Povežite se sa nama

FOKUS

Darko Šarić od Prve otkupio mlađeg brata?

Objavljeno prije

na

Nijeste čuli za Lunez one s.r.o. iz Češke, Prag, Moravska ulica br. 1687/34, akcionarsko društvo za promet nekretnina, stanova i poslovnog prostora? Sada je možda pravo vrijeme da se o toj firmi detaljnije informišemo: u velikim je poslovima sa Prvom bankom – u kojoj su položene stotine miliona eura novca poreskih obveznika.

Lunez one kod nas startuje preko, kako da kažemo, interesantne transakcije, potpisujući 20. decembra 2012. sa Prvom notarski ovjeren ugovor o ustupanju uz naknadu potraživanja prema firmi Max prestige iz Budve, čiji je istoimeni, mali, ali luksuzni hotel, pod basnoslovnim hipotekama. Taj podatak su 28. marta objavile Vijesti, no nije potpuno jasno da li je češka firma preuzela sve ili neke hipotekarne dugove?

Pet posebnih hipotekarnih ugovora Prve i Max prestigea datiraju od 27. oktobra 2008. (dva na taj dan, od po 5,05 i 1,31 miliona eura), zatim 11. novembra 2009. (3,06 miliona), 23. avgusta 2010. (1,29 milion) i 30. marta 2011. (4,33 miliona); ukupno tačno – 15.066.459 eura.

O Max prestigeu se čulo, manje zbog turizma, više zbog Darka Šarića, možda stvarnog vlasnika hotela koji se nominalno vodi na Bojana Stanojkovića. Prošle godine su Stanojkovića uhapsili, jer je u Srbiji optužen za zločinačko udruživanje radi pranja novca od kokaina. Objavljene su činjenice iz policijskih dosijea da su Šarić i Stanojković 1998-2004. bili na istoj adresi u Slovačkoj. Uredno prijavljeni izvršni direktor i zastupnik Max prestigea je Nebojša Miličković, Pljevljak, sa Šarićem i drugim jaranima jedno vrijeme, poslije države, bio najveći akcionar NIG Pobjeda.

Darko Šarić je godinama, tokom kojih je bio i u bjekstvu zbog jednog ili više procesa vođenih protiv njega u crnogorskim sudovima, svraćao ili duže boravio u Češkoj. U gradu Mlada Boleslav (50.000 stanovnika, oko 60 km od Praga), Ulica Jana Palaha br. 1020, imao je prijavljeno prebivalište, te bio sa izvjesnim češkim državljanima suvlasnik firmi I.Q. Consulting spol. s r.o. i Solimba Z.M. s.r.o. iz Praga.

Sada treba podsjetiti da je Max prestige stavljao svoju imovinu pod hipoteke radi obezbjeđenja kredita Šarićevoj Mat company kod Prve banke. Podaci o tome su sastavni dio sudskih spisa u predmetu protiv Duška Šarića i Jovice Lončara i nijesu osporeni ni sa jedne strane. Kada je specijalna tužiteljka, Đurđina Ivanović, okrivljenog Lončara 21. jula 2011. na glavnom pretresu u Višem sudu u Bijelom Polju pitala „koji je pravni interes da Max prestige ponudi svoju imovinu kao hipoteku Prvoj za ostvarivanje kredita Mat company”, on je odbio da konkreno odgovori; a ona nije insistirala.

Hoćemo da kažemo da se specijalna tužiteljka zbilja potrudila da vlasnika Max prestigea ne prepozna kao povezanog saradnika Duška Šarića (stariji brat, Darko, u Crnoj Gori optužen nije ni zbog čega!) ili Jovice Lončara. Hotel u Budvi se 2011. nije našao na tužilačkom prijedlogu za privremeno oduzimanje imovine optuženih Pljevljaka, premda je većim dijelom poslužio kao glavni zalog u nepokretnostima za bočne transakcije između Mat company i Prve.

Đurđina Ivanović, takođe, nije predložila da se oduzme ona imovina povezanih firmi Šarića i Lončara na koju je Prva banka stavila hipoteke. Niti je, koliko se zna, barem pokrenut postupak da se utvrdi porijeklo i regularnost upisanih zabilježbi zabrane raspolaganja, opterećenja i otuđenja od strane Prve na imovinu Mat company i njene filijale Tera ing u Pljevljima. Hipoteke stoje na posebnim djelovima stambeno-poslovnog prostora, skupa, tačnije uporedo sa zabilježbama bjelopoljskog Višeg suda po Rješenju Ks.br.3/11 od 27. jula 2011.

„Pljevaljske” hipoteke, odnosno potraživanja Prve prema Mat company (3,06 miliona) i Tera ing (4,33 miliona), iznose tačno 7.400.698,31 eura. Cifra je bezmalo identična sa 7.405.250,23 eura za koje je, na prvom suđenju Dušku Šariću i Jovici Lončaru, 3. maja 2012, presuđeno da su oprani preko Prve; presuda je potom oborena u osuđujućem dijelu, predmet vraćen na ponovni postupak i odlučivanje.

Sve to nas opet dovodi do Lunez one s.r.o. iz Praga. Osnovana je 30. decembra 2011; Klara Karaskova – sada je a u jednoj poznatijoj praškoj advokatskoj kancelariji – bila je ovlašćeno lice, da bi je 29. novembra prošle godine naslijedio Ladislav Jahoda. O poslovnoj reputaciji ove firme nema ni traga ni glasa.

