavezuje na kvantitet, ali naravno ne i na kvalitet. Određenu brojčanu zastupljenost žena na izbornim listama je vrlo jednostavno postići formalnim navođenjem brojčanih podataka, ali smo svjesni da se zakonski ne može regulirati stupanj i način njihovog konkretnog i stvarnog sudjelovanja u radu određenih stranaka”.

 

Jonica: Ništa više od obećanja

,,Danas, 75 godina od kada su žene po prvi put ostvarile pravo glasa, još traje borba za ostvarivanje našeg biračkog prava. Biračko pravo nije samo pravo da biraš nego i da budeš izabran. To je dio u kojem je put do jednakosti još veoma trnovit i dug“, kaže za CIN-CG Snežana Jonica, čija je izborna lista, Socijalisti Crne Gore, odlukom DIK-a odbijena.

Stvarni donosioci odluka u partijama su muškarci, kaže ona, koliko god se zaklinjali pred predstavnicima UN i EU da su najposvećeniji jednakosti žena i muškaraca.

,,Kad se naprave izborne liste sve neistine se ogole. Nijedna izborna lista koja će učestvovati na parlamentarnim izborima nije poštavala obavezu koju su njihovi lideri preuzeli – da bude 40 odsto žena i da one budu raspoređene u svaka tri kandidata na listi. Najbliža tome je Bošnjačka stranka. Time je jasno poručeno – što manje žena ili preciznije, što više muškaraca na mjestima odlučivanja, jer redosljed opredjeljuje broj žena koji će ući u Skupštinu”, ističe Jonica.

Ona smatra da je to i “poruka i svim građanima, koliko se i bilo kojem drugom izbornom obećanju može vjerovati”, zaključuje Jonica.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo