Na marginama režijskog promišljanja monodramske forme „Jazavca pred sudom“
Nekada, dok sam služio kadrovski rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji, u kasarni Solina, dijelu tada velikog vojnog kompleksa Husinska buna u Tuzli, režirao sam sa drugarima iz jedinice inžinjerijskog puka cjelovitu, od korica do korica verziju legendarnog dramskog teksta Jazavac pred sudom, književnika i narodnog tribuna Petra Kočića.
Nisam bio nezadovoljan svojim vojničkim uratkom… Ali kako su godine prolazile vraćao sam se *zgodimiceovom** izvrsnom tekstu i njegovim ne malim, dubinskim značenjima u našoj suvremenosti…
I onda, na zalasku karijere, pravim s dramaturgom Svetlanom Broz adaptaciju teksta kako bi izvrsni bosanskohercegovački glumac Adem Smailhodžić mogao pokazati nove doze vlastitog glumačkog virtuoziteta tumačeći tog neponovljivog, čudesnog Davida Štrpca.
Temeljna ideja mi je da u današnjem dobu državne krađe i prevare,opšteg nemorala političara svih nivoa, mali čovjek iz naše ulice mora da se služi identičnim sredstvima velikih prevaranata,a tobožnjih poštenih lidera.
Moj je David Štrbac metafora radnika koga su istjerali s posla, koji je izgubio i mrvice vlastite egzistencije.To je obespravljenost do nepredvidivih dimenzija. A laž caruje li caruje…
Taj David Štrbac je upravo savremen po tome što suptilno izgovara, a onda i čini ono što je naučio od velevlažne gospode. On je čisti proleter dvadeset prvoga stoljeća, kome jedina nada ostaje poslušati svoju životnu družbenicu u borbi protiv bande i društvenog ološa.
Sve je kod Štrpca, ovog našeg, ovovremenog, na tezgi, sve je ponuđeno, a prijetvornost i laž sjajno su preslikane od velevlažne gospode, što je postalo u današnjem vremenu modus vivendi, apsolutni način življenja, tačnije je kazati preživljavanja.
Zato ovog Davida poklanjam svojoj generaciji koja nije uspjela (čast rijetkima) živjeti do kraja čisto i čestito…
Zato visoko učen lažni moral biva ismijan u Kočićevo doba, a potpuno je korespondentan svim obespravljenim Davidima našega doba. Doživljavam ovu predstavu i kao dio osobnog obračuna sa svim jadima i bijedama doba koje preživljavamo.
Gradimir GOJER