U osnivačkom kapitalu Lunez one, prema češkim registrima, sa 100 odsto učestvuje firma Serraghis Loan Management Ltd iz Larnake, Kipar. Međutim, depozit te kiparske firme u Lunez one je nedavno ograničen, zapravo blokiran u korist Prve banke Crne Gore, Bulevar Sv. Petra Cetinjskoga br. 141, i to „na osnovu ugovora o zalozi od 9. januara 2013. da obezbijedi potraživanja od akcionara po osnovu okvirnog sporazuma zaključenog 31. oktobra 2012. a maksimalno do 7.778.427 eura”.

Pomenuti ugovor od 9. januara o.g. očigledno nije onaj potpisan 20. decembra 2012. sa Prvom o Max prestigeu iz Budve, makar iz razloga što je odmah unešen u katastar Uprave za nekretnine. Ako tih 7.778.427 eura, koje je zagrizla Prva, nije novac za ustupanje uz naknadu potraživanja prema firmi-vlasnici budvanskog hotela, na koju se drugu transakciju odnosi?

Mogući odgovor su „pljevaljske” hipoteke. Pored Max prestigea, od nedavno Lunez one sa Prvom ima još jednu kombinaciju: preuzela je većinu od 7,40 miliona hipotekarnog tereta Prve prema firmama braće Šarić, odnosno Duška Šarića i Jovice Lončara.

Naime, Lunez one je u List nepokretnosti br.4439 KO Pljevlja od Prve preuzela i upisala svoje hipoteke u svojstvu povjerioca I reda, citiramo iz katastra, „na svim uknjiženim kao i svim budućim nepokretnostima koje se izgrade na ovim parcelama radi duga Tera ing doo Pljevlja od 4.337.074.41 eura”. Uočljivo je i da se jedan od kredita Prve za Max prestige, onaj iz 2011. (Ugovor br. 10372/11), do u cent poklapa sa ovim. To bi, pod pretpostavkom da specijalna tužiteljka zbilja želi da raščisti odnose Prve sa narko-klanom Darka Šarića, mogao biti jedan od puzdanijih tragova.

Ali, kako Đurđina Ivanović da krene tragom kredita iz 2011. kada je u svojoj završnoj riječi – naivni bi pomislili ničim izazvana – na prvom suđenju 11. aprila 2012. „precizirala vrijeme trajanja izvršenja krivičnih djela”, od 24. decembra 2007. do kraja 2010. umjesto ranijeg označenog u optužnici od 27. jula 2006. do 28. februara 2011; odbrana okrivljenih umalo nije aplaudirala – uglavnom, nije tražila odlaganje glavnog pretresa za davanje završnih riječi.

Nijesu u pitanju finese, već odlučujući razlozi za utemeljenost osuđujuće presude protiv Šarića i Lončara. Jedan od razloga zbog čega je Apelacioni sud oborio prvostepenu presudu protiv njih je upravo konfuzija u činjeničnom opisu krivičnog djela pranje novca. U uvodu presude se kao vrijeme izvršenja pominje period „do kraja 2010. godine”, a u nastavku se ne konkretizuje ni jedna radnja preduzeta u 2010, već se navodi da je posljednja radnja izvršena 30. decembra 2009. godine. To je dovelo do toga da nije jasno koja se od varijanti Krivičnog zakonika (KZ) primijenila na optužene. KZ je od 2007. od 2010. mijenjan dva puta, pri čemu je 2010. rigorozniji opis i kazna za pranje novca iz čl.268…

Da sumiramo: Prva banka, za koju postoje neporecivi dokazi da je preko nje oprano najmanje 7,40 miliona eura, ne samo da nije okrivljena za pranje novca i ubiranje narko profita, već joj država nije osporila 7,40 miliona vrijedne hipoteke iz povezanih transakcija na pljevaljske firme braće Šarić i Lončara; specijalna tužiteljka odustaje od rasvjetljavanja „pravnog interesa” da jedna nominalno odvojena firma, Max prestige, založi svoju 15 miliona vrijednu imovinu kao garanciju za kredit drugoj firmi, Mat company – tako je eliminisala i osnov da se ta imovina oduzme, a Prvoj banci onemogući keširanje iz posla sa optuženim pripadnicima narko-klana.

Sada neka miki-maus firma iz Češke uplaćuje novac ili po drugom osnovu namiruje Prvu banku i preuzima hipoteke u Budvi i Pljevljima ukupne vrijednosti od oko 22,4 miliona eura.

U međuvremenu, oduzeta imovina, koja se vodi na Duška Šarića – ona na koju Prva nije položila šape – u nedavnom četvrtom pokušaju na licitaciji nije izdata u zakup; njeno čuvanje i održavanje na teretu je poreskih obveznika.

Stariji Šarić je u bjekstvu. Optužnica protiv njegovog mlađeg brata, za laičku javnost „nerazumljivim” prepravkama specijalne tužiteljke, urušava se, dok obrazloženja Apelacionog suda za produženje pritvora, posljednje je bilo 5. avgusta – nekako u isto vrijeme sa milionima koji pritiču iz Češke i-ili Kipra na račune Prve – postaju sve klimavija.

Advokati Šarića i Lončara su najavili žalbe Ustavnom sudu zbog produženja pritvora. Ustavni sud je 28. maja o.g. prihvatio njihove žalbe, utvrdio da su utemeljene i da nema osnova za produženje pritvora, da bi ponovljene po istom osnovu 19. jula odbio kao neosnovane…

Duško Šarić je lišen slobode 15. novembra 2010. Naravno bez ikakvih dokaza, mogli bi neodgovorni pojedinci u svojoj pokvarenoj mašti zaključiti: mlađi Šarić čitavo vrijeme sjedi u bjelopoljskom zatvoru kao najsigurniji „hipotekarni zalog”, sve dok jednog lijepog dana neki dobri ljudi odnekud ne namiriše dugovanja njegovog starijeg brata prema Prvoj banci; do zadnjeg centa.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo